{"id":33006,"date":"2023-08-07T22:34:59","date_gmt":"2023-08-07T20:34:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=33006"},"modified":"2023-08-07T22:35:01","modified_gmt":"2023-08-07T20:35:01","slug":"nas-mozak-uvijek-moze-raditi-bolje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=33006","title":{"rendered":"Na\u0161 mozak uvijek mo\u017ee raditi bolje"},"content":{"rendered":"\n

Ljudi imaju nevjerojatnu sposobnost obrade slo\u017eenih informacija. Na\u0161 mozak mo\u017ee uvesti red iz kaosa. Mo\u017ee poslo\u017eiti ljude, rije\u010di i pona\u0161anje u obrasce koji za nas imaju smisla.<\/strong><\/p>\n\n\n\n


Ako se suo\u010davate s napornim danima i kratkim rokovima, postoji nekoliko na\u010dina na koje vam neuronauka mo\u017ee pomo\u0107i da pobolj\u0161ate svoj dan.<\/p>\n\n\n\n


Mozak ima filter pa\u017enje koji nam poma\u017ee prona\u0107i obrasce u informacijama koje vidimo i \u010dujemo. To nam poma\u017ee znati na \u0161to treba obratiti pa\u017enju, a \u0161to mo\u017eemo sigurno zanemariti. U danima pe\u0107inskih ljudi to nam je pomoglo biti oprezni prema grabe\u017eljivcima. U informati\u010dkom dobu, poma\u017ee nam  identificirati podatke koji uti\u010du na na\u010din na koji \u017eivimo svoj \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Nekoliko studija sugerira kako sada primamo pet puta vi\u0161e informacija nego 1986. Svakog dana prosje\u010dna osoba obradi informacije u vrijednosti od \u0161est novina u usporedbi sa samo dvije i pol stranice prije 24 godine. To je pove\u0107anje od 200%.<\/p>\n\n\n\n

\n

Ljudi imaju nevjerojatnu sposobnost obrade slo\u017eenih informacija. Na\u0161 mozak mo\u017ee uvesti red iz kaosa. Mo\u017ee poslo\u017eiti ljude, rije\u010di i pona\u0161anje u obrasce koji za nas imaju smisla. Ispod je paragraf koji je jurio internetom prije nekoliko godina:<\/p>\n\n\n\n

Aoccdrnig to a rscheearch at Cmabrigde Uinervtisy, it deosn\u2019t mttaer in waht oredr the ltteers in a wrod are, the olny iprmoetnt tihng is taht the frist and lsat ltteer be at the rghit pclae. The rset can be a toatl mses and you can sitll raed it wouthit porbelm. Tihs is bcuseae the huamn mnid deos not raed ervey lteter by istlef, but the wrod as a wlohe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema istra\u017eivanju Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge, red slova u rije\u010di nije va\u017ean kako bi ljudski mozak pro\u010ditao rije\u010d. Va\u017eno je da prvo i posljednje slovo budu na svom mjestu. Rije\u010di mogu biti u totalnom neredu, ali ih i dalje mo\u017eete \u010ditati bez problema. Razlog je \u0161to ljudski mozak ne \u010dita svako pojedina\u010dno slovo nego rije\u010d u cjelini. <\/em> <\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Sve ove informacije natje\u010du se za resurse u mozgu, a neuroznanost odredila je 6 jednostavnih na\u010dina kako bi va\u0161 mozak radio bolje.<\/p>\n\n\n\n

Va\u0161 mozak \u017eeli da cijenite ono \u0161to radite<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dopamin je kemikalija koju proizvodi mozak i koja mo\u017ee utjecati na na\u0161e sposobnosti jer se pojavljuje i kada o\u010dekujemo nagradu i kada smo motivirani za izvo\u0111enje. Kao rezultat toga, razine dopamina mogu biti povezane s motivacijom i na\u0161om \u017eeljom za rad.<\/p>\n\n\n\n

Tim Vanderbiltovih znanstvenika koristio je tehnologiju mapiranja mozga kako bi analizirao mo\u017edane obrasce \u201cgo-gettera\u201d koji su bili spremni naporno raditi za svoje nagrade i \u201clijenjivaca\u201d koji nisu bili toliko motivirani za rad.<\/p>\n\n\n\n

Tim je otkrio kako su go-getteri imali ve\u0107u razinu+ dopamina u dijelu mozga koji je namjenjen za nagradu i motivaciju. Ljenjivci su imali ve\u0107u razinu dopamina u emocionalnom i dijelu mozga za rizik.<\/p>\n\n\n\n

Nije stvar samo u podizanju razine dopamina. Ono \u0161to je bitno je podizanje razine dopamina u pravim dijelovima mozga. Kakko biste pre\u017eivjeli dan, morate uravnote\u017eiti svoju spremnost raditi zajedno sa svojom snagom volje, jer je snaga volje va\u0161a sposobnost obaviti zada\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Kako to u\u010diniti? Ni\u0161ta vas ne\u0107e motivirati kako bi bili dobri ako zaista ne \u017eelite nagradu koja dolazi s radom. Ako je pla\u0107a jedina stvar koja vas motivira ustati iz kreveta, ne o\u010dekujte kako \u0107e va\u0161 mozak biti previ\u0161e uzbu\u0111en zbog toga. S druge strane, ako ste svoju izvedbu povezali s ne\u010dim \u0161to sadr\u017ei vrijednost i zna\u010denje za vas, biti \u0107ete na go-getterskoj strani proizvodnje dopamina.<\/p>\n\n\n\n

Va\u0161 mozak \u017eeli po\u010deti dan s te\u0161kim stvarima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Godi\u0161nja anketa o stresu ameri\u010dkog psiholo\u0161kog udru\u017eenja \u017ezamolila je sudionike procijeniti svoju sposobnost u\u010diniti promjene k zdravom na\u010dinu \u017eivota. Sudionici ankete redovno su navodili nedostatak snage volje kao prvi razlog za\u0161to ne slijede promjene.<\/p>\n\n\n\n

Mnogi ljudi vjeruju kako bi im se \u017eivoti pobolj\u0161ali ako bi mogli pove\u0107ati svoju snagu volje \u2013 ve\u0107u kontrolu nad onim \u0161to jedu, nad \u0161tednjom za umirovljenje ili kako posti\u0107i plemenite ciljeve.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od pionira istra\u017eivanja o snazi volje, Roy Baumeister, otkrio je kako snaga volje zapravo djeluje kao mi\u0161i\u0107: mo\u017ee se oja\u010dati vje\u017ebom i umoriti pretjeranom upotrebom. Snaga volje u mozgu je potaknuta glukozom i potrebno ju je nadoknaditi da bi mogla optimalno raditi.<\/p>\n\n\n\n

Kako to u\u010diniti: Snaga volje i samokontrola su na vrhuncu ujutru, te je to najbolje vrijeme za preuzzeti najte\u017ee zadatke u danu. Kada pi\u0161ete svoj popis, pobrinite se najte\u017ee projekte staviti prve s kojima \u0107ete se uhvatiti u ko\u0161tac.<\/p>\n\n\n\n


Va\u0161 mozak \u017eeli popise<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mozak voli popise. To je najefikasniji na\u010din da mozak prima i organizira informacije. Nedavna istra\u017eivanja sugeriraju kako je klju\u010d za organiziraniji um i produktivniji mozak sastavljanje popisa obaveza.<\/p>\n\n\n\n

Radna memorija mozga pohranjuje informacije na kratkoro\u010dnoj osnovi. Prema dr. Danielu Levitinu, ve\u0107ina ljudi mo\u017ee istovremeno imati u mislima oko \u010detiri stvari. Kada od na\u0161eg mozga tra\u017eimo da skladi\u0161ti vi\u0161e nego \u0161to je optimalno, to \u0161teti na\u0161im sposobnostima.<\/p>\n\n\n\n

Kako to u\u010diniti: Samo naprijed i napravite staromodnu listu obaveza. Lista obaveza \u0107e osloboditi prostor u va\u0161em mozgu za druge va\u017enije zadatke koje morate obaviti tijekom dana. Po\u0161to na\u0161 mozak ima filter pa\u017enje, hitne stvari \u0107e biti u prvom planu. Istovremeno, na\u0161 mozak ne zaboravlja ni one manje va\u017ene stvari i ne\u0107e se ustru\u010davati podsjetiti vas na njih negdje oko 3 sata ujutro. Ako imate listu obaveza, va\u0161 mozak se mo\u017ee odmoriti jer zna kako ste na visini zadatka.<\/p>\n\n\n\n


Va\u0161 mozak \u017eeli nabrajanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema \u010dlanku New Yorkera, na\u0161 mozak prostorno obra\u0111uje informacije. Lak\u0161e nam je zapamtiti podatke zapisane red po red, nabrajanim ili numeriranim to\u010dkama, a ne u obliku pasusa.<\/p>\n\n\n\n

Numerirani ili ozna\u010deni popisi+ olak\u0161avaju i trenutno razumijevanje i kasnije prisje\u0107anje. Budu\u0107i mo\u017eemo lak\u0161e obraditi informacije kada su na popisu, na\u0161 se mozak osje\u0107a ugodno u vezi toga kako i kada \u0107e se informacije preuzeti.<\/p>\n\n\n\n

Kako to u\u010diniti: To\u010dke za nabrajanje stvaraju sa\u017eete i djelotvorne poruke, bilo da se radi o popisu namirnica, va\u0161oj listi obaveza ili korporativnoj prezentaciji. Kada svedete misao na to\u010dku, sveli ste je na jednu, istaknutu re\u010denicu.<\/p>\n\n\n\n


Va\u0161 mozak \u017eeli da zapisujete<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U nedavnom istra\u017eivanju koje su proveli Mueller i Oppenheimer, otkrili su kako ljudi bolje pamte predavanja kada su pisali rukom pisane bilje\u0161ke, a ne tipkane. Istra\u017eivanje Muellera i Oppenheimera potvr\u0111uje kako su obi\u010dna olovka i papir jedan od na\u0161ih najboljih alata za u\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

Bilo da ste student ili menad\u017eer, ako zapi\u0161ete svoje prioritete, va\u0161 mozak obra\u0111uje informacije dok ih pi\u0161ete. Ta po\u010detna selektivnost govori mozgu kako su informacije va\u017ene i vodi do dugoro\u010dnog razumijevanja.<\/p>\n\n\n\n

Kako to u\u010diniti: Po\u010dnite list papira s najva\u017enijim prioritetima dana i dr\u017eite ga pri sebi. Pi\u0161ite olovkom kako biste ih mogli izbrisati ili preurediti kako vam se dan mijenja. Opet, ova popis osloba\u0111a va\u0161 mozak za razmi\u0161ljanja o drugim va\u017enim zadacima u va\u0161em danu.<\/p>\n\n\n\n


Va\u0161 mozak \u017eeli kretanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja neurogeneze, sposobnosti odre\u0111enih podru\u010dja mozga stvarati nove \u0107elije, pokazuju kako vje\u017ebanjem mo\u017eemo pota\u0107i rast novih mo\u017edanih \u0107elija. Na\u0161 mozak ima nevjerovatnu sposobnost rekonstruirati svaki dan.<\/p>\n\n\n\n

Podru\u010dje mozga povezano s u\u010denjem i pam\u0107enjem naziva se hipokampus. Istra\u017eivanja pokazuju kako vje\u017ebe izdr\u017eljivosti izazivaju rast novih neurona u hipokampusu jer se protein (nazvan FNDC5) osloba\u0111a u krvotok kada se znojimo.<\/p>\n\n\n\n

Kako to u\u010diniti: Postoje mnoge dobro utvr\u0111ene prednosti vje\u017ebanja, kao \u0161to je pobolj\u0161anje zdravlja srca. Dodatna prednost je da \u010dak i 20-30 minuta hoda mo\u017ee pomo\u0107i u rastu novih mo\u017edanih stanica.<\/p>\n\n\n\n

Preuzeto sa: manager.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudi imaju nevjerojatnu sposobnost obrade slo\u017eenih informacija. Na\u0161 mozak mo\u017ee uvesti red iz kaosa. Mo\u017ee poslo\u017eiti ljude, rije\u010di i pona\u0161anje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":32979,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[6520],"tags":[5733,4220,407],"class_list":["post-33006","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-korisno","tag-mozak","tag-rad","tag-savjeti"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.mladibl.com\/wp-content\/uploads\/2023\/08\/Nas-mozak-uvijek-moze-raditi-bolje.jpg","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33006","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33006"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33006\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33007,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33006\/revisions\/33007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33006"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33006"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33006"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}