Dok se razvijene evropske zemlje poput \u0160vedske, Holandije i Islanda ponose jednocifrenim procentom mladih koji niti rade, niti se obrazuju, pora\u017eavaju\u0107i podaci Evrostata za 2023. godinu stavljaju Bosnu i Hercegovinu i zemlje Balkana na sam vrh ove neslavne ljestvice. Sa skoro \u010detvrtinom svoje mlade populacije (od 15 do 34 godine) izvan sistema rada i obrazovanja, BiH se suo\u010dava sa demografskom i ekonomskom krizom koja prijeti da potkopa njenu budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n
Najnoviji izvje\u0161taj Evrostata otkriva sumornu sliku za mlade na Balkanu. Bosna i Hercegovina, sa alarmantnih 24,7%<\/strong> mladih u NEET kategoriji (eng. Neither in Employment nor in Education or Training<\/em>), zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah iza Turske (27,2%). Situacija nije mnogo bolja ni u kom\u0161iluku. Rumunija (20,6%), Gr\u010dka (18,0%), Srbija (16,3%) i Bugarska (15,4%) tako\u0111e se nalaze u gornjem dijelu ljestvice, daleko iznad evropskog prosjeka.<\/p>\n\n\n\n Pore\u0111enja radi, zemlje poput Holandije (5,9%) ili \u0160vedske (5,8%) imaju i do pet puta manji udio mladih koji su isklju\u010deni iz dru\u0161tvenih i ekonomskih tokova. \u010cak i Hrvatska, sa 12,7%, stoji zna\u010dajno bolje od svojih isto\u010dnih susjeda, \u0161to signalizuje duboke strukturne probleme koji poga\u0111aju zemlje izvan Evropske unije ili one koje su joj se kasnije pridru\u017eile.<\/p>\n\n\n\n Visoke stope NEET populacije na Balkanu nisu slu\u010dajnost, ve\u0107 posljedica slo\u017eenog spleta vi\u0161edecenijskih problema. Tranzicija iz socijalisti\u010dke u tr\u017ei\u0161nu privredu ostavila je duboke o\u017eiljke, \u0161to je rezultiralo masovnim gubitkom radnih mjesta i industrijom niske produktivnosti.<\/p>\n\n\n\n Klju\u010dni problemi sa kojima se suo\u010dava Bosna i Hercegovina i regija uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n Visok procenat mladih izvan tr\u017ei\u0161ta rada i obrazovanja predstavlja ogroman teret za ekonomiju. Gubici se ogledaju u smanjenoj potro\u0161nji, manjim prihodima od poreza i doprinosa, te pove\u0107anim tro\u0161kovima za socijalna davanja. Dugoro\u010dno, ovo vodi ka ekonomskoj stagnaciji, socijalnoj isklju\u010denosti i politi\u010dkoj nestabilnosti.<\/p>\n\n\n\n Generacije mladih koje odrastaju bez radnih navika i prilike za usavr\u0161avanje postaju \u201eizgubljene generacije\u201c. To ne samo da uti\u010de na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, ve\u0107 stvara i za\u010darani krug siroma\u0161tva koji je te\u0161ko prekinuti.<\/p>\n\n\n\n Rje\u0161avanje ovog problema zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup. Neophodne su duboke reforme obrazovnog sistema kako bi se uskladio sa potrebama modernog tr\u017ei\u0161ta. Klju\u010dno je i stvaranje povoljnijeg poslovnog okru\u017eenja kroz smanjenje birokratije, odlu\u010dnu borbu protiv korupcije i privla\u010denje stranih investicija.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eave Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, moraju ulo\u017eiti zna\u010dajne napore u sprovo\u0111enje aktivnih politika zapo\u0161ljavanja, podsticanje preduzetni\u0161tva me\u0111u mladima i pru\u017eanje prilika za cjelo\u017eivotno u\u010denje. Bez odlu\u010dne akcije, sumorna statistika sa po\u010detka ovog teksta osta\u0107e surova realnost koja defini\u0161e budu\u0107nost cijele regije. Vrijeme isti\u010de, a cijena neuspjeha je previsoka.<\/p>\n\n\n\nZa\u0161to je Balkan \u201ecrna rupa\u201c za mlade?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
\n
Cijena neaktivnosti: Ekonomske i dru\u0161tvene posljedice<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
Put prema naprijed<\/strong><\/h4>\n\n\n\n