{"id":32045,"date":"2023-06-29T09:17:39","date_gmt":"2023-06-29T07:17:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=32045"},"modified":"2023-06-29T09:17:40","modified_gmt":"2023-06-29T07:17:40","slug":"putovanje-koje-ce-vam-vjerojatno-promijeniti-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=32045","title":{"rendered":"Putovanje koje \u0107e vam vjerojatno promijeniti \u017eivot"},"content":{"rendered":"\n

Ono najbitnije kod usporenog putnika jest iskustvo sa samim sobom tijekom dnevnih dionica. Suo\u010davanje s te\u0161ko\u0107ama koje cesta nosi daje nam priliku upoznavanja vlastitih mogu\u0107nosti, odmicanja od na\u0161ih strahova, predrasuda i modela pona\u0161anja…<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pi\u0161e: Goran Bla\u017eevi\u0107, Punkufer<\/a><\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u svim na\u010dinima na koje se pojedinac mo\u017ee kretati i otkrivati svijet, pje\u0161a\u010denje kao stil putovanja i dalje kod ve\u0107ine ljudi izaziva \u010du\u0111enje. Izgleda da su bile dovoljne dvije do tri generacije automobiliziranih pojedinaca da bi na\u0161e poimanje kretanja bez automobila, vlaka ili aviona postalo nezamislivo.<\/p>\n\n\n\n

Nasre\u0107u, \u0161to zbog pandemije, \u0161to zbog novih trendova, ta se situacija pomalo mijenja i sve se vi\u0161e europskih dr\u017eava po\u010delo fokusirati na osmi\u0161ljavanje pje\u0161a\u010dkih i biciklisti\u010dkih itinerara koji povezuju razli\u010dite kulturno-povijesne destinacije. Osim kulture i povijesti, poku\u0161avaju uklju\u010diti i gastronomiju odre\u0111enog podru\u010dja kroz koje te rute prolaze. Taj oblik turizma i istra\u017eivanja odre\u0111enog podru\u010dja naziva se usporeni turizam.<\/p>\n\n\n\n

Usporeno putovanje pojedincu nudi mogu\u0107nost da okusi i zaroni u u\u017eitak cjelokupnog do\u017eivljaja kretanja od jedne to\u010dke do druge, za razliku od drugih uobi\u010dajenih na\u010dina putovanja koji nude samo u\u017eitak dolaska do jedne to\u010dke i odlaska do druge.<\/p>\n\n\n\n

\n

Tijelo<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Tijelo je na\u0161 najbitniji saveznik u tom poduhvatu. Ako ne pazimo na njega, ako ga forsiramo i zanemarimo njegove znakove, od savjetnika mo\u017ee vrlo brzo postati na\u0161a najve\u0107a muka u svega nekoliko dana. Zato bi svakako bilo i vi\u0161e nego po\u017eeljno da neko vrijeme prije putovanja poradimo na njegovu uvje\u017ebavanju i ja\u010danju.<\/p>\n\n\n\n

Svaki trening prije putovanja pomo\u0107i \u0107e nam da vi\u0161e u\u017eivamo na samom putu jer \u0107emo biti ja\u010di, dok se istovremeno tijekom treninga mentalno pripremamo za slatki napor koji je pred nama.<\/p>\n\n\n\n

Koliko \u0107emo koji dan hodati na putu, potpuno je individualna odluka. Sve ovisi o na\u0161oj \u017eelji, cilju i vremenu koje imamo na raspolaganju.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Osim toga, usporenom putniku nudi se mogu\u0107nost predaha u bilo kojem trenutku, \u0161to i oku nudi jednu osobitu dimenziju shva\u0107anja i primje\u0107ivanja okoli\u0161a kroz koji prolazimo. Ali ono najbitnije kod usporenog putnika jest iskustvo sa samim sobom tijekom dnevnih dionica. Suo\u010davanje s te\u0161ko\u0107ama koje cesta nosi daje nam priliku upoznavanja vlastitih mogu\u0107nosti, odmicanja od na\u0161ih strahova, predrasuda i modela pona\u0161anja, koji \u010desto ograni\u010davaju\u0107e djeluju na na\u0161 \u017eivot. Usporeni putnik, za razliku od klasi\u010dnog, ne samo da putuje i upoznaje neku zemlju ve\u0107 on uz svoj trud potreban da bi napredovao putuje unutar sebe i samim time mijenja svoju percepciju.<\/p>\n\n\n\n

Dugo je bilo uobi\u010dajeno i\u0107i planinariti na nekoliko dana. Nakon toga postao je moderan pojam treking, koji je hodanje maknuo s planina i uveo ga u mnoga podru\u010dja te je na taj na\u010din hodanje evoluiralo kao stil putovanja. Hodanje samo po sebi nije nikakva umjetnost, me\u0111utim da bi se ono odradilo na kvalitetan i siguran na\u010din, moramo uzeti u obzir nekoliko stvari.<\/p>\n\n\n\n

\n

Ruksak<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Dobro pripremljen i organiziran ruksak najbolji je na\u010din da zapo\u010dnemo putovanje pje\u0161ice. \u0160to nam je pritom potrebno, individualna je odluka koja ovisi o na\u0161im potrebama, navikama ili \u017eeljama. \u0160to \u0107emo staviti u ruksak, ovisi i o geografskom podru\u010dju kroz koje prolazimo i \u0161to to podru\u010dje nudi.<\/p>\n\n\n\n

Nalaze li se u njemu nekakva skloni\u0161ta ili sela u kojima \u0107emo preno\u0107iti? \u0160to \u0107emo jesti i kako \u0107emo kuhati hranu? U kojem godi\u0161njem dobu hodamo odre\u0111enu rutu? Sve te stvari utje\u010du na te\u017einu i sastavljanje popisa stvari koje stavljamo u ruksak. Savr\u0161ena priprema ruksaka te\u0161ko se postigne isprve. Potrebno je nekoliko putovanja pje\u0161ice da bismo postali iskusni i to\u010dno znali \u0161to nam je sve potrebno.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n


Ozljede<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Ako na\u0161a fizi\u010dka spremnost nije na zadovoljavaju\u0107oj razini, o\u010dekivano je da \u0107e tijekom putovanja pje\u0161ice do\u0107i do manjih ozljeda i da \u0107e nas bol neko vrijeme pratiti na putu. Bol u ramenima, koljenima, tetivama nogu, kukovima i sl. \u010desta je pojava kod hoda\u010da. Zato je po\u017eeljno da prvih nekoliko dana hodamo opu\u0161teno i bez \u017eurbe prelazimo kra\u0107e dionice.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107e probleme hoda\u010dima stvaraju \u017euljevi. Oni ovise o kvaliteti na\u0161e obu\u0107e, te\u017eini ruksaka, vanjskoj temperaturi, kao i o meteorolo\u0161kim uvjetima. Ako je vru\u0107e, noga se znoji i zagrijava, \u0161to rezultira mokrom \u010darapom. Isto se doga\u0111a i ako pada ki\u0161a. Sve to utje\u010de na stvaranje \u017euljeva. Jedini na\u010din da do \u017euljeva ne do\u0111e jest da upoznamo u kojim uvjetima nastaju i da izbjegavamo ponavljanje istih gre\u0161aka.<\/p>\n\n\n\n


Gdje hodati?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Hodati mo\u017eemo svugdje. Hodali mi jedan dan ili vi\u0161e, \u0161anse da se vratimo ku\u0107i razo\u010darani su minimalne. U svijetu postoji puno ozna\u010denih staza koje prolaze kroz predivne lokacije. <\/p>\n\n\n\n

U Europi je sigurno najpoznatija hodo\u010dasni\u010dka ruta Camino de Santiago duga 880 kilometara. Sve vi\u0161e pa\u017enje privla\u010di i talijanska ruta Via Francigena. Ljepota tih ruta le\u017ei u tome \u0161to su potpuno ozna\u010dene, postoje vodi\u010di koji olak\u0161avaju logisti\u010dku organizaciju putovanja i svaki dan postoji mogu\u0107nost spavanja u slu\u017ebenim smje\u0161tajima.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj se posljednjih godina razvio velik broj ruta. Od onih koje su duge i po tisu\u0107u kilometara, poput ruta Via Adriatica i Cratian Long Distance Trail, pa do onih kra\u0107ih koje se mogu prije\u0107i u nekoliko dana, poput Parenzane ili rute Camino Krk.<\/p>\n\n\n\n

U Bosni i Hercegovini to su definitivno staze Via Dinarice<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Ako \u017eelite postati “spori” turist i krenuti na putovanje koje \u0107e vam promijeniti \u017eivot, preporu\u010dujemo da prvi korak napravite na Festivalu usporenog putovanja, na kojem \u0107ete susreti brojne iskusne putnike koji \u0107e vam otkriti najljep\u0161e od takvog na\u010dina putovanja.<\/p>\n\n\n\n

Punkufer\u00a0<\/a>\/ Manager.ba<\/p>\n\n\n\n

Preuzeto sa: manager.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ono najbitnije kod usporenog putnika jest iskustvo sa samim sobom tijekom dnevnih dionica. Suo\u010davanje s te\u0161ko\u0107ama koje cesta nosi daje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":32028,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[6520],"tags":[11529,1806],"class_list":["post-32045","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-korisno","tag-pjesacenje","tag-putovanje"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.mladibl.com\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Putovanje-koje-ce-vam-vjerojatno-promijeniti-zivot.jpg","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32045","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32045"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32045\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32046,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32045\/revisions\/32046"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32028"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32045"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32045"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32045"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}