Pi\u0161e: Marina Topi\u0107<\/p>\n\n\n\n
Strah od javnog nastupa, tzv. trema, jedan je od najizra\u017eenijih socijalnih strahova s kojima se ljudi susre\u0107u. Ovaj strah se mo\u017ee javiti u razli\u010ditim situacijama – dok smo u \u0161koli, na fakultetu, na poslu ili kada treba da komuniciramo sa ve\u0107im brojem ljudi.<\/p>\n\n\n\n
U takvim situacijama mogu se javiti misli poput onih da nismo dovoljno dobri, da \u0107emo pogrije\u0161iti ili \u0107e nam se ljudi koji nas slu\u0161aju smijati. Ovakve misli dovode do pove\u0107anog nivoa treme, a u nekim slu\u010dajevima nas mogu i “blokirati”. Misli su ne\u0161to \u0161to ljudi oko nas ne mogu da vide, ali se one zna\u010dajno odra\u017eavaju na pona\u0161anje, koje drugi primje\u0107uju.<\/p>\n\n\n\n
Kada se radi o izra\u017eenom strahu od nastupa, osoba mo\u017ee da ima negativne misli, razli\u010dite neprijatne emocije, poput stida, ali i tjelesne senzacije, kao \u0161to su lupanje srca, ote\u017eano disanje, znojenje, drhtanje ili crvenilo u licu.<\/p>\n\n\n\n
Strah od javnog nastupa ili glosofobija je emocija, kao \u0161to su emocije sre\u0107a, tuga ili bijes. Kod straha od javnog nastupa va\u017eno je da utvrdimo \u0161ta izaziva ovu emociju – da li su to misli koje se javljaju ili je to manjak znanja i vje\u0161tina (ako nismo dovoljno spremni za nastup). Istra\u017eivanja su pokazala da 34 odsto ispitanika smatra da prilikom javnog nastupa najvi\u0161e strahuju od gre\u0161aka koje \u0107e sami napraviti, dok 60 odsto njih tvrdi da se osje\u0107a anksiozno ako se nisu dovoljno dobro spremili za nastup.<\/p>\n\n\n\n
Misli koje se javljaju mogu pomo\u0107i, ali i odmo\u0107i, odnosno mogu biti racionalne i iracionalne. Racionalne misli su misli koje nam poma\u017eu da mislimo pozitivno i ne sputavaju nas u na\u0161em cilju, dok iracionalne misli uglavnom ometaju govornika, jer postaju centar njegove pa\u017enje. Iracionalne misli su brojnije i te\u017ee se nositi s njima. One nastaju kada osoba previ\u0161e razmi\u0161lja o negativnim situacijama koje se mogu desiti, a koje naj\u010de\u0161\u0107e nisu realne, tj. mala je vjerovatno\u0107a da se tako ne\u0161to mo\u017ee desiti u stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to smo onda skloni da brinemo o ne\u010demu \u0161to nije realno i eventualno mo\u017ee da se desi? To je zato \u0161to je mozgu dovoljna samo jedna iracionalna misao koja uzrokuje niz drugih misli i osoba tada ulazi u za\u010daran krug iz kojeg joj je te\u0161ko da iza\u0111e. Da bismo se rije\u0161ili iracionalnih misli, potrebno je da ih, prije svega, identifikujemo (dobro je i zapisati ove misli), zatim se mo\u017eemo zapitati da li su vrijedne na\u0161e pa\u017enje i da li \u0107e nam to \u0161to pretjerano brinemo pomo\u0107i u javnom nastupu.<\/p>\n\n\n\n
Umjesto da brinemo o tome \u0161to se vjerovatno ne\u0107e desiti, mo\u017eemo iracionalne misli zamijeniti racionalnim, poput ovih: u redu je \u0161to sam uznemiren\/a, jo\u0161 uvijek mogu govoriti bez obzira na to \u0161to imam “knedlu u grlu” ili u redu je ako pogrije\u0161im, to se de\u0161ava ljudima kada imaju javni nastup, ako mi se to desi, da\u0107u sve od sebe da se ispravim i nastavim dalje.<\/p>\n\n\n\n
Da bismo se osje\u0107ali sigurnije, potrebno se dobro spremiti za javni nastup, kako bismo uklonili nepotreban strah da \u0107emo zaboraviti tekst ili ne\u0107emo znati odgovoriti na neko pitanje. Procjenjuje se da se 70 odsto straha mo\u017ee kontrolisati tako \u0161to se dobro pripremite za nastup. Po\u017eeljno je da govornik dobro vlada materijom, a to mo\u017ee posti\u0107i samo vje\u017ebom i izlaganjem situacijama u kojima \u0107e morati da javno nastupi.<\/p>\n\n\n\n
Strah od javnog nastupa predstavlja \u010destu pojavu me\u0111u ljudima, stoga je potrebno znati da se ovo ne de\u0161ava samo vama. Mnogi uspje\u0161ni ljudi pate od ovog straha i poku\u0161avaju da ga prikriju i prevazi\u0111u. Na ovaj strah ne treba gledati kao na slabost, ve\u0107 kao na odre\u0111en nivo anksioznosti koji je mogu\u0107e pobijediti. Ipak, ako trema predstavlja problem s kojim se ne mo\u017eemo sami izboriti, treba potra\u017eiti pomo\u0107 ljudi iz okru\u017eenja ili stru\u010dnu pomo\u0107 od strane psihologa.<\/p>\n\n\n\n
Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, mo\u017eete na\u0107i na sajtu Laboratorije<\/a><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n