Zbog čega se pojedine biznis ideje nikada ne ostvare?

Najučestaliji razlozi zbog kojih određene biznis ideje propadnu

Šta najviše utične da se pojedine biznis ideje nikada ne ostvare? Postoji izreka koja kaže da su groblja najbogatija mjesta na planeti – ne zbog količine vrijednog nakita sa kojima se voljene osobe sahranjuju, već zbog zanimljivih, jedinstvenih i kreativnih ideja koje njihovi „vlasnici“ nikada nisu ostvarili.

Kada se uzme u obzir da je najčešći razlog tome nespremnost na preuzimanje rizika, ova fraza dobija i određenu motivacionu notu koja bi eventualno trebalo da podstakne maštovite pojedince da daju šansu svojim idejama tako što će pokušati da ih sprovedu u dijelo.

Iako ohrabrujuće fraze i podsticajne priče zasnovane na floskuli „Ništa nije nemoguće“ u posljednje vrijeme doživljavaju pravu ekspanziju, realnost je takva da, u najboljem slučaju, na jednu uspješno ostvarenu ideju dolaze bar dvije koje će potvrditi tačnost izreke sa početka teksta. Ipak, ukoliko zaista ništa nije nemoguće, zbog čega se onda baš svaka dobra biznis ideje ne pretvore u, recimo, uspješan biznis?

Postoje zapravo vrlo realni i opipljivi razlozi zbog kojih kvalitetne i inovativne ideje ostaju u kategoriji neostvareno. Prvo i prvo, većina ljudi se ne budi baš svako jutro sa revolucionarnim otkrićima koja „mijenjaju svijet“ – a ukoliko se tako nešto i desi, mali broj njih ih zapravo prepozna i usudi se da ih ostvari. Isto tako, i sam proces od ideje do realizacije zahtjeva mnogo više od motivacionih citata i afirmativnih poruka koje krase zidove nečije kancelarije.

A to se, naravno, najbolje uočava prilikom nailaženja na pojedine „zamke“ za koje se ispostavi da su „glavne i odgovorne“ za neuspjeh prilikom pokušaja ostvarenja određene ideje. Imati dobru zamisao i biti svjestan različitih načina na koje se ona može pretočiti u biznis je odlično – međutim, u nekim slučajevima samo na tome i ostane prvenstveno zbog nedovoljne posvećenosti neophodne za ostvarivanje takvog poduhvata.

Ništa bez odlučnosti i discipline

Dakle, voditi se pretpostavkom da „Ništa nije nemoguće“ je sasvim uredu, ali bez odlučnosti i discipline, svaki pokušaj pretvaranja tog „nemogućeg“ u nešto konkretno vrlo brzo pada u vodu.

Sem toga, veoma je lako previdjeti važnost procesa temeljnog istraživanja različitih mogućnosti kako inicijalnu biznis ideje pretvoriti u biznis, što i uprkos maksimalnoj posvećenosti, predstavlja jedan od razloga zbog kojih određeni broj preduzetnika u tome ne uspije.

To zahtjeva vrijeme, strpljenje i spremnost da se aktivno učestvuje izgradnji biznisa, prvenstveno kroz preduzimanje odgovarajućih koraka kako bi se šanse za realizaciju poslovne ideje u što većoj mjeri iskoristile.

Pa ipak, ni to nije garancija za uspjeh – nerijetko se poslovni poduhvati zasnovani na dobrim idejama ne ostvare i zbog lošeg „tajminga“.

Neusklađenost sa potrebama tržišta ili, s druge strane, propuštanje odgovarajućih prilika u trenutku kada postoje optimalni uslovi za realizovanje poslovnog plana, prepreke su koje se prevazilaze aktivnim praćenjem potreba tržišta, na osnovu čega je moguće napraviti procjenu o tome da li će određena ideja biti dobro prihvaćena – što predstavlja i jedan od preduslova za razvijanje uspješnog biznisa.

Ukoliko ne uspiješ da se pripremiš, pripremi se na neuspjeh
Procjenjuje se da gotovo polovini preduzeća čija se djelatnost bazira na promociji brendova nedostaje jasno razrađena promotivna strategija.

U najgorem slučaju, strategija može nedostajati u gotovo svakom segmentu poslovanja – od inicijalnog plana razvoja djelatnosti, do planiranja efikasnog ulaganja budžetskih sredstava.

Prema tome, isto kao što proces izgradnje brenda zavisi od pažljivo razrađenog promotivnog koncepta, tako je i za implementaciju poslovne ideje od ključne važnosti upravo efektivno planiranje i dobro sprovedena organizacija.

U suprotnom, pokušaj da se inicijalna zamisao pretvori u konkretan poslovni poduhvat neminovno će biti obilježen poteškoćama koje bi, u krajnjem slučaju, mogle rezultirati i potpunim neuspjehom.

A ukoliko strategija postoji, neophodno je i pridržavati se njenih okvira i po potrebi ih prilagođavati u cilju postizanja željenih rezultata.

S druge strane, činjenica je da ni jasno struktuisana strategija poslovanja ne predstavlja „sigurnu zaštitu“ od neplaniranih poteškoća, i stoga ne treba očekivati ni da će se sve dešavati onako kako je „zacrtano“. Naime, često su upravo prevelika i nerealna očekivanja razlog zbog koga određeni broj preduzetnika gubi trku u biznisu.

I zato početnički entuzijazam, koliko god bio poželjan, ne bi trebalo da „zamagli“ procjenu o realnim mogućnostima, jer postizanje fantastičnih rezultata za kratko vrijeme ili uspjeh „preko noći“ definitivno se neće desiti. Da bi se od bilo kakve ideje stvorilo nešto „opipljivo“, ponekad je potrebno i više vremena nego što se u početku može činiti – a u nekim slučajevima čak ni sav trud i predanost ne predstavljaju uvijek garanciju uspjeha.

Sem toga, pojedina nerealna očekivanja mogu izazvati i „kontraefekat“ u vidu straha od neuspjeha. Ovaj nimalo prijatan osjećaj vrlo često predstavlja i osnovni razlog zbog koga se ljudi ne usude na još jedan pokušaj. Kao jedan od najvećih kočničara motivacije, strah od neuspjeha u uskoj je vezi i sa nedovoljnom spremnošću na preduzimanje akcije i inicijalne odluke da se, zarad ostvarenja ideja, upusti u rizik – bez obzira na činjenicu da upravo neuspjesi mogu predstavljati najvrijednije lekcije.

Ipak, oni koji su uprkos rizicima i neizvjesnostima pokušali da svoje ideje pretoče u stvarnost i dalje su učinili više nego što će se ogroman broj ljudi ikada usuditi. Takav poduhvat najprije zahtjeva dovoljno hrabrosti, volje i odlučnosti – a to su, za početak, i najvažniji preduslovi za one koji ne žele da se zadrže na čitanju motivacionih fraza, maštajući o tome kako će svoju ideju „jednog dana“ pretvoriti u biznis.

Preuzeto sa: yep.ba