{"id":32822,"date":"2023-07-30T21:41:59","date_gmt":"2023-07-30T19:41:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=32822"},"modified":"2023-07-30T21:42:00","modified_gmt":"2023-07-30T19:42:00","slug":"psiholog-objasnjava-kako-da-istreniras-svoj-mozak-da-unaprijedis-sebe-u-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=32822","title":{"rendered":"Psiholog obja\u0161njava kako da \u201cistrenira\u0161\u201d svoj mozak da unaprijedi\u0161 sebe u budu\u0107nosti"},"content":{"rendered":"\n

Hal Hershfield je doktora nauka i profesor marketinga, bihevioralnog odlu\u010divanja i psihologije na UCLA \u0161koli za menad\u017ement Anderson.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U nastavku, prof dr Hal Hershfield dijeli 5 klju\u010dnih uvida iz svoje nove knjige, \u201cYour Future Self: How to Make Tomorrow Better Today\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Pexels<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Mo\u017eemo razmi\u0161ljati o svojoj budu\u0107nost kao da su u pitanju drugi ljudi<\/h4>\n\n\n\n

Emily Pronin, profesorica psihologije s Princetona, provela je istra\u017eivanje u kojem su studenti zamoljeni da opi\u0161u obrok, koji su u tom trenutku jeli. Ve\u0107ina ljudi to je opisala kroz ono \u0161to je poznato kao perspektiva prvog lica, kako su vidjeli obrok ispred sebe. Potom su isti studenti zamoljeni da zamisle obrok koji bi jeli u dalekoj budu\u0107nosti, negdje nakon \u0161to navr\u0161e 40 godina. U ovoj aktivnosti, imali su oko \u010detiri puta ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e koristiti perspektivu tre\u0107eg lica, vide\u0107i sebe kao da su druga osoba u sceni. Ono \u0161to je zanimljivo u vezi s ovim je da sugeri\u0161e da, u na\u0161em umu, na\u0161e budu\u0107e ja izgleda kao druga osoba.<\/p>\n\n\n\n

\u201cU svom vlastitom istra\u017eivanju tako\u0111e sam na\u0161ao iste rezultate. Moji kolege i ja otkrili smo da kori\u0161tenjem metoda neuroimaginga, mo\u017edana aktivnost koja se javlja kada razmi\u0161ljamo o sebi u budu\u0107nosti, vi\u0161e odgovara mo\u017edanoj aktivnosti koja se javlja kada razmi\u0161ljamo o drugoj osobi. Kao analogiju, mo\u017eemo zamisliti svoje budu\u0107e ja kao drugu osobu\u201d, poru\u010duje prof dr Hal Hershfield.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
pexels<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kada se donose dugoro\u010dne odluke, bitna je vrsta odnosa koji imamo s tom budu\u0107om osobom, budu\u0107im JA<\/h4>\n\n\n\n

Postoji mnogo razli\u010ditih na\u010dina da se odnosimo prema drugim ljudima u na\u0161im \u017eivotima. Kada je rije\u010d o interakciji s potpunim strancima, mogli bismo se pokazati pomalo sebi\u010dnima. Nije da smo lo\u0161i ljudi, samo nemamo veze s njima. Ako te je neko koga ne poznaje\u0161 tako dobro, poput kolege s posla, zamolio da mu pomogne\u0161 preseliti ovaj vikend, vjerojatno mo\u017ee\u0161 smislili milion izgovora da mu ne pomogne\u0161. To ne zna\u010di da si sebi\u010dna osoba, ali zna\u010di da se u nekim situacijama mo\u017ee\u0161 pona\u0161ati sebi\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Ako tako vidimo sebe u budu\u0107nosti, to jest, ako nam se oni \u010dine kao stranci, onda ima smisla da mo\u017eda ne radimo stvari koje im donose korist \u2013 stvari poput prejedanja, prekomjernog tro\u0161enja ili premale \u0161tednje. Upozorenje je da u na\u0161im \u017eivotima postoje ljudi prema kojima se velikodu\u0161no pona\u0161amo. Ljudi poput na\u0161e djece, na\u0161ih roditelja i na\u0161ih najbli\u017eih prijatelja, pa \u010dak i saradnika i poznanika s kojima se mo\u017eda stvarno povezujemo. Kada je rije\u010d o dugoro\u010dnim odlukama, ako razmi\u0161ljamo o sebi kao o drugima s kojima smo bliski, tada \u0107emo biti otvoreniji \u010diniti stvari za na\u0161u dobrobit.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMoje vlastito istra\u017eivanje i istra\u017eivanje koje su proveli drugi potvrdilo je ovu teoriju. Ljudi koji osje\u0107aju ve\u0107i osje\u0107aj sli\u010dnosti i povezanosti sa svojim budu\u0107im ja, na primjer, imaju ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e ste\u0107i bolju zaradu, u\u0161tedu, imovinu, pona\u0161ati se eti\u010dno, ima\u0107e bolje zdravlje, \u017eivotno zadovoljstvo i smisao \u017eivota. Ti nalazi ostaju istiniti \u010dak i kada uzmemo u obzir druge faktore\u201d, ka\u017ee prof dr Hal Hershfield.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
pexels<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Poku\u0161aj se \u010diniti bli\u017eim svojoj budu\u0107oj verziji \u201cJA\u201d u budu\u0107nosti<\/h4>\n\n\n\n

Jedan od na\u010dina da to u\u010dini\u0161 je pove\u0107anje \u017eivosti budu\u0107eg ja. Anne Napolitano, autoka bestselera, po\u010dela je pisati pisma sebi u budu\u0107nosti kada je imala 14 godina. Napisala je pismo sebi deset godina starijoj; a onda je nakon deset godina pro\u010ditala pismo i napisala novo pismo budu\u0107oj sebi.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNe samo da to zahtijeva nevjerojatnu koli\u010dinu predanosti, ve\u0107 mi je tako\u0111e rekla u intervjuu da je \u010desto htjela rano pro\u010ditati pisma, ali nikada nije. Za nju je \u010din pisanja pisma svojoj budu\u0107oj sebi i tako\u0111e \u010ditanje pisama iz svoje pro\u0161losti pomogao identifikovati temeljne vrijednosti koje je smatrala zaista va\u017enima, dr\u017ee\u0107i je na pravom putu\u201d, poru\u010duje prof dr Hal Hershfield.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od na\u010dina na koji to mo\u017eemo u\u010diniti, prema istra\u017eivanju, jest da napi\u0161emo pismo sebi u budu\u0107nosti, svom budu\u0107em \u201cJA\u201d, a zatim u\u0111emo u ko\u017eu na\u0161eg budu\u0107eg ja i napi\u0161emo pismo za tu osobu. Ovo je aktivnost koja nam mo\u017ee pomo\u0107i da budu\u0107nost bude \u017eivopisnija, a istovremeno nam poma\u017ee da osje\u0107amo manje tjeskobe u sada\u0161njosti zbog svih neizvjesnosti koje ostaju u godinama koje dolaze.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
pexels<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Fokusiraj se i na neke nove navike i discipline za svoju budu\u0107u verziju sebe<\/h4>\n\n\n\n

Mo\u017eemo sebi olak\u0161ati \u017eivot tako \u0161to \u0107emo sada napraviti velike planove, kako bismo olak\u0161ali svoje budu\u0107e \u017eivote. Na primjer, zdravija prehrana sada \u0107e pomo\u0107i na\u0161oj budu\u0107nosti da se osvrnemo unazad i ka\u017eemo: \u201cU\u010dinio\/u\u010dinila sam dobar posao jedu\u0107i zdravo.\u201d Ali, imamo i sada\u0161nju verziju sebe koja \u0107e neizbje\u017eno zeznuti stvari i grickati nezdravu hranu kasno nave\u010de. Tome se mo\u017eemo suprotstaviti kori\u0161tenjem pametnih tehnika za predanost i posve\u0107enost.<\/p>\n\n\n\n

Ljepota ove tehnike zabrane sebi je u tome \u0161to postavlja neka ograni\u010denja na na\u0161e budu\u0107e pona\u0161anje. Zapravo, koristimo ga da na primjer zaklju\u010damo\/ugasimo ili smanjimo zvuk telefona za vrijeme sastanka ili porodi\u010dne ve\u010dere kako bismo bili prisutniji sa ljudima s kojima razgovaramo.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
pexels<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Mo\u017eda mora\u0161 \u017ertvovati neke sada\u0161nje navike, pona\u0161anja i odnose za svoju budu\u0107u verziju sebe<\/h4>\n\n\n\n

Za bilo koji kompromis koji postoji izme\u0111u na\u0161eg sada\u0161njeg i na\u0161eg budu\u0107eg ja, uvijek je na\u0161e sada\u0161nje ja ono koje se mora \u017ertvovati, a na\u0161e budu\u0107e ja mo\u017ee, ali ne mora imati koristi od tih odluka. To je gotovo kao da si u lo\u0161oj toksi\u010dnoj vezi u kojoj si ti taj, koji uvijek radi stvari za drugu osobu.<\/p>\n\n\n\n

\u201cJedan od na\u010dina da se to zaobi\u0111e jest poku\u0161ati preoblikovati stvari tako da te \u017ertve ne budu tako te\u0161ke za preduzeti. Tokom nedavnog istra\u017eivanja provedenog s kolegama, radio sam sa jednom kompanijom, kako bih poku\u0161ao vidjeti ho\u0107e li se novi korisnici njene aplikacije prijaviti za automatski \u0161tedni ra\u010dun. Pitali smo te nove korisnike \u017eele li u\u0161tedjeti 150 dolara mjese\u010dno, 35 dolara sedmi\u010dno ili 5 dolara dnevno. \u010cetiri puta vi\u0161e ljudi prijavilo se za ra\u010dun kada je bio postavljen na 5 dolara dnevno, dijelom zato \u0161to se \u010dini da je to mnogo lak\u0161a i manja \u017ertva. Ako \u017eelimo postupati ispravno prema sebi u budu\u0107nosti, moramo smisliti na\u010dine da ubla\u017eimo napetost i obezbijedimo dobar kompromis izme\u0111u sebe sada\u0161njeg i budu\u0107eg JA\u201d, savjetuje prof dr Hal Hershfield.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: fastcompany.com<\/em><\/p>\n\n\n\n

Preuzeto sa: ultra.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hal Hershfield je doktora nauka i profesor marketinga, bihevioralnog odlu\u010divanja i psihologije na UCLA \u0161koli za menad\u017ement Anderson. U nastavku,<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":32789,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[6520],"tags":[5733,386,600,9587],"class_list":["post-32822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-korisno","tag-mozak","tag-psiholog","tag-razvoj","tag-treniranje"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.mladibl.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Psiholog-objasnjava-kako-da-istreniras-svoj-mozak-da-unaprijedis-sebe-u-buducnosti.jpg","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32822"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32822\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32823,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32822\/revisions\/32823"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32789"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}