Blog

Medijska (ne)pismenost

Piše: Nataša Gavur

Prema istraživanju koje je u 35. zemalja Evrope provela Inicijativa evropskih politika pri Institutu za otvoreno društvo u Sofiji, zemlje Zapadnog Balkana zauzele su posljednja mjesta po medijskoj pismenosti. Korupcija, medijske slobode, nepovjerenje prema novinarima i uopšteno nepovjerenje građana jednih prema drugima jedni su od navedenih parametara ovog istraživanja koji utiču na medijsku pismenost.

Izvor forografije: pixabay

Šta je medijska pismenost?

Postoje na desetine definicija koje govore o medijskoj pismenosti koje možete čuti, a jedna od njih je da medijska pismenost predstavlja sposobnost pristupa, analize, procjene i stavranja sadržaja u različitim formama. Medijska pismenost podrazumijeva kompetencije koje građani savremenog društva treba da posjeduju.

Unesko je prvi pokrenuo pitanje medijske pismenosti 70-tih godina 20-og vijeka.

Deklaracija o medijskom obrazovanju potpisana je 1982. godine i tada je utvrđen osnovni koncept medijske pismenosti koji je utemeljen na ideji koja podrazumijeva komunikacijska prava koja proističu iz osnovnih ljudskih prava.

„ Medijska pismenost razvija različite vještine: tehničke (sposobnost pristupa medijima), kritičke (razumjevanje medijskih sadržaja, sposobnost njihovog tumačenja i kritičkog vrijednovanja) te praktične (sposobnost stvaranja medijskih poruka). One omogućavaju da mediji budu shvaćeni i na dobar način, bez stereotipa, prihvaćeni u društvu koje ih pažljivo i kritički posmatra.“

Koliko je zapravo važna našem društvu?

Kažu da mediji utiču na oblikovanje uvjerenja, mišljenja.. Onda se postavlja pitanje ko posjeduje te iste medije, a ko kontroliše informacije?

Politički pritisci na medije i te kako su prisutni u BiH, a i šire i prosto je nevažno radi li se o javnim ili komercijalim medijima.

Svjesni smo da je politika ušla u sve pore društva i da je sastavni dio života. Politika je široko rasprostranjena u medijima i oko njih. Znate kako kažu:“Ako nećemo da se bavimo politikom, politika će se baviti nama“.

Medijska pismenost znači da medijski korisnici, podjednako i djeca i odrasli:

  • imaju pristup medijima i znaju kako ih koristiti
  • znaju vrednovati i kritički analizirati različite medijske sadržaje
  • razvijati vlastite medijske sadržaje kojima će ostvarivati svoja komunikacijska prava, ali i postati aktivnim sudionicima u društvu izražavanjem vlastitih stavova i mišljenja o svijetu koji ih okružuje.

Vještine medijske pismenosti veoma su važne da građanima pomognu pronaći relevantne i vjerodostojne informacije te da se zaštite od uticaja brojnih neprovjerenih informacija i dezinformacija.

Znate li prepoznati lažnu vijest?

Fake news – lažne vijesti, često senzacionalističke naravi, predstavljaju lažne ili obmanjujuće informacije predstavljene kao vijest.

Izvor fotografije: pixabay

Svjedoci smo da u vrijeme lokalnih izbora koji su iza nas i pandemije virusa Covid-19 koji nažalost ne jenjava sve češće možemo pročitati informacije za koje se kasnije ispostave da su neprovjerene i netačne. Količina informacija dostupna ljudima svakim danom sve je veća, a dio ljudi često im ne pristupa kritički i ne analizira da li su one istinite. Neograničenom širenju lažnih vijesti pogoduje internet, prostor na kojem vijest može plasirati ili dijeliti bilo ko.

Istraživanje „Dezinformacije u online sferi: Slučaj BiH“ koje je sprovelo UG „Zašto ne“ ukazuje na dvije glavne kategorije „proizvođača deformacija“: Vlasnici/e anonimnih portala koji na taj način privlače čitatelje/ke kako bi povećali profit od online reklama i mediji koji kontinuirano objavljuju dezinformacije koje odgovaraju političkim agendama različitih političkih aktera iz BiH, a i izvan nje.

U BiH postoje portali za koje je i više nego jasno da su naklonjeni nekoj političkoj partiji, a koje služe za blaćenje konkurencije ili za hvaljenje stranke iza koje stoje.

Jedan od eksperata iz ove oblasti, Claire Wardle, podjelila ih je na sljedeće kategorije:

Prvo i osnovno je razmisliti o izvoru informacije, ne suditi prema naslovu koji je često senzacionalistički, i provjeriti da je li autor stvarna osoba te pročitati dodatne izvore.

„Laž leti, istina šepa za njom“ rekao je Johnatan Swift još 1710. godine.

Infografika IFLA-e (International Federation of Library Associations and Institutions) navodi 8 stvari koje morate provjeriti ako želite biti sigurni da je informacija tačna.

I zapamtite, lažne vijesti su podloga za govor mržnje.

Provjerite prije nego što podijelite!

Impressum kao lična karta

Izvor fotografije: pixabay

Danas postoji veliki broj internet portala preko kojih publika može saznati ono što je zanima.

Internet je otvorio i mogućnost da svako može proizvoditi svoje medijske sadržaje i plasirati ih bez nekih velikih finansijskih ulaganja. Problem nastaje pojavom portala bez impresuma, a utisak je da konzumente upravo tih informacija nije ni briga.

Prije nego što krenete čitati vijesti na portalima provjerite o kakvom portalu se zapravo radi. U svakom mediju se obavezno objavljuju osnovni podaci u obliku impresuma.

Impressum sadrži: naziv medija, naziv i sjedište izdavača, adresu elektronske pošte ili internet-stranice, lična imena odgovornih urednika/ca medija, te odgovornih urednika/ca njegovih pojedinačnih izdanja ili programskih cjelina (rubrika), kao i imena osoba koje čine redakciju medija.