Izvje\u0161taj Svjetskog ekonomskog foruma pod nazivom “Budu\u0107nost poslova” pokazao je da je analiti\u010dko razmi\u0161ljanje i dalje najtra\u017eenija vje\u0161tina me\u0111u poslodavcima. Ali, nekoliko vje\u0161tina koje se svrstavaju pod emocionalnu inteligenciju (motivacija, samosvijest, saosje\u0107anje i aktivno slu\u0161anje) nalaze se me\u0111u 10 najva\u017enijih od ukupno 26 analiziranih.<\/p>\n\n\n\n
Ron Sigel, docent psihologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard, objasnio je ovim povodom za\u0161to su vje\u0161tine emocionalne inteligencije klju\u010dne na radnom mjestu, naro\u010dito u eri vje\u0161ta\u010dke inteligencije kada tehnologija sve vi\u0161e preuzima analiti\u010dke i tehni\u010dke zadatke, a ljudska sposobnost razumijevanja emocija, saradnje i saosje\u0107anja postaje glavna konkurentska prednost.<\/p>\n\n\n\n
Emocionalna inteligencija druga\u010diji oblik “pameti”?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr Sigel: To jeste oblik pameti, ali ne onaj na koji obi\u010dno mislimo kada ka\u017eemo da je neko “pametan”. Posljednjih godina, psiholozi koji prou\u010davaju inteligenciju shvatili su da postoji mnogo razli\u010ditih vrsta inteligencije. Tako, neko sa prirodnim sportskim talentom posjeduje tjelesnu ili korespondentnu inteligenciju, dok neko sa izra\u017eenim darom za matematiku ima visok nivo matemati\u010dke inteligencije i tako dalje.<\/p>\n\n\n\n Kada pogledamo ljudsko iskustvo u razvijenom svijetu, gdje ve\u0107ina ima obezbije\u0111enu hranu, odje\u0107u i krov nad glavom, vidimo da i dalje postoji mnogo sukoba i nezadovoljstva. Ve\u0107ina tih problema poti\u010de iz te\u0161ko\u0107a u no\u0161enju s emocijama i slo\u017eenosti me\u0111uljudskih odnosa. Emocionalna inteligencija je sposobnost da prepoznamo sopstvena osje\u0107anja, da nau\u010dimo da ih obradimo, umjesto da impulsivno reagujemo, kao i da razumijemo emocije drugih ljudi i da sa njima sara\u0111ujemo, rje\u0161avamo konflikte i gradimo zdrave odnose.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to poslodavci smatraju emocionalnu inteligenciju jednom od klju\u010dnih vje\u0161tina budu\u0107nosti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr Sigel: Njena va\u017enost postala je o\u010digledna u poslovnom svijetu, na fakultetima, akademijama, u vojsci, svuda gdje ljudi rade zajedno. Postoje mnogi stru\u010dnjaci s visokim tehni\u010dkim i analiti\u010dkim sposobnostima, ali njihovi projekti stagniraju kada do\u0111e do saradnje. Ogromni resursi tro\u0161e se na nesporazume, povrije\u0111ene sujete i nerije\u0161ene sukobe. Ljudi su \u010desto neefikasni ne zato \u0161to ne znaju svoj posao, ve\u0107 zato \u0161to previ\u0161e energije tro\u0161e na to kako izgledaju pred drugima, kako \u0107e biti shva\u0107eni i prihva\u0107eni i zbog impulsivnih reakcija.<\/p>\n\n\n\n Lideri su shvatili da se tehni\u010dke vje\u0161tine mogu lako nau\u010diti, ali da je mnogo te\u017ee prona\u0107i ljude koji umeju da razumiju druge i dobro sara\u0111uju. U mnogim timovima upravo ta sposobnost postaje klju\u010dna za uspjeh.<\/p>\n\n\n\n Kako se mijenjao pojam emocionalne inteligencije od objavljivanja knjige Danijela Golemana “Emocionalna inteligencija” (1995)?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr Sigel: Ljudi su odavno znali da postoje razli\u010dite vrste inteligencije, ali zapadne industrijske kulture tradicionalno su davale prednost logi\u010dkom, analiti\u010dkom i preduzetni\u010dkom razmi\u0161ljanju, zanemaruju\u0107i emocionalne i relacione vje\u0161tine. Psiholozi su vremenom uvidjeli tu kulturnu pristrasnost i poku\u0161ali da je isprave istra\u017eivanjem emocionalne inteligencije.<\/p>\n\n\n\n Kada je Goleman objavio svoju \u010duvenu knjigu, mnogi su po\u010deli da primje\u0107uju da osobe s visokim akademskim rezultatima \u010desto ne uspijevaju u \u017eivotu ili karijeri, dok drugi, s prosje\u010dnim ocjenama, ali razvijenim emocionalnim sposobnostima, umeju da okupe ljude, vode timove i postignu izvanredne rezultate. Sve je jasnije da emocionalna inteligencija ima presudan uticaj \u010dak i u ciljevima koji su spolja materijalni i poslovno orijentisani.<\/p>\n\n\n\n Da li su emocionalne vje\u0161tine va\u017ene i u eri vje\u0161ta\u010dke inteligencije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr Sigel: Kako ljudi sve \u010de\u0161\u0107e komuniciraju s chatbotovima umjesto sa ljudima, autenti\u010dni me\u0111uljudski odnosi posta\u0107e jo\u0161 va\u017eniji. Ljudska bi\u0107a su dru\u0161tvena bi\u0107a \u2013 imamo duboku potrebu za pripadanjem i povezano\u0161\u0107u. Iako vje\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee da imitira ljudski govor, ona ne mo\u017ee da zamijeni prirodnu toplinu i empatiju. Nadam se da \u0107emo i dalje vi\u0161e cijeniti iskrenu ljudsku interakciju nego dopadljivost digitalnih asistenata.<\/p>\n\n\n\n Osnovne komponente emocionalne inteligencije i kako ih razvijati?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Psiholog Ron Sigel podsje\u0107a: ve\u0107ina ljudi ne pati zato \u0161to ne zna tehni\u010dki odgovor na problem, ve\u0107 zato \u0161to ne umeju da se “slo\u017ee” sa djecom, roditeljima, partnerima, kolegama ili prijateljima. “Nau\u010diti kako da ne povrje\u0111ujemo jedni druge i da se pove\u017eemo na siguran i podr\u017eavaju\u0107i na\u010din \u2014 to je na\u0161 najve\u0107i \u017eivotni izazov”, rekao je dr Sigel.<\/p>\n\n\n\n Prema izvje\u0161taju Svjetskog ekonomskog foruma (Budu\u0107nost poslova), ovo su klju\u010dne vje\u0161tine 2025. godine:<\/p>\n\n\n\n * Analiti\u010dko razmi\u0161ljanje \u2013 sposobnost analiziranja informacija i dono\u0161enja odluka zasnovanih na podacima.<\/p>\n\n\n\n * Otpornost, fleksibilnost i agilnost \u2013 prilago\u0111avanje promjenama i sposobnost brzog oporavka od izazova.<\/p>\n\n\n\n * Kreativno razmi\u0161ljanje \u2013 razvoj novih ideja, pristupa i rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n * Motivacija i samosvijest \u2013 unutra\u0161nja pokreta\u010dka snaga i razumijevanje sopstvenih emocija i vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n * Radoznalost i \u017eelja za u\u010denjem \u2013 spremnost na stalno sticanje novih znanja i vje\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n * Empatija i aktivno slu\u0161anje \u2013 razumijevanje drugih ljudi i izgradnja odnosa povjerenja.<\/p>\n\n\n\n * Liderstvo i socijalni uticaj \u2013 sposobnost inspirisanja i vo\u0111enja drugih ka zajedni\u010dkim ciljevima.<\/p>\n\n\n\n * Kontrola kvaliteta \u2013 pa\u017enja usmjerena na preciznost i dosljednost u radu.<\/p>\n\n\n\n * Sistemsko razmi\u0161ljanje \u2013 razumijevanje me\u0111usobne povezanosti elemenata u slo\u017eenim strukturama.<\/p>\n\n\n\n * Tehnolo\u0161ka pismenost \u2013 razumijevanje i kori\u0161\u0107enje novih digitalnih alata i vje\u0161ta\u010dke inteligencije.<\/p>\n\n\n\n\n