Arnaudija d\u017eamija, D\u017eamija Hasana defterdara ili Defterdarija d\u017eamija tri su naziva koje Banjalu\u010dani koriste kada \u017eele da ka\u017eu kako se zove d\u017eamija kod banjalu\u010dke Gimnazije.<\/p>\n\n\n\n
U njenoj vi\u0161e vijekova dugoj istoriji tri godine se posebno isti\u010du, a to su 1595. godina kada je sagra\u0111ena, 1993. godina kada je poru\u0161ena i 2024. godina kada \u0107e, nakon obnove, sutra ponovo biti otvorena.<\/p>\n\n\n\n
Ovu d\u017eamiju je krajem 16. vijeka izgradio Hasan defterdar, pa se zbog toga zove i D\u017eamija Hasana defterdara, od \u010dega je izveden i naziv Defterdarija d\u017eamija. Hasanovu d\u017eamiju narod prozva Arnaudijom, a kako se navodi u dokumentu Komisije za o\u010duvanje nacionalnih spomenika, taj naziv ljudi skova\u0161e jer je upravo njen graditelj po porijeklu vjerovatno bio Albanac.<\/p>\n\n\n\n
Hasan defterdar je bio ministar finansija Bosanskog pa\u0161aluka u vrijeme Ferhat-pa\u0161e Sokolovi\u0107a. Izbor mjesta za izgradnju d\u017eamije nije bio slu\u010dajan, a kako se navodi u dokumentu Komisije za o\u010duvanje nacionalnih spomenika, prihvataju\u0107i Ferhat-pa\u0161inu ideju o urbanizaciji ovog dijela Banjaluke, a posebno nagla\u0161avaju\u0107i zna\u010daj saobra\u0107ajnice koja je polazila od brda Lau\u0161 do Vrbasa, Hasan defterdar gradi svoju d\u017eamiju na krajnjoj sjevernoj ta\u010dki ove ceste. Ta\u010dnije na mjestu njenog ukr\u0161tanja sa cestom koja je i\u0161la od tada\u0161njeg Gornjeg \u0161ehera ka Gradi\u0161ci.<\/p>\n\n\n\n
D\u017eamija je minirana 7. maja 1993. godine i ostaci su odvezeni na smetlji\u0161te i deponiju u Rami\u0107ima, a lokacija je potpuno ra\u0161\u010di\u0161\u0107ena.<\/p>\n\n\n\n
Odlukom Komisije za o\u010duvanje nacionalnih spomenika iz jula 2003. godine mjesto i ostaci graditeljske cjeline Arnaudija d\u017eamije progla\u0161avaju se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a koji se sastoji od mjesta na kome se nalazila d\u017eamija i ostataka objekta d\u017eamije, turbeta, ak\u0161am-ta\u0161 munare, kamene \u010desme, harema sa ni\u0161anima i dvori\u0161ta, ulaznog objekta u kompleks sa pripadaju\u0107im kamenim zidovima koji ogra\u0111uju graditeljsku cjelinu.<\/p>\n\n\n\n
Istom odlukom utvr\u0111uju se i mjere za\u0161tite koje su definisale da se Arnaudija mora rekonstruisati na izvornoj lokaciji, u izvornom obliku, iste veli\u010dine, od istog ili istovrsnog materijala, primjenom istih tehnolo\u0161kih pristupa u najve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri, a na osnovu dokumentacije o njenom izvornom obliku.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, navedeno je i da svi ulomci d\u017eamije, koji su ostali nakon ru\u0161enja na prostoru graditeljske cjeline ili su na\u0111eni na susjednim parcelama ili na deponiji u Rami\u0107ima, gdje su odvezeni nakon ru\u0161enja, a odnose se na autenti\u010dni objekat, moraju biti snimljeni, konzervisani i ponovno ugra\u0111eni u d\u017eamiju metodom anastiloze. S druge strane, svi ulomci koji su na\u0111eni, a koje, s obzirom na stepen o\u0161te\u0107enja ili iz drugih opravdanih razloga nije mogu\u0107e ugraditi, moraju biti prezentovani na odgovaraju\u0107i na\u010din u sklopu graditeljske cjeline. Izme\u0111u ostalog, navodi se i da se dvori\u0161te unutar kompleksa treba poplo\u010dati kamenim plo\u010dama.<\/p>\n\n\n\n
Arnaudija ili Defterdarija d\u017eamija pripada tipu potkupolnih d\u017eamija sa trijemom i kamenom munarom. Kako se navodi u obrazlo\u017eenju Komisije za o\u010duvanje nacionalnih spomenika, cjelina se sastojala od: ulazne kapije, \u010diji gornji dio je krasila mala ak\u0161am-ta\u0161 munara, pokaldrmisanog dvori\u0161ta, objekta d\u017eamije i harema.<\/p>\n\n\n\n
“Vanjski trijem pru\u017eao se \u010ditavom ulaznom stranom d\u017eamije. Konstrukcija trijema le\u017eala je na \u010detiri kamena stuba, me\u0111usobno spojena prelomljenim lukovima. Stubove su ispod kapitela poja\u010davali prsteni od bakra. Ovi prsteni su postavljeni i iznad okruglih baza stubova. Baze su stajale na \u010detvrtastim postoljima. Stubove su krasili bogato dekorisani kapiteli s geometrijskom i stalaktivnom dekoracijom”, navodi se na stranici Komisije.<\/p>\n\n\n\n
Srednji dio trijema osiguravao je pristup u d\u017eamiju, a prelomljeni lukovi trijema nosili su tri kupolice, od kojih je srednja bila izdignuta, te je tako nagla\u0161avala mjesto ulaza.<\/p>\n\n\n\n
U unutra\u0161njosti Arnaudija d\u017eamije nalazili su se mihrab, mimber, drveni mahfil i \u0107urs, a sama unutra\u0161njost je bila osvijetljena prozorima rije\u0161enim u tri nivoa.<\/p>\n\n\n\n
“Arnaudija d\u017eamija je gra\u0111ena od ‘ledene sedre’, koja je na pojedinim dijelovima objekta razli\u010dito obra\u0111ena. Debljina zidova je bila 79-89 cm”, navodi se u obrazlo\u017eenju Komisije.<\/p>\n\n\n\n
Specifi\u010dnost je mala ak\u0161am-ta\u0161 munara, koja se nalazila u ogradi iznad kapije i slu\u017eila je, kako se navodi, za poziv na ak\u0161am-namaz. Ovakve munare imaju jo\u0161 tri d\u017eamije u Mostaru. Uz ogradu je bila i mala \u010desma, a \u010ditavo dvori\u0161te je bilo poplo\u010dano kamenim plo\u010dama.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, za Arnaudija d\u017eamiju je karakteristi\u010dno i dogra\u0111eno turbe, gdje su sahranjeni Hasan defterdar i njegova \u017eena, a turbe je bilo spojeno s prostorom za namaz.<\/p>\n\n\n\n
U dvori\u0161tu Arnaudije nalazio se i harem, a najstariji ni\u0161ani poti\u010du iz 17. vijeka.<\/p>\n\n\n\n
“Poslije zemljotresa 1969. godine, kada je do\u0161lo do o\u0161te\u0107ivanja zidova i kupole d\u017eamije, izvr\u0161eni su neki za\u0161titni radovi u smislu saniranja pukotina. Tom prilikom je u unutra\u0161njosti objekta skinuta arabeska u kupoli koja je poticala iz osmanskog doba, a tako\u0111e je sa zidova skinuta slikana dekoracija iz austrougarskog doba. D\u017eamija je obojena bijelom i plavom bojom, gdje su samo kaligrafski tekstovi dati u zlatnoj boji. Tom prilikom su mihrab i mimber oslikani i obojeni po ugledu na Ferhadija d\u017eamiju, uz kori\u0161tenje crvenih i plavih nijansi”, isti\u010de se u dokumentu Komisije za o\u010duvanje nacionalnih spomenika.<\/p>\n\n\n\n
Protokol o realizaciji projekta ponovne izgradnje Arnaudija d\u017eamije u Banjaluci potpisan je 2016. godine u Ankari izme\u0111u direktora Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Senaida Zajimovi\u0107a i direktora Generalne direkcije vakufa Republike Turske Adnana Ertema.<\/p>\n\n\n\n
Kako je navedeno na zvani\u010dnoj stranici Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, uz pomo\u0107 Generalne direkcije vakufa Republike Turske osigurana su neophodna vakufska sredstva za finansiranje radova ponovne izgradnje Arnaudije.<\/p>\n\n\n\n
Kamen-temeljac za obnovu Arnaudija d\u017eamije, koja je zapravo bila jedina neobnovljena banjalu\u010dka d\u017eamija, polo\u017een je 22. aprila 2017. godine, a tog datuma se obilje\u017eava i Dan grada Banjaluke. Polaganju kamena temeljca prisustvovali su, izme\u0111u ostalih, reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazovi\u0107, tada\u0161nji muftija banjalu\u010dki Osman Kozli\u0107, ambasador Republike Turske u BiH Haldun Ko\u010d, generalni direktor Direkcije vakufa Republike Turske Adnan Ertem, kao i direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH Senaid Zajimovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Otvaranje Arnaudija d\u017eamije zakazano je za sutra, ta\u010dnije 31 godinu nakon njenog ru\u0161enja. Naime, ona \u0107e biti otvorena na dan kada je i sru\u0161ena, a 7. maj se prema odluci Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obilje\u017eava i kao Dan d\u017eamija. Za njenu obnovu, kako je ranije re\u010deno, izdvojeno je oko \u0161est miliona maraka. Njenim otvaranjem bi\u0107e zavr\u0161en proces obnove svih 16 poru\u0161enih banjalu\u010dkih d\u017eamija.<\/p>\n\n\n\n