![\"\"\/](\"https:\/\/www.etrafika.net\/slike\/2020\/09\/nasilje-nad-%C5%BEenama-1.jpeg\")
<\/figure>\n\n\n\nS obzirom na to da je problem i dalje postojao, a \u017ertve nasilja bile dodatno ugro\u017eene, definisane su smjernice za prijem novih korisnika sigurne ku\u0107e. One su propisivale da \u017ertve nasilja mogu biti primljene u Sigurnu ku\u0107u, uz boravak u sobi za izolaciju, odvojene od drugih osoba.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOdmah po prijemu u Sigurnu ku\u0107u, osigurano je testiranje \u017ertava nasilja u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, koji su obezbijedili testiranje i dobijanje rezultata u vrlo kratkom periodu, najdu\u017ee tri dana\u201c, ka\u017eu iz udru\u017eenja \u201eVive \u017eene\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Veliki problem u radu sigurne ku\u0107e \u201eMedica\u201c u Zenici bio je skra\u0107eno radno vrijeme Centara za socijalni rad, kao i njihovo obustavljanje kontakata sa korisnicima.<\/p>\n\n\n\n
\u201e\u017dene su zvale na SOS telefon i druge dostupne telefone, pa je policija tek po pozivu \u2018Medice\u2019 Zenica i insistiranju \u2018Medice\u2019 Zenica, izlazila na teren i poduzimala radnje iz svoje nadle\u017enosti. Potpisanim protokolom o me\u0111usobnoj saradnji na nivou ZDK, nastojalo se da se uo\u010dene pote\u0161ko\u0107e prevazi\u0111u i izrade smjernice postupanje u vrijeme COVID-19 pandemije, a koje su integrisane i u Protokol\u201c, navode iz ovog udru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n Uvi\u0111aju\u0107i potrebu lokalnog stanovni\u0161tva, udru\u017eenja \u201eMedica\u201c iz Zenice tokom pandemije pokrenulo je novu telefonsku liniju 062 800 858, kako bi svi gra\u0111ani mogli da dobiju psihosocijalnu pomo\u0107 i savjete. Na taj korak su se odlu\u010dili jer su shvatili da postoji opasnost po mentalno zdravlje lokalne zajednice.<\/p>\n\n\n\n \u017drtve nasilja u Banjaluci se nisu testirale na virus korona sve do novembra 2020. godine. Tada su, odlukom Republi\u010dkog kriznog \u0161taba, prepoznate kao kategorija koja ima pravo na besplatno i hitno testiranje.<\/p>\n\n\n\n \u201eUsluge zdravstvenog sektora su bile djelimi\u010dno dostupne. Na nivou primarne zdravstvene za\u0161tite, saradnja se uglavnom odvijala telefonskim putem uz upu\u0107ivanje u ARI ambulante svih korisnica koje su imale potrebu za zdravstvenim pregledom. Na sekundarnom nivou, gotovo svi pregledi su bili odgo\u0111eni uz pote\u0161ko\u0107e uspostavljanja kontakta i naru\u010divanja korisnica na zdravstvene preglede\u201c, ka\u017eu za eTrafiku u sigurnoj ku\u0107i Fondacije \u201eUdru\u017eene \u017eene\u201c iz Banjaluke.<\/p>\n\n\n\n Kada je u pitanju finansiranje, sigurna ku\u0107a Fondacije \u201eLara\u201c iz Bijeljine susre\u0107e se sa tri problema. Prvi se odnosi na naplatu zbrinjavanje \u017ertava nasilja u porodici, jer novac mogu da dobiju samo retroaktivno. I to \u010detiri do \u0161est mjeseci nakon zbrinjavanja.<\/p>\n\n\n\n \u201eMinistarstvo porodice, omladine i sporta \u010detiri puta godi\u0161nje objavljuje javni poziv za zbrinjavanje \u017ertava nasilja u porodici, a sama konkursna procedura traje od \u010detiri do \u0161est mjeseci. Vlada RS pokriva udio od 70 odsto od ukupnog iznosa zbrinjavanja \u017ertve, koji je utvrdilo Ministarstvo porodice, omladine i sporta. Ostalih 30 odsto treba da pokrije lokalna zajednica iz koje \u017ertva dolazi, \u0161to veoma rijetko ili nikada ne naplatimo, jer male lokalne zajednice nemaju bud\u017eetska sredstva za ovu namjenu. Ukoliko insistiramo na pla\u0107anju lokalnih zajednica, one \u0107e vrlo lako donijeti odluku o prestanku boravka \u017ertve u Sigurnoj ku\u0107i i prije isteka perioda njenog oporavka, zbog \u010dega ve\u0107ina Sigurnih ku\u0107a u RS toleri\u0161e ovu situaciju\u201c, ka\u017eu nam u Fondaciji \u201eLara\u201c.<\/p>\n\n\n\n Drugi problem jeste taj \u0161to sigurna ku\u0107a mo\u017ee svoje tro\u0161kove da naplati samo za \u017ertve koje im se obrate sa rje\u0161enjem nadle\u017enog Centra za socijalni rad. Postoji mogu\u0107nost da \u017ertva ne dobije to rje\u0161enje, ukoliko lokalna zajednica nema novca za njen smje\u0161taj. Dalje, \u010desto se de\u0161ava, a posebno u manjim sredinama, da Centar za socijalni rad ne radi tokom cijelog dana, pa ne mogu da reaguju u trenutku kada se nasilje de\u0161ava i \u017ertvu smjeste u siguran prostor.<\/p>\n\n\n\n \u201eOstala sredstva koja nam nedostaju obezbje\u0111ujemo kada mo\u017eemo od donatora, a kada nismo u mogu\u0107nosti onda nam osoblje Sigurne ku\u0107e radi sa ni\u017eim platama ili pru\u017eamo \u017ertvama pomo\u0107 volonterski\u201c, ka\u017eu u Fondaciji \u201eLara\u201c.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dna situacija je i u Tulanskom kantonu. Voditeljica sigurne ku\u0107e \u201eVive \u017dene\u201c iz Tuzle Danijela Huremovi\u0107 ka\u017ee da najve\u0107i problem stvara neispunjavanje obaveza koje su predvi\u0111ene Zakonom o za\u0161titi nasilja u porodici. On propisuje da se 70 odsto sredstava osigura iz bud\u017eeta Federacije BiH, a ostalih 30 odsto iz bud\u017eeta kantona. Ona isti\u010de, da se iznos koji dobijaju od kantona pove\u0107avao tokom godina, ali da to i dalje nije 30 odsto ukupnog bud\u017eeta potrebnog za funkcionisanje sigurne ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n \u201eProblem, kada je u pitanju obaveze finansiranja iz bud\u017eeta FBiH, jeste \u0161to su ta sredstva i dalje planirana kao grant za implementaciju Zakona o za\u0161titi od nasilja u porodici, ne direktno za sufinansiranje rada sigurnih ku\u0107a. To zna\u010di da svake godine Federalni ministarstvo za rad i socijalnu politiku dodjeljuje sredstva putem Javnog poziva. Problem je \u0161to su ta sredstva nedovoljna, nisu na raspolaganju u pravo vrijeme, ve\u0107 u drugoj polovini godine. Dodatni problem je realna situacija da javni poziv ne vidimo na vrijeme, ne apliciramo i za tu godinu onda ne bismo dobili sredstva\u201c, govori Danijela Huremovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Sigurna ku\u0107a \u201eMedica\u201c iz Zenice, manji procenat svog bud\u017eeta obezbijedi iz dr\u017eavnih izvora. Ve\u0107inu svojih sredstava prikupe putem me\u0111unarodnih projekata. Kako govore za eTrafiku, potpisivanjem razli\u010ditih protokola o me\u0111usobnoj saradnji osigurali su dio sredstava potrebnih za funkcionisanje. Ipak, trebalo bi napomenuti, da smje\u0161taj u sigurnim ku\u0107ama ne zna\u010di samo krov nad glavom, ve\u0107 i niz drugih usluga koje \u017ertvama poma\u017eu u njihovom oporavku.<\/p>\n\n\n\n Kako bi rije\u0161ili ove pote\u0161ko\u0107e, \u201eMedica\u201c je inicirala izmjenu dosada\u0161njih procedura o sufinansiranju. U saradnji sa institucijama, izra\u0111en je novi model finansiranja, koji je sada dio revidiranog Protokola o me\u0111usobnoj saradnji u pru\u017eanju za\u0161tite, podr\u0161ke, pomo\u0107i i zbrinjavanja \u017ertava nasilja u porodici i zajednici i prevencija nasilja ZDK.<\/p>\n\n\n\n \u201ePotpisani Protokol iz 2020. godine osigurava potrebna sredstva koja \u0107e biti obezbije\u0111ena iz vlastitih resursa \u2018Medice\u2019 Zenica, federalnog i kantonalnog nivoa, te samim tim \u0107e \u017ertve nasilja iz ZDK, bez obzira gdje \u017eivjele, imati mogu\u0107nost neometanog zbrinjavanja u Sigurnu ku\u0107u u skladu sa Zakonom o za\u0161titi od nasilja u porodici FBH\u201c, navode.<\/p>\n\n\n\n Za razliku od ostalih sigurnih ku\u0107a u BiH sa \u010dijim predstavnicama smo razgovarali, iz Fondacije \u201eUdru\u017eene \u017eene\u201c iz Banjaluke ka\u017eu da nema problema sa finansiranjem sigurne ku\u0107e koju vode. Cijeli iznos pokrivaju institucije, 70 odsto Vlada RS, a 30 odsto lokalne zajednice, iz kojih dolaze \u017ertve nasilja u porodici.<\/p>\n\n\n\n \u201eUplate se vr\u0161e redovno na kvartalnom nivou od strane Vlade, dok samo \u010detiri lokalne zajednice imaju predvi\u0111ena sredstva za tu namjenu. Dovoljno bi bilo da se u bud\u017eet svake op\u0161tine izdvoje sredstva za nasilje u porodici i samim tim doprinese adekvatnom zbrinjavanju \u017ertava nasilja, \u017eena i djece. Kada su u pitanju donatorska sredstva, u vrijeme pandemije smo imali donacije koje su se direktno proslje\u0111ivale \u017eenama i djeci u vidu hrane i higijene, a uticalo se na pobolj\u0161anje njihovog ku\u0107nog bud\u017eeta koji je u tom periodu bio na niskoj razini\u201c, navode iz \u201eUdru\u017eenih \u017eena\u201c.<\/p>\n\n\n\n U Bosni i Hercegovini trenutno postoji osam sigurnih ku\u0107a. Odgovore na na\u0161a pitanja nismo dobili iz Sarajeva i Modri\u010de, gdje sigurne ku\u0107e vode Fondacija lokalne demokratije i udru\u017eenje gra\u0111ana Budu\u0107nost. Sigurna ku\u0107a u Biha\u0107u djeluje u sklopu udru\u017eenja \u201e\u017dene sa Une\u201c, ali informacije o izazovima na koje nailaze tokom pandemije nismo mogli da dobijemo, jer je ve\u0107ina osoblja u izolaciji. Odgovori, tako\u0111e, nisu stigli iz sigurne ku\u0107e \u201e\u017dena BiH\u201c iz Mostara, ali iz prethodnih razgovora sa njihovim predstavnicima saznali smo da od institucija godi\u0161nje dobiju svega nekoliko hiljada KM. To je nedovoljno \u010dak i za osnovne tro\u0161kove. Ova jedina sigurna ku\u0107a u Hercegovini, prinu\u0111ena je da se finansira putem donatora i projekata.<\/p>\n\n\n\n \u201eImamo 28 kreveta koji su uglavnom uvijek popunjeni i sve to iziskuje mnogo tro\u0161kova. Sredstva koja dobijemo od Federalnog ministarstva su namjenjena za prehranu i higijenske potrep\u0161tine, a nikada nismo od dr\u017eave dobili sredstva za anga\u017eman osoblja koje nam je sada potrebno i vi\u0161e zbog pandemije korone. Pla\u0107amo sve re\u017eije, za\u0161titare, stru\u010dne timove, osoblje koje je 24 sata aktivno, aktiviramo i \u017eene \u017ertve nasilja da pomognu svojom aktivno\u0161\u0107u. Valja odr\u017eavati punu ku\u0107u od tri sprata\u201c, rekla je Arnela Buzaljko, iz Udru\u017eenja \u201e\u017dena BiH\u201c, u prija\u0161njem razgovoru za eTrafiku.<\/p>\n\n\n\n Vje\u010ditu borbu sa ograni\u010denim prostorom dodatno je ote\u017eala pandemija. Javila se potreba za prostorom koji bi slu\u017eio kao izolacija, da novi korisnici ne bi ugrozili zdravlje onih koji se ve\u0107 nalaze u sigurnoj ku\u0107i. Udru\u017eenje \u201eVive \u017eene\u201c iz Tuzle su obezbijedile taj prostor, ali isti\u010du da on nije odgovaraju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n \u201eNalazi se u prostoru Centra i vrlo blizu ostalih slu\u017ebenih prostorija, kancelarija. Dodatno, kada \u017eena i djeca budu smje\u0161tene u taj prostor, dvije prostorije pored njega se ne mogu koristiti. Osoblje treba napustiti taj prostor i raditi ili od ku\u0107e ili u zajedni\u010dkom prostoru za sastanke\u201c, govore iz ove sigurne ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Koliko je sve tokom pandemije izazovno i nepredvidivo govori primjer kada su \u201eVive \u017eene\u201c u prostoru za izolaciju, koji \u010dini jedna soba i jedno kupatilo, smjestili majku sa \u010detvoro djece. Tokom no\u0107i je bio potreban smje\u0161taj za jo\u0161 jednu majku, sa \u0161estoro djece. U tom trenutku, u ostalim prostorijama sigurne ku\u0107e boravili su drugi korisnici.<\/p>\n\n\n\n \u201eSituacija je zahtjevala hitan dogovor i odluku, koja nikako nije smjela i\u0107i u pravcu da se odbije smje\u0161taj \u017ertava. Dogovoreno je da \u017eena i djeca budu smje\u0161teni u postoje\u0107u salu za sastanke koja je ve\u0107a i mo\u017ee primiti ve\u0107i broj osoba. Za spavanje su kori\u0161teni kreveti na napuhavanje i postoje\u0107i madraci iz redovnih soba Sigurne ku\u0107e. Problem je svakako bio odr\u017eavanje li\u010dne higijene, jer su imali manje kupatilo koje nije imalo mogu\u0107nost kupanja i tu\u0161iranja. Tako\u0111er, veliki problem je bio i to \u0161to je prostor na prizemlju, sa puno prozora, bez posebne za\u0161tite i sigurnosti. U konkretnom slu\u010daju po\u010dinilac je saznao gdje se nalaze, te vrlo brzo do\u0161ao i ostvario kontakt sa \u017eenom i djecom kroz prozor, nakon \u010dega je odlu\u010dila da iza\u0111e iz Sigurne ku\u0107e\u201c, govore iz udru\u017eenja \u201eVive \u017eene\u201c.<\/p>\n\n\n\n Fondacija \u201eLara\u201c iz Bijeljine isti\u010de da je sve izazove vremenom rije\u0161ila, osim posebnog prostora za izolaciju.<\/p>\n\n\n\n \u201ePo\u010detkom pandemije nismo imale maske i drugu za\u0161titnu opremu, jer nije bilo mogu\u0107e da se obezbijede, te su nam ih na\u0161e biv\u0161e korisnice \u0161ile i donirale. Donosili smo neke interne procedure kako bismo se za\u0161titili. Testiranje za korisnice, koje tek ulaze u Sigurnu ku\u0107u u po\u010detku pandemije nije bilo izregulisano, te se tek nakon nekoliko mjeseci i na\u0161ih molbi upu\u0107enih ministarstvu to rije\u0161ilo i one su dobile prioritet u testiranju\u201c, prisje\u0107aju se.<\/p>\n\n\n\n Znatno bolja situacija je sa sigurnom ku\u0107om u Banjaluci. Kako ka\u017eu u Fondaciji \u201eUdru\u017eene \u017eene\u201c, nove korisnice su bile smje\u0161tene u odvojenom stanu sa kupatilom, tako da nije bilo kontakta sa ostalim osobama u Sigurnoj ku\u0107i.<\/p>\n\n\n\n \u201ePopunjavanje ulazne dokumentacije se vr\u0161ilo u vanjskom prostoru Sigurne ku\u0107e, kada su to vremenske prilike dozvoljavale, ili u zatvorenom prostoru uz po\u0161tovanje svih epidemiolo\u0161kih mjera\u201c, navode.<\/p>\n\n\n\n Nestabilno finansiranje sigurnih ku\u0107a odra\u017eava se i na korisnike usluga, ali i na osoblje. Osobe koje bi trebalo da \u017ertvama poma\u017eu u njihovom procesu oporavka, nekada nemaju rije\u0161en radni odnos i time i njihova budu\u0107nost neizvjesna.<\/p>\n\n\n\n \u201eOsobe koje su zaposlene u Sigurnoj ku\u0107i, uglavnom imaju ugovore na odre\u0111eno vrijeme, jer ne mo\u017eemo garantovati stabilan radni odnos, tako da je \u010desta fluktuacija osoblja u Sigurnoj ku\u0107i, \u0161to predstavlja posljedicu nesigurnog finansiranja i jedan od rizika ovog posla\u201c, ka\u017eu nam u Fondaciji \u201eLara\u201c iz Bijeljine.<\/p>\n\n\n\n Sigurne ku\u0107e u Bosni i Hercegovini imaju vi\u0161e posla nego ranije. Epidemiolo\u0161ke mjere zatvorile su \u017ertve u ku\u0107e sa nasilnicima. Pove\u0107an je broj poziva na linije za pomo\u0107. Sve usluge koje se pru\u017eaju \u017ertvama nisu smjele da budu otkazane. \u010cak rade sa pove\u0107anim intenzitetom. Istovemeno, osoblje sigurnih ku\u0107a je izmoreno i pod stresom, a \u010desto i u smanjenom sastavu, kada moraju da budu u izolaciji. U takvim okolnostima neadekvatne reakcije institucija uveliko ote\u017eavaju njihov rad, a samim tim uti\u010du i na borbu protiv nasilja u porodici.<\/p>\n\n\n\n Tekst preuzet sa: www.etrafika.net<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n Pi\u0161e: Vanja Stoki\u0107, naslovna fotografija: Foto: Lachlan Ross \/ Pexels.com<\/p>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/www.etrafika.net\/slike\/2019\/11\/djevojka-sa-telefonom.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/www.etrafika.net\/slike\/2021\/04\/korona-laboratorija-medicina-pexels-polina-tankilevitch-3735769.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/www.etrafika.net\/slike\/2020\/06\/novac-nekretnina-ilustracija.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/www.etrafika.net\/slike\/2019\/12\/nasilje-foto-pixabay.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n