Kako zaustaviti pretjerano razmišljanje i nepotrebnu brigu?

Ljudi koji ne mogu prestati razmišljati često su potpuno podređeni vlastitim opsesivnim mislima. Zamisli da se nalaziš u velikom lavirintu gdje svaki zaokret vodi u još dublji i čvršći zaplet katastrofalnih, potresnih događaja. S vremena na vrijeme, svako preispita svoje živote i odluke koje su donijeli. Međutim, neki ljudi ne mogu povući ručnu i zaustaviti nalet misli. Ovaj unutrašnji monolog ima dvije komponente: mozganje i zabrinutost.

Mozganje

Pretjerano razmišljanje podrazumijeva ponavljanje proživljenih problema u umu. Ovo se dešava kada neprestano razmišljamo o raznim aspektima prošle situacije, uglavnom nepotrebno. Tako se rađaju mnoge opsesivne misli, kojih se kasnije teško riješiti. Ovo obično uključuje žaljenje i samooptuživanje. Povezano je sa razvojem depresije, anksioznosti i poremećajem ishrane.

Ljudi skloni takvim obrascima razmišljanja mogu, na primjer, prenaglasiti svaki detalj odnosa. Oni često sebe krive za ono što se dogodilo.

Zabrinutost

Zabrinutost znači željeti predvidjeti i znati budućnost. To uključuje negativne misli o stvarima koje se mogu, ali i ne moraju dogoditi. Ove misli iscrpljuju i uznemiruju energiju. Mogle bi se dogoditi bilo kome pod stresom. Ali kad dođeš do tačke u kojoj te misli i brige sprečavaju da radiš ono što želiš – da živiš svoj život do kraja – tada moraš nešto preduzeti.

Osvijesti brigu i „overthinking“

Psiholozi preporučuju nekoliko praktičnih koraka koje možeš upotrijebiti u svojoj svakodnevnoj rutini kada te uhvati briga i pretjerano razmišljanje. Jedan efikasan lijek jeste tehnika zaustavljanja misli.

Kada dođu negativne misli ili počne filozofiranje, kaži sebi: Stani! Stručnjaci ističu da je efikasnije ako ovu riječ izgovoriš naglas. Glavna ideja ovdje je uvježbavanje sebe da zaustaviš petlju zabrinutosti (budućih predviđanja) ili vraćanja na stare misli (opsjednutosti prošlim događajima). Kao i kod svakog vježbanja, dosljednost je najbitnija. Nemoj odustati nakon nekoliko neuspjelih pokušaja.

To su samo misli

Još jedan način suočavanja s negativnim mislima, koji se često koristi u modernoj terapiji je shvatanje da misli nisu činjenice. Važno je sebi postaviti pitanja: Da li je to stvarno? Da li se to zaista dogodilo? Šta je najgore što se može dogoditi?

Nervoza uzrokovana letenjem je jedan primjer gdje se neistinite misli prihvataju kao činjenice. Iako je putovanje avionom najsigurniji način za promjenu lokacije, ljudi koji pate od straha od letenja prihvataju svoje misli i strahove kao stvarnost, zbog čega odbijaju ući u avion.

Uz racionalno razmišljanje i činjenice, svi će pristati letjeti avionom, kao najsigurnijim prevoznim sredstvom. Isto tako, iznošenjem činjenica o bilo kojem drugom pitanju, a ignorisanjem strahova i nerealnih misli, bliže si rješenju problema.

Mozak „programiraj“ na sreću

Najbolji način za smanjenje pretjeranog razmišljanja jesu aktivnosti i hobiji u kojima uživaš i koje ti dane čine ljepšim. Mnogo je aktivnosti kojima se može kvalitetno ispuniti vrijeme, a ljudi bi trebali odabrati onu koja im najviše odgovara. Evo nekoliko primjera: slušanje muzike, odlazak u prirodu, čitanje knjige, topla kupka, fizička aktivnost, filmovi, meditacija, druženje sa prijateljima. Ipak, bježanje od problema nije rješenje, ovo samo predstavlja način opuštanja kada osjetiš da ti je potreban predah.

Rješenje je u tvojim rukama

Pokušaj pronaći načine za izbjegavanje briga, mozganja i razmišljanja zbog kojih ćeš se osjećati neugodno. Uključivanje bilo koje rutine u tvoj život kada si pod stresom nije lak zadatak, ali to svi možemo. Ako se osjećaš prenapeto, uvijek možeš potražiti stručnu pomoć.

Preuzeto sa: ultra.ba