Rad s mladima proces je koji traje i koji ne zavr\u0161ava zavr\u0161etkom nekog projekta. Da bi taj proces bio uspje\u0161an i pokrenuo zna\u010dajne promjene u dru\u0161tvu, potrebno je mnogo truda, razumijevanja i u\u010denja. Jedno od osnovnih na\u010dela na kojima po\u010diva rad s mladima jeste razumijevanje konteksta u kojem mladi \u017eive. Razumijevanje i osje\u0107aj za mlade i na\u010dini na koje njihova populacija razmi\u0161lja, u\u010di i djeluje su tako\u0111er na\u010dela na kojima bi se trebao zasnivati rad s mladima.<\/p>\n\n\n\n
U\u010desnici Prve konvencije o radu s mladima, podijeljeni u dvije grupe bavili su se prepoznavanjem rada s mladima sa dva aspekta: politi\u010dkog i dru\u0161tvenog.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Grupa koja se bavila politi\u010dkim prepoznavanjem rada s mladima razgovarala je o tome koje pozicije unutar sistema odlu\u010duju, kod koga treba zagovarati, te podijelili svoja razmi\u0161ljanja i nedoumice kada je rije\u010d o ovoj temi. U\u010desnici su, kao osobe kod kojih trebaju zagovarati naveli mlade politi\u010dare\/zastupnike, politi\u010dke partije, javne institucije, slu\u017ebenike za mlade, obrazovne ustanove ali i mlade. Spomenuli su i da su ponekad sumnji\u010davi kada je rije\u010d o povjerenju u mlade zastupnike, da \u010desto primje\u0107uju neupu\u0107enost osoba u ovu tematiku, te da bi prilike za mlade trebale biti jednake u svim gradovima za sve mlade i da treba jasno definirati ko se \u010dime bavi.<\/p>\n\n\n\n U\u010desnici su diskutovali kako do formalnog prepoznavanja rada s mladima, treba li BiH formalno priznati rad s mladima, te gdje zapravo po\u010dinje rad s mladima.<\/p>\n\n\n\n \u201eSa mladima treba raditi u \u0161to ranijoj dobi, u osnovnim \u0161kolama, kroz uvo\u0111enje elemenata oblasti rada s mladima u kurikulume u saradnji sa ministarstvima obrazovanja\u201c<\/em>, naveo je jedan od u\u010desnika.<\/p>\n\n\n\n Razgovarali su i o tome kako se zapravo postaje omladinski radnik, te dobili odgovore i obja\u0161njenja svih nejasno\u0107a kada je rije\u010d o tom procesu. Na pitanje gdje i ko bi trebao prepoznati omladinski rad, navedene su \u0161kole, mjesne zajednice, mjesta na kojima se okupljaju mladi, sportski kolektivi i vjerske zajednice.<\/p>\n\n\n\n \u201cRad s mladima treba prepoznati u onim mjestima gdje su mladi\u201d<\/em>, kao odgovor je navela jedna od u\u010desnica koja ima bogato iskustvo u radu s mladima.<\/p>\n\n\n\n Grupa koja je diskutovala o dru\u0161tvenom prepoznavanju omladinskog rada, bavila se pitanjima kako do dru\u0161tvenog prepoznavanja rada s mladima i ko u dru\u0161tvu zapravo treba prepoznati rad s mladima?<\/p>\n\n\n\n \u201eOdnos rada s mladima odvija se na vi\u0161e nivoa. Ni\u0161ta o mladima ne mo\u017ee se diskutovati i rje\u0161avati bez mladih\u201c<\/em>, rekao je jedan od u\u010desnika.<\/p>\n\n\n\n U\u010desnici su razgovarali i o volontiranju, omladinskom aktivizmu i op\u0107em zna\u010daju rada s mladima: \u201eMladi \u017eele konkretne odluke koje u potpunosti odgovaraju njima, ne prihvataju \u2018sva\u0161tarenje\u2019. To je jako va\u017eno u procesu izgradnje povjerenja mladih i pridobivanja mladih\u201c<\/em>, jo\u0161 je jedan od zaklju\u010daka.<\/p>\n\n\n\n Mladi su naveli i da je potrebno raditi kontinuiranu analizu u razli\u010ditim zajednicama, jer potrebe mladih nisu u svim sredinama iste. Neophodno je i\u0107i na teren, u druge sredine, posebnu ruralne, te da je va\u017eno uspostaviti stalnu komunikaciju i konekciju s mladima kako bi se njihov glas \u010duo.<\/p>\n\n\n\n Prvu konvenciju o mladima u Bosni i Hercegovini organizira je Institut za razvoj mladih KULT uz podr\u0161ku Ambasade \u0160vedske u BiH. Ekskluzivni radijski partner je RSG.<\/p>\n\n\n\n