U sklopu dje\u010dije inicijative ispred Mre\u017ee Sna\u017eniji glas za djecu sprovedena je anketa Djeca pitaju. Ovom anketom djeca su \u017eeljela da pitaju svoje odrasle sugra\u0111ane znaju li ko su nadle\u017eni kojima bi djeca mogla prijaviti diskriminaciju, u kojoj mjeri su zadovoljena prava djeteta, koliko dr\u017eava uva\u017eava dje\u010dije mi\u0161ljenje pri dono\u0161enju odluka koje se njih ti\u010du, da li dje\u010dija prava kao tema zauzimaju dovoljno prostora u medijima i da li mediji koji izvje\u0161tavaju o djeci vode ra\u010duna o njihovim pravima, konkretno o pravu na privatnost.<\/p>\n\n\n\n
U nastavku vam donosimo sa\u017eetak odgovora od strane 54 sugra\u0111anina (35 \u017eenskih, 17 mu\u0161kih i 1 ostali) uzrasta od 17 do 55 godina.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje \u201eKo su nadle\u017eni kojima bi djeca mogla prijaviti diskriminaciju?\u201c odgovori su bili Plavom telefonu, roditeljima, vaspitno-obrazovnim institucijama, policiji, centru za socijalni rad, ombudsmanu za dje\u010dija prava i ljudska prava, nevladinim organizacijama koje se bave pravima djeteta. Sugra\u0111ani koji su u\u010destvovali u anketi su pokazali da prepoznaju kome se dijete sve mo\u017ee obratiti ukoliko do\u017eivljava diskriminaciju. Neki od njih su navodili i da djeca nemaju kome prijaviti diskriminaciju, pretpostavljamo, izra\u017eavaju\u0107i time nezadovoljstvo koli\u010dinom resursa koje djeca imaju na raspolaganju.<\/p>\n\n\n\n
Prema Zakonu o zabrani diskriminacije BIH centralna institucija nadle\u017ena za za\u0161titu od diskriminacije je Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje \u201eU kojoj mjeri su zadovoljena prava djeteta?\u201c u\u010desnici ankete su uglavnom odgovarali da nisu dovoljno zadovoljena i da bi se na ovoj temi trebalo vi\u0161e raditi jer veliki broj djece nema mogu\u0107nosti da zadovolji svoja prava. Ukupno 4 u\u010desnika su odgovorila da su prava djece zadovoljena u dovoljnoj mjeri.<\/p>\n\n\n\n
Prema preporukama UN Komiteta za prava djeteta u BiH:<\/p>\n\n\n\n
\u201eKomitet \u017eeli skrenuti pa\u017enju dr\u017eavi \u010dlanici na preporuke vezane za sljede\u0107e oblasti, koje iziskuju poduzimanje hitnih mjera: koordinacija (ta\u010dka 10); najbolji interes djeteta (ta\u010dka 20.); zlostavljanje i zanemarivanje (ta\u010dka 26.); \u017eivotni standard (ta\u010dka 39); obrazovanje, uklju\u010duju\u0107i stru\u010dno osposobljavanje i usmjeravanje (ta\u010dka 41); djeca tra\u017eioci azila, izbjeglice i migranti (ta\u010dka 44)\u201c.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n
Dakle, tra\u017ee se hitne mjere!<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje \u201eKoliko dr\u017eava uva\u017eava dje\u010dije mi\u0161ljenje pri dono\u0161enju odluka koje se njih ti\u010du?\u201c u\u010desnici su ve\u0107inom odgovorili da se mi\u0161ljenja djece ne uva\u017eavaju u dovoljnoj mjeri. Izdvajamo nekoliko upe\u010datljivih komentara:<\/p>\n\n\n\n
\u201eMi\u0161ljenja sam da veoma rijetko, jer nemate prostora da to i izrazite direktno i bez \u201cfiltera\u201d. Na filter mislim, da \u010desto imate posrednike u vidu starijih koji u va\u0161e ime govore. Ja bih si, za vas, a i za na\u0161e dru\u0161tvo, \u017eelio da vas se ozbiljnije shva\u0107a i da vam se ponudi prostor i da sami ka\u017eete \u0161ta vas \u017eulja\u201c.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n
S druge strane, na \u017ealost, ima sugra\u0111ana koji ne smatraju da djeca imaju kapacitete da izraze svoje mi\u0161ljenje na pitanja koja se njih ti\u010du:<\/p>\n\n\n\n
- \u201eOnoliko koliko treba. Ve\u0107inu odluka koje se donose na dr\u017eavnom nivou, a odnose se na djecu, djeca nemaju kapacitet da preciziraju na pravi na\u010din\u201c.<\/li>
- \u201e\u0160ta se djece ima ticati, samo kako mater i \u0107a\u0107a ka\u017eu\u201c.<\/li><\/ul>\n\n\n\n
Imali smo i jedan odgovor iz ugla djeteta: \u201ePo pitanju donosenja nasih odluka jako mali procenat nasih odluka se uvazava. Same godine i zrelost uti\u010du na to iako ne bi trebalo. Djeca razumno i isplanirano se trude da donesu promjenu kako u svom zivotu tako i u \u0161kolovanju, sto se na\u017ealost kod nas jako slabo uva\u017eava\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Prema Indeksu dje\u010dije za\u0161tite 2.0 BiH 2019:<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa nacionalnoj razini, BiH ima nekoliko mehanizama za savjetovanje s civilnim dru\u0161tvom o pitanjima koja se odnose na razvoj i provedbu politika, kao \u0161to je Vije\u0107e za djecu BiH, javne rasprave i radne skupine. Me\u0111utim, ne postoji mehanizam za savjetovanje o razvoju i provedbi politika s djecom. Osiguravanje dje\u010dije participacije i njihovog u\u010de\u0161\u0107a u razvoju politika smatra se iznimno va\u017enim i relevantnim[1]\u201c.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n
Na pitanje \u201eKoliko tema prava djece zauzima prostora u medijima?\u201c sugra\u0111ani su odgovarali da ova tema nedovoljno prostora zauzima u medijima:<\/p>\n\n\n\n
\u201eDonekle sti\u010dem utisak da se o toj temi pri\u010da kako bi se popunio prazan medijski prostor, bez ikakve inicijative za istinskim prosperitetom\u201c.<\/p>
\u201eJa rijetko kad vi\u0111am da se ne\u0161to govori za djecu i o njihovim pravima. Mo\u017eda se spomene ne\u0161to za dan djeteta ili za sedmicu dje\u010dijih prava. Ali ovako uop\u0161teno kao da se ni\u0161ta ne mijenja. Mislim razmislimo malo: na televiziji imamo vi\u0161e rijaliti programa, koje ja li\u010dno osu\u0111ujem, nego dje\u010dije programe i programe za obrazovanje djece\u201c.<\/p>
\u201eMediji se sjete teme prava djeteta samo na me\u0111unarodni dan Prava djeteta\u201c.<\/p>
\u201eZauzima prilicno, ali rekla bih neadekvatno, mislim da bi se tu trebala napraviti malo kvalitetnija kampanja koja bi podstakla djecu da prijave kr\u0161enje njihovih prava, a ne kampanja u kojoj se svake godine samo nabrajaju prava\u201c.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n
Pet u\u010desnika je odgovorilo da nema podatke vezane za ovo pitanje, dok je dvoje izjavilo da je tema dovoljno zastupljena:<\/p>\n\n\n\n
\u201eDovoljno. Meni li\u010dno je dosadila ta tema, posebno zato \u0161to se ne isti\u010de da mnoga prava proisti\u010du i direktno su vezana za obavezu\u201c.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n
Na pitanje \u201ePrema onome \u0161to vide u medijima, da li mediji koji izvje\u0161tavaju o djeci po\u0161tuju pravo na privatnost?\u201c djece u\u010desnici su imali podijeljena mi\u0161ljenja, neki su primje\u0107ivali medije koji adekvatno vode ra\u010duna o privatnosti djece, drugi da se o tome uop\u0161te ne vodi dovljno ra\u010duna, i bilo je izjava da zavisi od medija. Iz ovoga mo\u017eemo zaklju\u010diti da su u\u010desnici primje\u0107ivali nedosljednost u pra\u0107enju eti\u010dkih standarda kada je u pitanju izvje\u0161tavanje o djeci u BiH.<\/p>\n\n\n\n
[1] Indeks dje\u010dije za\u0161tite 2.0 Bosna i Hercegovina, (2019) Sna\u017eniji glas za djecu, Udru\u017eenje za ostvarivanje prava djeteta \u201eNa\u0161a djeca\u201c, World Vision BiH.<\/p>\n\n\n\n