MART: Redakcija mladibl vam predlaže knjige za čitanje

Jedna kineska poslovica glasi: „Tri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječi izgubiti ljepotu.“

Upravo iz tog razloga, početkom svakog mjeseca ćemo vam spremiti po nekoliko preporuka za čitanje.

Ove sedmice vam donosimo pet zanimljivih naslova, a u nastavku teksta pogledajte o kojim knjigama je riječ.

„Teskoba večeri“- Marike Lukas Rejnefeld

„Neugodnost je dobra, u neugodnosti smo iskreni“.

Debitantski roman, autobiografska osnova o pobožnoj seoskoj holandskoj porodici Milder koja živi na farmi i njihovoj tuzi zbog smrti najstarijeg sina Matisa. Taj događaj uništava porodicu. Naratorka je desetogodišnja Jas. U trenutku kada njen brat Matis izgubi život njeni roditelji se okreću Bogu i
zanemaruju ostalu djecu: Jas, Obea i Hanu koji se osjećaju odbačeno i zbog nedostatka roditeljske ljubavi postaju okrutni i nasilni. Iskrena i potresna priča, priča o bolu i porodici koja se raspada, prepuna emocija koju vrijedi pročitati.

Roman je nagrađen Međunarodnom Bukerovom nagradom.

Marika Lukas Rajnfeld pored toga što se bavi pisanjem, radi na farmi mlijeka.

Mihaela Amidžić

Atomske navike – Džejms Klir

Da sam ovu knjigu pročitao ranije siguran sam da bi neke stvari uradio na mnogo bolji i efikasniji način, i na taj način još više poboljšao sebe, kako na ličnom tako i na poslovnom planu.

Za one koji traže promjene, za one koji žele praktične savete i koji žele ostvariti konkretne rezultate. Moj primjerak knjige stalno stoji na radnom stolu, kad god mi zatreba da se podsjetim nekih stvari.

Knjiga, koju sam već dva puta pročitao, i na svakoj strani su podvučeni meni omiljeni citati, a neke stranice knjige su skroz podvučene. Znanja i savjeti iz ove knjige su skoro svuda primenjivi, a priče koje je autor ispričao interesantne i inspirativne.

Miloš Blagojević

Bajke braće Grim

Vremena su teška i ova pandemija izvlači iz nas pozitivnu energiju. Moj savjet je da pročitate neku bajku. Vratite se malo u djetinjstvo, ali ne sami. Pročitajte svom djetetu, ako ste ujak ili tetka onda svom nećaku ili nećakinji. U ovom vrememu potrebno je da se sjetimo i mališana i da im obezbjedimo djetinjstvo koje će pamtiti.

Brankica Smiljanić

Stranac – Alber Kami

„Stranac“ predstavlja jedno od najbitnijih književnih djela 20. vijeka, gdje se radi o dramatičnoj tragediji pojedinca u sukobu sa moralnim normama, propisanih od strane društva. Pitanje na koje Kami traži odgovor jeste kako opravdati postojanje u svijetu bez smisla, tj. kako prihvatiti vlastitu bespomoćnost u životu koji je ništa drugo nego niz apsurda (filozofija apsurda).

Roman počinje jednom od najapsurdnijih rečenica u istoriji književnosti: “Danas je umrla mama. Ili možda juče. Ne znam.“ Prikazana je otuđenost i usamljenost modernog čovjeka, koja dovodi do apatičnosti i nihilizma, kako u periodu kad je knjiga bila izdata, tako i do današnjih dana. I kada protagonist bez određenog razloga ubije čovjeka, te zbog toga bude doveden pred sud, neće moći da razazna da li mu se sudi zbog ubistva ili zbog toga što nije plakao na majčinom pogrebu. Tužilac kao glavni argument navodi da je loš čovjek jer nije volio svoju majku. Sudija misli da je loš čovjek jer je ateista.

Kolika je cijena iskrenosti?

Koliko ljudi misli da je u redu: nemati djecu; ne osnivati porodicu; ne vjerovati u Boga; nemati prijatelje… ali će ipak radi osude društva to prikrivati?

Da li si ti „stranac“ koji se zna prilagoditi društvenim normama?

Miloš Rajak

Rupi Kaur – Med i mlijeko

Ukoliko volite poeziju, onda morate pročitati ovu knjigu.

Rupi piše o bolu, kako fizičkoj – tako i psihičkoj, kao i o predrasudama o ženama, nametnutim stereotipima, silovanju, važnosti pravilnog vaspitavanja djevojčica, gubitku i nasilju iz perspektive žene tamne boje kože. Kako piše na koricama ove knjige, stihovi „vode čitaoce na putovanje najgorčim trenucima života i u njima pronalazi nešto slatko, jer nešto slatko može se pronaći gdje god pogledali.” Zbirka poezije bila je godinu dana na listi bestselera New York Times-a i prodana je u više od milion primjeraka širom svijeta.

Nataša Gavur