Na inicijativu Instituta za razvoj mladih KULT, 2014. godine, zanimanje stru\u010dnog saradnika za rad s mladima uvr\u0161teno je u klasifikaciju zanimanja Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Stru\u010dni saradnici za rad s mladima (a poznatiji kao omladinski radnici) su osobe koje rade u omladinskim centrima, omladinskim klubovima, omladinskim organizacijama, organizacijama koje rade s mladima ili javnim ustanovama koje podr\u017eavaju razvoj mladih. Stru\u010dni saradnici podr\u017eavaju profesionalni, li\u010dni i obrazovni razvoj mlade osobe. Rade\u0107i s mladima na razli\u010ditim idejama i inicijativama, stru\u010dni saradnici za rad s mladima zajedno s mladima rade i na razvoju zajednica u kojoj djeluju.<\/p>\n\n\n\n
Na nekoliko razli\u010ditih lokacija u Sarajevu, danas smo sa u\u010desnicima diskutovali: \u0161ta je omladinski rad i ko su omladinski radnici u BiH, o dobrobitima i zdravlju mladih i onih koji rade s mladima rade, te koje su to inovacije potrebne u radu s mladima u Bosni i Hercegovini?<\/p>\n\n\n\n
Grupa u\u010desnika koja je razgovarala o omladinskom radu i omladinskim radnicima u BiH zaklju\u010dila je da i omladinski radnici u radu trebaju pomo\u0107 i podr\u0161ku i da zajedno sa mladima \u010dine savr\u0161en tim koji uspijeva u realizaciji ideja potrebnih za stvaranje boljih prilika za mlade u BiH.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRad omladinskog radnika je veoma dinami\u010dan i nikada nije dosadan. Me\u0111utim, omladinski radnici ne moraju sve znati. Nismo superheroji, mada imamo razli\u010dite mo\u0107i\u201d<\/em>, navodi kroz smijeh Branislav Risti\u0107, omladinski radnik iz Banja Luke.<\/p>\n\n\n\n \u201cMladim osobama je va\u017ean osje\u0107aj pripadnosti i da ih neko ne uslovljava, va\u017eno kreirati atmosferu gdje mogu bezbjedno pogrije\u0161iti i imati priliku da isprave gre\u0161ku\u201d, nastavlja Branislav.<\/em><\/p>\n\n\n\n Druga grupa razgovarala je o dobrobitima i zdravlju mladih i onih koji rade s mladima, pa su se slo\u017eili da se o zdravlju mladih i onih koji rade s mladima ne govori dovoljno, a da zna\u010daj mentalnog zdravlja ponekad ne razumijemo na pravi na\u010din. Grupa je navela da je \u010desto povjerenje u zdravstveno osoblje i institucije od presudnog zna\u010daja, ali to povjerenje se dugo gradi a potrebno je vrlo malo da se izgubi. Svakako, mladi su se slo\u017eili da ne treba generalizirati.<\/p>\n\n\n\n A \u0161ta je s onima koji rade s mladima?<\/p>\n\n\n\n Iz razgovora ove grupe moglo se zaklju\u010diti da je ponekad i onima koji rade s mladima potrebna pauza jer omladinski radnici \u010desto preuzimaju ulogu \u2018spa\u0161avanja svijeta i mladih\u2019 a ne \u2018spa\u0161avanje projekta\u2019: \u201cNe smijemo zaboraviti da smo mi ne\u010dija majka, sestra, brat, dijete i sli\u010dno i da moramo radi sebe izgraditi taj balans kada je rije\u010d o poslu i privatnom \u017eivotu. To je odgovornost svakoga od nas. Moramo biti dovoljno dobro da bismo bili dovoljno dobri<\/strong>\u201c<\/em>, zalju\u010dila je Senka \u010cimpo, psihologinja i psihoterapeutkinja s kojom je ova grupa razgovarala.<\/p>\n\n\n\n Grupa koja je diskutovala o inovacijama u radu s mladima smatra da je potrebno smisliti aktivnosti kojih nema u bli\u017eoj okolini, me\u0111utim i da je prili\u010dno te\u0161ko nai\u0107i na podr\u0161ku i primjenu tih inovacija. U toku razgovora prisutni su spomenuli i dru\u0161tvene mre\u017ee i da smatraju da je plasiranje sadr\u017eaja ustvari inovativnije od samih dru\u0161tvenih mre\u017ea. Smatraju i da je potrebno inovativno uklju\u010divati marginalizirane grupe i da bi to bilo vrlo korisno za budu\u0107nost omladinskog rada.<\/p>\n\n\n\n \u201cOva sesija je bila jako korisna za mene kao slu\u017ebenicu za mlade. Otkrila sam prvenstveno da je klju\u010dna inovacija da saslu\u0161amo mlade, da u svakom momentu trebamo ispitati i \u010duti njihove \u017eelje i potrebe te u skladu sa njima kreirati politike, strategije, bud\u017eet i sve aktivnosti. Va\u017eno je pratiti, mijenjati i uskla\u0111ivati aktivnosti shodno informacijama koje dobijemo. Tako\u0111er sam spoznala i druga\u010dije vidove komunikacije koji mladi koriste, a za koje nisam znala da idu do tih detalja. Postavlja se pitanje da li je to dobro ili lo\u0161e, da li sve na\u0161e budu\u0107e aktivnosti trebamo usmjeriti i prilagoditi njima? Mislim da je nemogu\u0107e odvratiti mlade od komunikacijskih trendova koji su im bliski, nego se mi trebamo prilago\u0111avati. Postoje otpori i ja sam protiv nekih trendova, ali ih trebamo poznavati i pratiti. Ova sesija mi je pomogla i da se zapitam dokle smo u pra\u0107enju, da li pratimo korak sa mladima ili zaostajemo u tom procesu. Shvatila sam da je potrebno puno toga mijenjati kako bismo se mogli pribli\u017eiti njima ukoliko ih \u017eelimo \u010duti. Trebamo prona\u0107i na\u010dine kako da im se pribli\u017eimo pa onda ispitati na\u010dine kako da neke stvari njima prilagodimo\u201d<\/em>, rekla je Belma Lepir Cviko, slu\u017ebenica za mlade u Op\u0107ini Novo Sarajevo.<\/p>\n\n\n\n Prvu konvenciju o mladima u Bosni i Hercegovini organizira je Institut za razvoj mladih KULT uz podr\u0161ku Ambasade \u0160vedske u BiH. Ekskluzivni radijski partner je RSG.<\/p>\n\n\n\n