{"id":37610,"date":"2024-02-09T08:54:35","date_gmt":"2024-02-09T06:54:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=37610"},"modified":"2024-02-09T08:54:36","modified_gmt":"2024-02-09T06:54:36","slug":"zasto-je-pisanje-rukom-mnogo-bolje-od-kucanja-beleski-na-tastaturi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=37610","title":{"rendered":"Za\u0161to je pisanje rukom mnogo bolje od kucanja bele\u0161ki na tastaturi?"},"content":{"rendered":"\n<p><a href=\"https:\/\/eklinika.telegraf.rs\/author\/vuskovic-ivana\">Ivana Vuskovic<\/a><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Nau\u010dnici isti\u010du da kako digitalni ure\u0111aji progresivno zamenjuju olovku i papir, vo\u0111enje bele\u0161ki rukom postaje sve re\u0111e u \u0161kolama i na univerzitetima, \u0161to je praksa koju treba promeniti<\/h2>\n\n\n\n<p>Kada pi\u0161emo rukom, obrasci povezivanja mozga daleko su slo\u017eeniji nego kada se pi\u0161e uz pomo\u0107 tastature Foto: Shutterstock<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pisanje rukom ipak ne mo\u017ee da zameni bele\u017eenje podataka tastaturom, zaklju\u010dili su nau\u010dnici sa&nbsp;<em>Norwegian University of Science and Technology<\/em><em>.<\/em><\/strong>&nbsp;Prema njihovim nalazima, pisanje rukom pove\u0107eva mo\u017edane funkcije mnogo vi\u0161e nego kucanje na tastaturi. Istra\u017eiva\u010di napominju da kako digitalni ure\u0111aji progresivno zamenjuju olovku i papir, vo\u0111enje bele\u0161ki rukom postaje sve re\u0111e u \u0161kolama i na univerzitetima. Preporu\u010duje se kori\u0161\u0107enje tastature jer je \u010desto br\u017ee od pisanja rukom. Me\u0111utim, nau\u010dnici su utvrdili da pisanje rukom pobolj\u0161ava ta\u010dnost pravopisa i&nbsp;<a href=\"https:\/\/eklinika.telegraf.rs\/psihologija\/77753-pamcenje-jacaju-mali-svakodnevni-trikovi-kako-da-nam-mozak-uvek-dobro-radi\">pam\u0107enja.<\/a><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pisanje rukom je mnogo slo\u017eeniji proces za mozak, nego kucanje na tastaturi<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako bi saznali da li je proces formiranja slova rukom doveo do ve\u0107e povezanosti mo\u017edanih funkcija, istra\u017eiva\u010di u Norve\u0161koj su po\u010deli da istra\u017euju osnovne neuronske mre\u017ee uklju\u010dene u oba na\u010dina pisanja.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Pokazalo se da&nbsp;<strong>kada pi\u0161emo rukom, obrasci povezivanja mozga daleko su slo\u017eeniji nego kada se pi\u0161e uz pomo\u0107 tastature.<\/strong>&nbsp;Poznato je da je tako \u0161iroko rasprostranjena povezanost mo\u017edanih aktivnosti klju\u010dna za formiranje memorije i za kodiranje novih informacija i stoga je korisna za u\u010denje \u2013 objasnila je profesorka Audrey van der Meer, istra\u017eiva\u010d mo\u017edanih funkcija na&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.ntnu.edu\/\"><em>Norwegian University of Science and Technology&nbsp;<\/em><\/a>&nbsp;i koautor objavljene studije u&nbsp;<em>Frontiers in Psychology<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Olovka je mo\u0107nija od tastature<\/h3>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su prikupili EEG podatke od 36 studenata univerziteta koji su vi\u0161e puta bili podstaknuti da ili napi\u0161u ili otkucaju re\u010d koja se pojavila na ekranu. Kada su pisali, koristili su digitalnu olovku za pisanje kurzivom direktno na ekranu osetljivom na dodir. Kada su kucali, koristili su jedan prst da pritiskaju tastere na tastaturi.<\/p>\n\n\n\n<p>EEG visoke gustine, koji mere elektri\u010dnu aktivnost u mozgu pomo\u0107u 256 malih senzora u\u0161ivenih u mre\u017eu i postavljenih preko glave, snimani su 5 sekundi za svaki upit.&nbsp;Povezivanje razli\u010ditih regiona mozga pove\u0107alo se kada su u\u010desnici pisali rukom, ali ne i kada su kucali.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Na\u0161i nalazi pokazuju da<strong>&nbsp;vizuelne informacije i informacije o kretanju dobijene kroz precizno kontrolisane pokrete ruku prilikom upotrebe olovke u velikoj meri doprinose obrascima povezivanja mozga koji podsti\u010du u\u010denje<\/strong>&nbsp;\u2013 isti\u010de profesorka Van der Meer.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pritisak tastera jednim prstom manje je stimulativan za mozak nego pisanje rukom<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako su u\u010desnici koristili digitalne olovke za rukopis, istra\u017eiva\u010di su rekli da se o\u010dekuje da \u0107e rezultati biti isti kada se koristi prava olovka i papir.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Pokazali smo da su<strong>&nbsp;razlike u<a href=\"https:\/\/eklinika.telegraf.rs\/psihologija\/16296-mozak-tokom-prepiranja-funkcionise-poput-rastimovanog-orkestra-pokazuju-rezultati-istrazivanja\">&nbsp;mo\u017edanoj aktivnosti<\/a>&nbsp;povezane sa pa\u017eljivim formiranjem slova prilikom pisanja rukom uz kori\u0161\u0107enja vi\u0161e \u010dula<\/strong>. S obzirom na to da je pokret prstiju, koji se vr\u0161i prilikom formiranja slova, ono \u0161to podsti\u010de veze u mozgu, o\u010dekuje se da \u0107e pisanje olovkom na papiru imati sli\u010dne prednosti za u\u010denje kao i kurzivno pisanje \u2013 naglasila je Van der Meer.<\/p>\n\n\n\n<p>Nau\u010dnici navode da je jednostavan pokret pritiskanja tastera istim prstom manje stimulativan za mozak.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Tako\u0111e, ovo obja\u0161njava za\u0161to deca, koja su nau\u010dila da pi\u0161u i \u010ditaju na tabletu, mogu da imaju&nbsp; pote\u0161ko\u0107a da razlikuju slova kao \u0161to su \u201eb\u201c i \u201ed\u201c. Oni bukvalno nisu osetili kakav je ose\u0107aj proizvesti ta slova \u2013 istakla je pisma\u201c, rekao je van der Mer.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Studenti vi\u0161e u\u010de i bolje pamte kada rukom bele\u017ee podatke sa predavanja<\/h3>\n\n\n\n<p>Nalazi nau\u010dnika pokazuju potrebu da se u\u010denicima pru\u017ei prilika da koriste olovke, a ne da kucaju tokom \u010dasa na tastaturi. Preporu\u010duju da se naprave smernice koje bi obezbedile da u\u010denici dobiju barem minimum instrukcija o rukopisu, istovremeno, uz pra\u0107enje i dr\u017eanje koraka sa tehnolo\u0161kim napretkom koji se kontinuirano razvija.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">POVEZ<\/h4>\n\n\n\n<p>\u2013 Postoje<strong>\u00a0dokazi da studenti u\u010de vi\u0161e i<a href=\"https:\/\/eklinika.telegraf.rs\/psihologija\/112928-pamcenje-moze-da-se-poboljsa-uz-5-malih-trikova\">\u00a0bolje pamte<\/a>\u00a0kada vode rukom pisane bele\u0161ke sa predavanja,<\/strong>\u00a0dok kori\u0161\u0107enje ra\u010dunara sa tastaturom mo\u017ee da bude prakti\u010dnije kada se pi\u0161e duga\u010dak tekst ili esej \u2013 zaklju\u010duje profesorka Audrey van der Meer.<\/p>\n\n\n\n<p>Preuzeto sa: <a href=\"https:\/\/eklinika.telegraf.rs\/psihologija\/115107-zasto-je-pisanje-rukom-mnogo-bolje-od-kucanja-beleski-na-tastaturi\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/eklinika.telegraf.rs\/psihologija\/115107-zasto-je-pisanje-rukom-mnogo-bolje-od-kucanja-beleski-na-tastaturi\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">eklinika.telegraf.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ivana Vuskovic Nau\u010dnici isti\u010du da kako digitalni ure\u0111aji progresivno zamenjuju olovku i papir, vo\u0111enje bele\u0161ki rukom postaje sve re\u0111e u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":37585,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[6520],"tags":[12626,12625,7879,12627],"class_list":["post-37610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-korisno","tag-beleske","tag-kucanje","tag-pisanje-rukom","tag-tastatura"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.mladibl.com\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Zasto-je-pisanje-rukom-mnogo-bolje-od-kucanja-beleski-na-tastaturi_.jpg","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37610"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37611,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37610\/revisions\/37611"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}