Previše slobodnog vremena može biti loše
Obično volimo vjerovati da kako se slobodno vrijeme povećava, povećava se i osjećaj blagostanja – novo istraživanje je pokazalo, da previše slobodnog vremena može biti loša stvar.
Studija koju je provela Američka psihološka asocijacija – objavljena u “Journal of Personality and Social Psychology”, pokazala je da prekomjerno slobodno vrijeme može umanjiti dobrobit kod ljudi, koji svoje vrijeme ne doživljavaju kao produktivno, što znači da postoji razlika između korištenja vremena za rad na hobiju, nasuprot trošenju sati na streaming TV emisija i serija.
„Ljudi se često žale da su prezauzeti i izražavaju želju za više vremena. Ali da li je više vremena zapravo povezano sa većom srećom? Otkrili smo da nedostatak slobodnih sati u danu dovodi do većeg stresa i nižeg subjektivnog blagostanja”, kaže Marissa Sharif, docentica marketinga na Univerzitetu Pennsylvania u Filadelfiji. “Međutim, iako je premalo vremena loše, imati više vremena nije uvijek bolje.”
Dok se radnici bore da pronađu vremena za prekid veze s poslom, bilo u kancelariji ili na daljinu, oslobađanje od stresa dodatnim slobodnim vremenom neće se dogoditi, osim ako nisi produktivan/a. Sharif kaže da je ključna komponenta mudrog korištenja slobodnog vremena biti produktivan, što može biti teško razumjeti u današnjem kontekstu. Produktivnost se ne mjeri zauzetošću; to je povezano sa osećajem svrhe u životu.
Ono što su istraživači utvrdili, je da je veći nivo slobodnog vremena značajno povezan sa višim nivoom blagostanja, ali samo do određene tačke. Istraživači kažu, da naše blagostanje počinje da se izjednačava oko dva sata i počinje da opada nakon pet.
Studija je uključivala eksperiment u kojem se od učesnika tražilo da zamisle da imaju slobodnog vremena svaki dan, u rasponu od umjerenog (3,5 sata) do visokog (7 sati). U ovim scenarijima, rečeno im je da zamisle kako žele da provedu to vrijeme, bilo produktivno, kroz hobije ili vježbanje, ili neproduktivno, poput gledanja televizije ili korištenja računara.
Niži nivoi blagostanja su prijavljeni, kada su se učesnici bavili neproduktivnim aktivnostima uprkos tome što su imali više slobodnog vremena; nasuprot tome, kada su se ljudi bavili produktivnim aktivnostima s više slobodnog vremena, osjećali su se slično kao ljudi, koji su imali umjerenu količinu slobodnog vremena.
“Iako se naše istraživanje fokusiralo na odnos između količine diskrecionog vremena i subjektivnog blagostanja, naše dodatno istraživanje o tome kako pojedinci provode svoje diskreciono vrijeme, pokazalo se otkrivajućim”, rekla je Sharif.
“Naša otkrića sugerišu da osobe sa cijelim slobodnim danima za aktivnosti po vlastitom nahođenju, mogu biti nesretne. Umjesto toga, ljudi bi trebali težiti tome da imaju umjerenu količinu slobodnog vremena, koje će provesti po želji. U slučajevima kada se ljudi ipak nađu s prevelikom količinom slobodnog vremena, kao što je odlazak u penziju ili napuštanje posla, naši rezultati sugerišu da bi ovim pojedincima, bilo dobro da svoje novostečeno vrijeme provode sa svrhom.”
Izvor: theladders.com
Preuzeto sa: ultra.ba