Predstavljeno istraživanje o procjenama medijskog sektora u BiH: Građani spremni platiti za kvalitetan sadržaj

Nalazi istraživanja ukazuju na postojanje niza problema u medijskom sektoru, a jedan dio odnosi se na povjerenje u medijski sadržaj.

Građani Bosne i Hercegovine spremni su da plate za kvalitetan medijski sadržaj, ukupno stanje u medijima u BiH ocjenjuju kao nezadovoljavajuće, prezasićeno lažnim vijestima, govorom mržnje i pristrasnim izvještavanjem, te da bi trebale postojati strože sankcije za novinare i medije za širenje neistinitih sadržaja, pokazuje između ostalog, istraživanje “Procjena potreba medijskog sektora u BiH”, Misije OSCE-a u BiH.

Šefica misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec kazala je, na prezentaciji istraživanja u Sarajevu 15. juna kako je ovaj projekat realiziran da bi se procjenilo stanje u sektoru medija, te kako bi se bolje uskladile aktivnosti u oblasti slobode medija. Izvještaj je ranije predstavljen u Banjaluci i Mostaru.

“Sloboda medija i sloboda izražavanja ključni su prioriteti Misije OSCE-a, naših partnera iz međunarodne zajednice, kao i organizacija civilnog društva. Sve nas brine podatak da je na Indeksu slobode medija BiH zabilježila pad za 9 mjesta – sa 58. na 67. Veoma je važno razumjeti zašto se to dešava, ali i šta se može preduzeti u vidu promjene”, kazala je ona.

Nalazi istraživanja ukazuju na postojanje niza problema u medijskom sektoru, a jedan dio odnosi se na povjerenje u medijski sadržaj. Istaknuto je kako samo 6,2 posto ispitanika u potpunosti vjeruje medijskom sadržaju koji konzumira, dok mu donekle vjeruje 59,9 posto, a 11,6 posto mu uopšte ne vjeruje.

Nov je podatak da je više od 60 posto ispitanika spremno da plati za kvalitetan medijski sadržaj, a zanimljivo je da to smatra skoro isti broj zaposlenih i nezaposlenih.

Učesnici istraživanja u velikoj mjeri podržavaju strože sankcije za širenje lažnih vijesti. Smatraju da bi, kao adekvatne mjere za lažno ili zlonamjerno izvještavanje medija, pored tužbi za klevetu kao postojećeg mehanizma, bilo poželjno uvesti i različite oblike finansijskog kažnjavanja, kako novinara, tako i medijskih kuća, ili oduzimanja dozvola za rad. Najveći broj ispitanika, 28,7 posto, smatra da bi medijima trebalo oduzeti dozvolu u slučaju namjernog štetnog izvještavanja, dok 24 posto ističe da bi trebalo da budu finansijski sankcionisani. Za 21,2 posto ispitanika krivična odgovornost sa mogućnošću zatvora bila bi adekvatna kazna. Prekršajne kazne za neistinito ili zlonamjerno izvještavanje su smislene za 14,9 posto, dok 4 posto ispitanih smatra da bi trebalo pronaći neki drugačiji modus reagovanja u sličnim situacijama.

U istraživanju se navodi i da više od 42 posto ispitanika smatra da bi mediji trebali manje pažnje posvetiti političkim sadržajima i dati manje medijskog prostora političarima, dok se 31,4 posto ispitanika donekle slaže s ovom tvrdnjom.
Prema mišljenju ispitanika, neophodno je povećati udio afirmativnih sadržaja u medijskom prostoru.

Kada je riječ o nasilju nad novinarima, 90,2 posto ispitanika ne podržava niti odobrava bilo koji oblik nasilja nad novinarima, a 46,5 posto je reklo da su novinarke više izložene takvom nasilju od novinara. Ti nalazi drugačiji su od prethodnih istraživanja, objavljenih u posljednje tri godine, koji ukazuju na znatno veći postotak onih koji opravdavaju nasilje nad novinarima. Preko 90 posto ispitanika reklo je da ne podržava govor mržnje na internetu, međutim, dok 60 posto ispitanika podržava tužbe za klevetu protiv novinara i medija.

U preporukama za daljnji razvoj nezavisnih medija u BiH, te uspješnije funkcionisanje novinara, navodi se da je neophodno osavremeniti i unaprijediti rad na fakultetima, ali i ulagati na dodatnom obučavanju i usavršavanju novinara i medijskih radnika. Jedna od preporuka je i formiranje funkcionalne organizacije novinara i medijskih profesionalaca, a ispitanici vjeruju da nije potrebno osnivati nova udruženja, nego unaprijediti funkcionalnost postojećih.

Istaknut je i položaj freelance novinara čiji rad se procjenjuje kao najkvalitetniji i najperspektivniji oblik novinarstva, ali koji, prema zakonskim standardima, imaju najnepovoljniji status u novinarskoj profesiji.

Naglašena je i potreba unapređenja zakonskih okvira i dosljednija primjena postojećih zakonskih mjera, kojima se reguliraju lažno i zlonamjerno informiranje, i promocija sadržaja sa ciljem podizanja tenzija u društvu.

Procjena, u koju su bili uključeni intervjui sa predstavnicima medija, kao i diskusije sa fokus grupama konzumenata medijskih sadržaja, koju je sprovela agencija Prizma Istraživanja, uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Ambasade Švedske u Sarajevu, zasnovana je na istraživanju javnog mnijenja koje je obuhvatilo 1.000 osoba, a koje je urađeno u februaru 2022. godine.

Nakon prezentacije istraživanja organizovana je panel diskusija u koju su bili uključeni direktor Mediacentra Boro Kontić, novinarka Rubina Čengić i službenik za oblast medijskih sloboda Misije OSCE-a u BiH Zlatan Musić koji su razgovarali o nalazima istraživanja, te diskutovali o problemima sa kojima se medijski sektor suočava u BiH.

Preuzeto sa: media.ba