{"id":5610,"date":"2021-01-18T12:48:54","date_gmt":"2021-01-18T10:48:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mladibl.com\/?p=5610"},"modified":"2021-01-18T12:48:58","modified_gmt":"2021-01-18T10:48:58","slug":"italijanski-mediji-tvrde-banjalucki-cevap-u-stvari-je-italijanski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=5610","title":{"rendered":"Italijanski mediji tvrde: Banjalu\u010dki \u0107evap u stvari je\u2026 italijanski!"},"content":{"rendered":"\n

\u010clanak objavljen u italijanskoj \u0161tampi donosi pri\u010du o “pravom izumitelju” banjalu\u010dkih \u0107evapa – mesaru \u0110ovaniju Klaseru, porijeklom iz italijanskog Trentina\u2026<\/p>\n\n\n\n

Do sada va\u017ee\u0107a teorija o nastanku banjalu\u010dkih \u0107evapa je da je ovaj ukusni i u svijetu poznati specijalitet “izmislio” banjalu\u010dki \u0107evabd\u017eija Mujo \u0110uzel. Me\u0111utim, italijanski list “Trentini nel mondo” objavio je prije nekoliko dana nevjerovatnu pri\u010du o tome kako je pravi “izumitelj” jedinstvenih banjalu\u010dkih \u0107evapa u stvari – mesar \u0110ovani Klaser, porijeklom iz italijanskog Trentina!<\/p>\n\n\n\n

U tekstu pod naslovom “\u0110ovani Klaser iz Trentina pronalaza\u010d je banjalu\u010dkih c\u0301evapa” na po\u010detku je dat istorijat i predstavljene vrste \u0107evapa u BiH. Nakon uvoda, italijanski list prelazi “na stvar” i izla\u017ee svoju teoriju\u2026<\/p>\n\n\n\n

“Dok je u drugim gradovima u BiH \u010duvena natopljena lepinja, neizostavna kada je ovo jelo u pitanju, napunjena \u0107evapima ‘na komad’, u Banjaluci se u lepinji slu\u017ee plo\u010dice od \u010detiri sasatavljena \u0107evapa. Ovi \u0107evapi postali su pravi lokalni brend, a svu svoju slavu koja ih \u010dini jedinstvenim, uklju\u010duju\u0107i i odre\u0111eni ukus, duguju skromnom i gotovo nepoznatom mesaru, porijeklom iz italijanskog Trentina. Njegovo ime je \u0110ovani Klaser”, pi\u0161e list.<\/p>\n\n\n\n

Sin imigranata iz Trentina, \u0110ovani Klaser ro\u0111en je 1916. godine u Mahovljanima, gdje je od 1883. postojala tirolska kolonija. Sa dvanaest godina preselio se u obli\u017enju Banjaluku, gdje po\u010dinje da u\u010di za mesara. Od samog po\u010detka imao je jasnu ideju da postane “\u0107evabd\u017eija”.<\/p>\n\n\n\n

“Svjedo\u010danstva nam govore da je \u0110ovani imao jednog od najboljih u\u010ditelja – \u010duvenog ugostitelja iz tog doba po imenu Jovo Dimitrijevi\u0107. Do kraja Drugog svjetskog rata, \u0110ovani je radio kao Jovin pomo\u0107nik, po\u0161ten i veoma po\u0161tovan mesar. Nakon rata odlu\u010dio je da krene sam i otvori svoju \u0107evabd\u017einicu, gdje je prodavao \u0107evape i druge mesne delicije pripremljene i spremljene sopstvenim rukama”, navodi “Trentini nel mondo”.<\/p>\n\n\n\n

\u0110ovani nije dugo ostao preduzetnik. Jednog dana dr\u017eavni slu\u017ebenici pojavili su se u njegovoj radnji i rekli mu da \u0107e od sutra raditi kao direktor mesnice danas presti\u017enog, kao i u to doba, hotela Bosna, u istorijskom centru Banjaluke. To nisu bila vremena kada se takva “prilika” mogla odbiti, navodi list.<\/p>\n\n\n\n

“Od tog dana, \u0110ovani Klaser posta\u0107e veoma va\u017ena osoba za grad i njegove gra\u0111ane, iako toga nikada ne\u0107e biti svjestan. Tokom svog slu\u017ebovanja u mesnici i kuhinji hotela Bosna, do 1970. godine, \u0110ovani je, osim \u0161to je imao veliku odgovornost u isporuci kvalitetnih proizvoda u hotelsku kuhinju i jo\u0161 tri restorana koji su bili dio lanca, imao i mnogo prilika da eksperimenti\u0161e. U njegovoj je prirodi bilo da uvijek tra\u017ei neko pobolj\u0161anje, da doda malo originalnosti onome \u0161to je proizveo, \u010dak i ako za tim nije bilo potrebe.<\/p>\n\n\n\n

Prvi potez koji je preduzeo kako bi pobolj\u0161ao preradu mije\u0161anog mljevenog mesa potrebnog za pravljenje \u0107evapa bio je modifikacija starog austrijskog mlina za meso koji se koristio za proizvodnju kobasica. Zahvaljuju\u0107i posebnom lijevku, iz ove ma\u0161ine izlazile bi \u010detiri identi\u010dne trake mljevenog mesa duge oko jedan metar, pripremljene po njegovom receptu. Ove trake od mljevenog mesa isjecane su kako bi se formirali pojedina\u010dni \u0107evapi, duga\u010dki oko osam centimetara. Kao takvi oni bi bili kona\u010dni proizvod.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, jednog dana maestro \u0110ovani je odlu\u010dio je, samo on zna za\u0161to, da ostaviti trake mljevenog mesa pri\u010dvr\u0161\u0107ene jednu za drugu i presje\u010de ih kako bi dobio neku vrstu kvadrata sa\u010dinjenog od \u010detiri \u0107evapa! To je bio jednostavan trik zbog kojeg su se vizuelno, ali i po ukusu razlikovali, jer su postali mnogo so\u010dniji. Nastala je mala revolucija”, tvrdi list.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

Nije slu\u010dajno \u0161to \u0107e i \u0110ovanijev recept i odluka da se tradicionalno jelo ponudi u novom ruhu proslaviti mnoge druge ugostitelje koji su iza\u0161li iz njegove \u0161kole. Na\u010din izrade \u0107evapa koji je stvorio \u0110ovani za kratko vreme \u0107e usvojiti svi majstori – banjalu\u010dke \u0107evabd\u017eije koji su \u017eeljeli da idu u korak sa vremenom. Autor teksta tvrdi da je slavni Mujo \u0110uzel u stvari bio \u0110ovanijev \u0161egrt i da je od njega preuzeo recept za slavni banjalu\u010dki \u0107evap!<\/p>\n\n\n\n

“Lijevak za ‘\u010detvorke’ je ru\u010dno izra\u0111ivan, a od kraja 1950-ih, gotovo svi ugostitelji u Banjaluci nudili su \u0107evape u obliku koji je izmislio \u0110ovani. Me\u0111u njima, jedan od mnogih \u0161egrta, bio je i Mujo \u0110uzel, kome je \u0110ovani prenio svo svoje znanje, koje \u0107e banjalu\u010dke \u0107evape proslaviti mnogo vi\u0161e nego \u0161to mo\u017eete zamisliti\u2026 Mujin genije i njegova upornost u ostavljanju traga u bezgrani\u010dnoj knjizi recepata ‘najboljih \u0107evapa’ omogu\u0107ili su gurmanima iz ostatka BiH i iz ostalih biv\u0161ih jugoslovenskih republika da jednoglasno potvrde jedinstvenost ovog jela”, navodi italijanski list.<\/p>\n\n\n\n

\u010cak i kada ukus nestane iz usta, miris koji dolazi iz \u0107evabd\u017einice “Kod Muje” ostaje utisnut u pam\u0107enje dugi niz godina, tvrdili su odu\u0161evljeni gurmani.<\/p>\n\n\n\n

“Ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u tvrditi, ali vjerovatno bez briljantnog trentinskog pronalaza\u010da i njegovog jednako sjajnog \u0161egrta, banjalu\u010dki \u0107evapi danas bi bili kao u ostalim dijelovima BiH. Umjesto toga nisu. Ovo je istorija i ona se kao takva mora pisati i pamtiti.<\/p>\n\n\n\n

Od 1970. do 1974. godine, u kojoj se povla\u010di, \u0110ovani \u0107e ponovo voditi malu \u0107evabd\u017einicu na lokalitetu poznatom kao Paskulina ciglana. Bio je o\u017eenjen Anom \u0160tajner, a imali su dvoje djece. Stariji sin Emil \u017eivot je izgubio u saobra\u0107ajnoj nesre\u0107i 1976. godine, a mla\u0111i Bruno je sa suprugom Bo\u017eanom i porodicom emigrirao u Australiju, gdje i danas \u017eivi. \u0110ovani Klaser preminuo je 1977. godine”, pi\u0161e “Trentini nel mondo”, a prenosi portal “Balcani Caucaso”.<\/p>\n\n\n\n

Na slici – \u0110ovani Klaser sa porodicom<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

Preuzeto sa: mondo.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010clanak objavljen u italijanskoj \u0161tampi donosi pri\u010du o “pravom izumitelju” banjalu\u010dkih \u0107evapa – mesaru \u0110ovaniju Klaseru, porijeklom iz italijanskog Trentina\u2026<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5611,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[370],"tags":[53,2919,2920,1106],"class_list":["post-5610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-banja-luka","tag-banjalucki-cevap","tag-cevapi","tag-italijanski"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.mladibl.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Italijanski-mediji-tvrde_-Banjalu\u010dki-\u0107evap-u-stvari-je\u2026-italijanski.jpg","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5610"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5612,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5610\/revisions\/5612"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5611"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}