Jedino arhitekte nisu zaboravile staru hidroelektranu u Banjaluci, Deliba\u0161ino selo. Dok je o\u0161te\u0107enu i potpuno zapu\u0161tenu posje\u0107uju samo pokoji fotografi, turisti i ribolovci, javila se mogu\u0107nost za njen spas.<\/p>\n\n\n\n
Naime, ideju za njenu obnovu predstavili su studenti Arhitektonsko-gra\u0111evinsko-geodetskog fakulteta odnijev\u0161i pobjedu kao najbolji projekat naziva “Mlin culture”.<\/p>\n\n\n\n
Zahvaljuju\u0107i jednoj od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je izgra\u0111ena 1899. godine, Banjaluka je bila me\u0111u prvim gradovima koji su dobili struju, \u010dak osam godina prije Zagreba, koji je osvijetljen 1907.godine. Osvjetljene su tada prostorije Gradske uprave Banjaluke, pojedine javne slu\u017ebe, dvije \u017eeljezni\u010dke stanice, kao i pojedina doma\u0107instva.<\/p>\n\n\n\n
Danas, mjesto sa kojeg je stigla svjetlost, pada u potpuni mrak. I\u0161arana, polupanih prozora, ali otklju\u010dana. Projekat Mlin kulture, mladih arhitekata mogao bi dati novo ruho hidrocentrali, koja je je pala u zaborav, prenosi N1.<\/p>\n\n\n\n
Svi dosada\u0161nji poku\u0161aji njene obnove su propali. Svojevremeno su bili anga\u017eovani strani konsultanti koji su procijenili da na ovom mjestu zbog devastacije postoje\u0107eg objekta nije mogu\u0107e napraviti novu hidroelektranu, ve\u0107 bi morala biti primjerena uzvodno, \u0161to bi stvorilo probleme imovinsko pravnih odnosa sa Katoli\u010dkom crkvom.<\/p>\n\n\n\n
Nakon toga, kada je utvr\u0111eno da se ne mo\u017ee vratiti u prvobitnu namjenu, a to je da proizvodi elektri\u010dnu energiju, stvorila se ideja, preduze\u0107a Elektrokrajina u \u010dijem je vlasni\u0161tvu, da se pretvori u muzej. Me\u0111utim, i to je ostalo samo na ideji.<\/p>\n\n\n\n
Godine 2020. ponovo je na kratko pokrenuta pri\u010da o njenoj obnovi, kada su u preduze\u0107u Elektrokrajina istakli da se uz odre\u0111ena ulaganja mo\u017ee dovesti u funkcionalnu formu.<\/p>\n\n\n\n
Staru HE Deliba\u0161ino selo sagradili su monasi franjeva\u010dkog samostana Trapisti, po kojima je to banjalu\u010dko naselje i dobilo naziv.<\/p>\n\n\n\n
Na podru\u010dje Banjaluke do\u0161li su 1869. godine. Izgradili su manastir “Marija Zvijezda”, siranu, pivaru, radionice, \u0161tampariju\u2026<\/p>\n\n\n\n
Elektrana je funkcionisala sve do osamdesetih godina pro\u0161log vijeka kada je o\u0161te\u0107ena u poplavi.<\/p>\n\n\n\n
Objekat star vi\u0161e od jednog vijeka poku\u0161avaju spasiti student, autori najboljeg rada, Aleksandar Mari\u0107, Nemanja Petkovi\u0107, Isidora Komljenovi\u0107, Anastasija \u0160arenac, a mentori su prof. dr Milijana Okilj i Milica Male\u0161evi\u0107, vi\u0161i asistent.<\/p>\n\n\n\n