Stil \u017eivota u modernom dobu se znatno razlikuje od \u017eivota koji su \u017eivjeli na\u0161i roditelji, djedovi i bake. Danas nama na dlanu dostupne stvari nekada prije su bile nepojmljive i nedostupne. Ubrzani tempo \u017eivota, razvoj tehnologije doveo je do razlika u savremenom i povijesnom na\u010dinu \u017eivota. Sama modernizacija osim mogu\u0107nosti velikog spektra odabira, dovela je do toga da \u010dovjek u modernom dobu ima ve\u0107i rizik da postane anksiozan u odnosu na prethodne generacije. Neka na izgled jednostavna aktivnost, kao \u0161to je odlazak u kupovinu mo\u017ee biti stresna. \u0160iroka mogu\u0107nost odabira proizvoda dovodi do toga da kada ljudi imaju previ\u0161e odabira do\u017eivljavaju preoptere\u0107enje odlukama, nezadovoljstvo te u kona\u010dnici anksioznost.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dci istra\u017eivanja (Twenge i Kasser) ukazuju na to \u201ekako se unato\u010d materijalnom napretku i unaprje\u0111enju kvalitete \u017eivota u modernom dru\u0161tvu, osje\u0107aj li\u010dnog ispunjenja nije pove\u0107ao ve\u0107 smanjio \u0161to sa sobom nosi sve vi\u0161e ljudi koji pate od anksioznih poreme\u0107aja. Tako tehnolo\u0161ki i ekonomski napredak predstavlja paradoks za modernog \u010dovjeka, a moderne tehnologije koje bi trebale pribli\u017eavati i povezivati ljude sve \u010de\u0161\u0107e dovode do anksioznosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Iako se o anksioznosti mnogo pri\u010da da li doista znamo \u0161ta ona zna\u010di? Da li se mo\u017eete sjetiti u kojem kontekstu neko upotrebljava izraz: osje\u0107am se anksiozno.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi razumijeli \u0161ta se podrazumijeva pod anksioznosti i koje stanje pojedinca je ovim obuhva\u0107eno, bitno je da se za po\u010detak upoznamo s nekim osnovnim oblje\u017ejima ovog termina.<\/p>\n\n\n\n
Anksioznost je osje\u0107aj straha koji se kod osoba pojavljuje kao odgovor za stvarnu ili potencionalnu opasnost, ali to mogu biti i neke stresne ili nepoznate situacije. Strah ve\u0107inom nema neku stvarnu podlogu i osoba se ne nalazi u situaciji da je \u017eivotno ugro\u017eena. Zabrinutost i strah se manifestuju na fizi\u010dkim i psihi\u010dkim simptomima, neki od tih simptoma su: znojenje, drhtanje, ubrzano disanje i puls, smanjena koncentracija i pam\u0107enje, slabost i umor, nesanica,… Anksioznost se mo\u017ee pojaviti uslijed socijalnh faktora i naslije\u0111a. Neki podr\u017eaji iz sredine mogu biti okida\u010d za pojavu anksioznosti ali i kopiranje pona\u0161anja roditelja dovodi do toga da se anksioznost mo\u017ee prenositi kroz generacije. \u0106elije pamte stresne doga\u0111aje i efekat traume se upisuje u genetski kod, \u0161to vodi preno\u0161enju transgeneracijske traume. Procjene su da \u0107e 31% svih odraslih do\u017eivjeti anksiozni poreme\u0107aj u nekom trenutku svog \u017eivota. Anksioznost je vrlo izlije\u010diva ali samo 36,9% onih koji pate upu\u0161taju se u tretman lije\u010denja. Kao jedan od glavnih na\u010dina navodi se psihoterapija ili savjetovanje, gdje se klijentima nastoji pomo\u0107i da razumiju misli i osje\u0107aju koji uti\u010du na pona\u0161anje.<\/p>\n\n\n\n
Pristup lije\u010denju anksioznosti putem psihoterapije ili psiholo\u0161kog savjetovali\u0161ta je jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih oblika lije\u010denja ovoga poreme\u0107aja. Sam pristup zavisi od vrste i ozbiljnosti poreme\u0107aja. Naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tena metoda je kognitivno bihevioralna terapija (KBT). Pojednostavljeno to bi zna\u010dilo da: Emocija je strah, npr taj strah mo\u017ee biti od visine, pona\u0161anje je izbjagavanje mjesta koja su visoka, jer misli\u0161 da takav strah uzrokuju misli koje govore da je visina opasna, da osoba mo\u017ee umrijeti, pasti i sl. Klju\u010dni cilj KBT-a je da promjenom pona\u0161anja, promijeni\u0161 misli i emociju vezanu za to \u201enegativno pona\u0161anje\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 neki od oblika psihoterapije koji se mogu koristiti jeste ge\u0161talt psihoterapija, tehnike relaksacije, tehnike disanja, emdr.. Sve navedene tehnike zavise od same specifi\u010dnosti stanja sa kojim se pojedinac suo\u010dava. Stru\u010dnjak nakon izvr\u0161ene procjene i postavljenog cilja terapije, radi na odabiru tehnike ili kombinuje vi\u0161e njih, koje \u0107e najbolje pomo\u0107i ostvaranju cilja terapije.<\/p>\n\n\n\n
U Centru za psiholo\u0161ku podr\u0161ku Sensus kroz na\u0161e aktivnosti nastojimo raditi na unapre\u0111enju mentalnog zdravlja osoba, bave\u0107i se problemom anksioznosti, depresije i ostalih mentalnih poreme\u0107aja. Ukoliko osje\u0107ate da Vam je potrebna podr\u0161ka javite nam se.<\/p>\n\n\n\n
Kroz na\u0161e aktivnosti i projekat od USAID\/INSPIRE programa nudimo pripadnicima vulnerabilnih skupina usluge besplatnog psiholo\u0161kog savjetovanja.<\/p>\n\n\n\n