\u201eDobro je za sad, prolazi ovo sve kako treba\u2026jo\u0161 nisu provalili da nemam pojma o poslu koji radim.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201eRado bih ostao na ovoj poziciji, meni ova pozicija sasvim odgovora i zadovoljan sam.\u201c (socijalni nivo)* ili ti \u201eako prihvatim vi\u0161u poziciju tu \u0107e se tek vidjeti koliko sam nesposoban.\u201c (psiholo\u0161ki nivo)**.<\/p>\n\n\n\n
Ovo su stvarni primjeri kognitivnog rezonovanja mojih poznanika\/prijatelja koji su se susreli bar jednom sa imposter sindromom.<\/p>\n\n\n\n
Iako statisti\u010dki podaci pokazuju da oko 70% svjetske (op\u0161te) populacije je bar jednom do\u017eivjelo imposter sindrom, mi\u0161ljenja sam da je ovaj procenat ve\u0107i i da se kre\u0107e oko 80-85%. Nemam konkretne podatke za ovu tvrdnju, nego \u010disto ono \u0161to sam primjetio kroz razgovor sa ljudima, a takvih razgovora je bilo zaista mnogo (\u0161ta da se radi \u2013 takav mi je posao).<\/p>\n\n\n\n
Od po\u010detka ove pisanije, dva puta sam ve\u0107 spomenuo termin imposter sindrom ili bolje da napi\u0161em imposter \u201esindrom\u201c pa hajde da ga defini\u0161emo.<\/p>\n\n\n\n
Prema op\u0161te prihva\u0107enoj definiciji imposter sindrom predstavlja sumnju u vlastito znanje\/vje\u0161tine\/sposobnosti ili podcijenjivanje istih, te osje\u0107aj anksioznosti zbog mogu\u0107nosti da budemo procijenjeni kao \u201eprevaranti\u201c ili \u201eneznalice\u201c. Zna\u010di, imposter sindrom ima svoju i kognitivnu i emocionalnu komponentu.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to \u201esindrom\u201c a ne sindrom? Eeeeh sad\u2026ovo je vi\u0161e moje razmi\u0161ljanje nego op\u0161te prihva\u0107eno gledi\u0161te, tako da ga uzmite sa rezervom. Naime, imposter sindrom se ne nalazi niti u DSM ni MKB. DSM i MKB su bukvalno knjige u kojima se nalazi spisak do sada svih poznatih sindroma, njihovih simptoma, uzro\u010dnika i preporuka za prevazila\u017eenje\/lije\u010denje. Isto tako, ovaj sindrom se u velikoj mjeri razlikuje u na\u010dinu i intenzitetu manifestacije u odnosu na ve\u0107inu nama poznatih sindroma (npr. depresivnosti ili bilo kojeg fenomena iz anksioznog spektra). Na kraju krajeva, ovaj \u201esindrom\u201c se ne lije\u010di, odnosno ne koristi se bilo kakav vid medikamenata (dodu\u0161e mo\u017ee se koristiti za neke simptome impostera \u2013 tipa anksioznost). Ovdje vi\u0161e va\u017ee stihovi pjesme Luna od grupe Goblini: to od \u010dega be\u017ei\u0161 ti, to se ne le\u010di \u2013 TO SE POBE\u0110UJE!<\/p>\n\n\n\n
U su\u0161tini, sindrom se koristi kao termin u ovom slu\u010daju jer je popularno da je danas sve neki sindrom (kao i ono \u0161to su jedan period svi bili depresivni pa preko no\u0107i postali introverti).<\/p>\n\n\n\n
Kako nastaje imposter sindrom je malo komplikovanija pri\u010da. Ako zagrebemo po povr\u0161ini, sasvim je jasno (bar na osnovu istra\u017eivanja) da \u201epreduslovi\u201c za razvoj imposter sindroma su izra\u017een eksternalni lokus kontrole, perfekcionizam<\/em><\/strong>, niska samoefikasnost* i povi\u0161en neuroticizam<\/strong><\/em>** . Ovo je samo prvi sloj ispod povr\u0161ine i nekom je dovoljno, a ko \u017eeli vi\u0161e da zna onda moramo skidati sloj po sloj pa do najranijih dana. Ne\u0107emo puno ovdje ulaziti u detalje jer bi se o ovome moglo pisati do sutra, nego samo re\u0107i da kako su gore pomenute osobine preduslov za imposter sindrom, tako je i djetinjstvo odnosno na\u010din roditeljstva preduslov za ove osobine. Poruke poput \u201eDe pusti, ne zna\u0161 ti to\u201c, \u201eJoooj gdje \u0107e\u0161 ti to raditi, aj \u0107uti\u201c, \u201eMa neka, ja \u0107u\u2026\u201c i sli\u010dne su pogubne za stvaranje slike o samom sebi. U ovim situacijama nastaje Ja nisam OK, ti si OK pozicija i bazi\u010dna uvjerenja koja vode ka ishodima koji nisu pozitivni. Sa druge strane pretjerane pohvale, pogotovo li\u010dnosti, a ne pona\u0161anja su isto tako pogubna. To su one poruke poput \u201eMa mamin najpametniji dje\u010dak\u201c, \u201eTatina najljep\u0161a princeza\u201c i sli\u010dno. Ovdje nastaje ili Ja nisam OK pozicija ili uslovna JA pozicija tj. Ja sam OK sve dok\u2026sam pametan\/pokazujem svoje znanje\/ostvarujem rezultate.<\/p>\n\n\n\n Zato roditelji oprez. Pohvale SAMO NA PONA\u0160ANJE.<\/p>\n\n\n\n Po\u0161to sam naveo da je imposter prije stanje nego sindrom, jasno je da intenzitet i trajanje variraju i ovdje dosta individualne razlike dolaze do izra\u017eaja. Pod individualnim razlikama mislim na ona 4 preduslova koja sam naveo. Da li su prisutni svi ili kombinacija dosta odre\u0111uje intenzitet i trajanje impostera. Isto tako, u zavisnosti od bazi\u010dnih uvjerenja i poruka od najranijeg perioda zavisi da li \u0107e imposter ispoljavati u domenu intelekta ili ekspertize. U su\u0161tini, postoji ve\u0107i broj tipova imposter sindroma, ali svi se svode na to da li se sumnja u znanje, vje\u0161tine ili sposobnosti (na prvom mjestu intelektualne). Da li je dovoljno biti svjestan imposter sindroma kako bi se on prevazi\u0161ao?<\/p>\n\n\n\n Kratko i jasno \u2013 nije. Na po\u010detku ovog teksta naveo sam primjere impostera kojeg su do\u017eivjeli moji poznanici\/prijatelji. Kad ve\u0107 pominjem druge, red je da i sebe spomenem u kontekstu ove pri\u010de koju \u0107emo nazvati \u201eMoja imposter pri\u010da\u201c (ne\u0161to kao pismeni zadatak u 7om osnovne \u201eMoj izlet na selo\u201c). Prva sedmica u Kliki \u2013 imposter me prao na ruke. OK, svjestan sam da imam dovoljno znanja na osnovu prethodnog iskustva i da mogu prevazi\u0107i gotovo svaki izazov (prije ili kasnije). Odem do ofisa u Sarajevo, odradim taj dan, vratim se u hotel i padne mi na pamet bar 2-3 puta \u201eAjde pre\u017eivjelo se i ovo, jo\u0161 niko nije provalio da blage nemam\u201c. Kako smo ve\u0107 rekli imposter prati osje\u0107anje anksioznosti, pa nakon ovih anksioznih momenata sam koristio tehnike koje navodim u ovom tekstu kako bih isto stanje prevazi\u0161ao. A kad smo ve\u0107 kod drugih, hajde da se ne poredimo sa njima, ali hajmo tra\u017eiti njihovu pomo\u0107 kako bi do\u0161li do pravih informacija o nama i na\u0161im vje\u0161tinama\/znanjima\/sposobnostima. Zna\u010di ovaj savjet\/tehnika RADE pogotovo ako potra\u017eimo pomo\u0107 i podr\u0161ku od strane drugih. Ako je poslovni kontekst u pitanju, onda u prvom redu to mogu biti kolege iz tima i team lead, a isto tako podr\u0161ku mo\u017ee pru\u017eiti HR (u Kliki su to Employee Expereince Manageri).<\/p>\n\n\n\n Ako nam pak pomo\u0107 drugih nije pod MORANJE, tehnike poput navo\u0111enja jakih strana li\u010dnosti i evociranja sli\u010dnih doga\u0111aja sa osvrtom na emocije vezane za taj doga\u0111aj, vje\u0161tine koje smo koristili da ga prevazi\u0111emo ili vje\u0161tine koje smo nau\u010dili\/oja\u010dali, mogu biti jako korisne.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u savjetima se mo\u017ee prona\u0107i \u201eodbacite perfekcionizam\u201c. Ono \u0161to mi je problemati\u010dno jeste da se ovaj savjet pronalazi na ina\u010de ozbiljnim i provjerenim sajtovima (tipa Psychology Today). Ne bih imao ni\u0161ta protiv ovog savjeta, ali ovdje se mora navesti da odbaciti\/prevazi\u0107i perfekcionizam bez psihoterapije je jako te\u0161ko, usudim se re\u0107i gotovo nemogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Tako da: poredite sebe sa sobom, otvoreno pri\u010dajte o svojim osje\u0107anjima, tra\u017eite pomo\u0107 i podr\u0161ku od strane kolega ili neke eksterne strane su tehnike i savjeti za prevazila\u017eenje imposter sindroma.<\/p>\n\n\n\n Napomena: pored informacija koje se baziraju na nau\u010dnim \u010dinjenicama (provjerljivim), ima i mojih li\u010dnih stavova, tako da tekst uzmite sa oprezom i dozirano.<\/p>\n\n\n\n *\u00a0i ** – Socijalni i psiholo\u0161ki nivo se odnose na ukr\u0161tene transakcije i vezano je za Ego stanja iz psiholo\u0161ke \u0161kole koja se naziva Transakciona analiza. Ukratko, poruka koja izgovorimo ima svoj socijalni i psiholo\u0161ki nivo. Socijalni je ono \u0161to se \u010duje, a psiholo\u0161ki je stvarno zna\u010denje poruke (transakcije).<\/p>\n\n\n\n *** – Eksternalni lokus kontrole se odnosi na to da doga\u0111aje (npr. uspjehe i neuspjehe) pripisujemo faktorima koji su van li\u010dne odgovornosti. Npr. stanje u dru\u0161tvu, globalna situacija, \u201evi\u0161a sila\u201c\u2026Li\u010dna primjedba \u2013 zagovornik sam koncepta li\u010dne odgovornosti, ali ne bih pretjerivao, jer eksterni faktori sigurno imaju svoj uticaj ili bar odre\u0111uju pravila igre.<\/p>\n\n\n\n **** – Perfekcionizam \u2013 vjerovanje da je perfektnost mogu\u0107e posti\u0107i. U poslovnom kontekstu, POTREBA da se zadaci rade bez gre\u0161ke, odnosno savr\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n *<\/strong>**** – Samoefikasnost- psiholo\u0161ki koncept sli\u010dan samopouzdanju. Odnosi se na vje\u0161tine i vjerovanje da je pomo\u0107u svojih vje\u0161tina mogu\u0107e prevazi\u0107i \u017eivotne\/poslovne izazove.<\/p>\n\n\n\n ****** – Neuroticizam \u2013 crta li\u010dnosti. Prvi put se spominje kod Ajzenka u njegovom modelu li\u010dnosti, a svoje mjesto ima u danas najpopularnijim modelima li\u010dnosti kao \u0161to si Big5 i HEXACO. Neuroticizam je prijem\u010divost na \u201enegativne\u201c emocije i smanjena mogu\u0107nost kontrole vlastitih emocija (npr. ljutnje). Po\u0161to su crte li\u010dnosti predstavljene na kontinuumu, naspurot neuroticizma stoji emocionalna stabilnost.<\/p>\n\n\n\n
Kad sam ve\u0107 spomenuo uzroke nastanka impostera, kratko bih se osvrnuo i na situacije koje \u201eprovociraju\u201c javljanje ovog \u201esindroma\u201c. Mo\u017ee se re\u0107i da svaka situacija koja dovodi do evaluacije znanja\/vje\u0161tina\/sposobnosti je okida\u010d za javljanje impostera. U poslovnom kontekstu to mogu biti mjese\u010dne\/kvartalne\/(polu)godi\u0161nje evaluacije rada, stavljanje u ulogu mentora i nekoga ko treba prenijeti znanje, tehni\u010dki intervju za novi posao\u2026sve su ovo situacije koje mogu biti okida\u010di.
Ono \u0161to je dobro u ovome svemu jeste da je imposter mogu\u0107e prevazi\u0107i i to je jedan od razloga za\u0161to ovo pi\u0161em.<\/p>\n\n\n\n
Elem.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od na\u010din prevazila\u017eenja impostera jeste da se prestanemo porediti sa drugima, a da se vi\u0161e poredimo sa nama samima. Zvu\u010di odli\u010dno, ali nije ni malo jednostavno. Realno, to je kao ono \u201eba\u0161 me briga \u0161ta drugi misle\u201c. Nije jednostavno jer sliku o nama stvaramo na osnovu pore\u0111enja nas sa drugima, bar u onom periodu kada sliku o sebi i obrise crta li\u010dnosti formiramo. Da li ovaj savjet \u201eradi\u201c?
DA, RADI!<\/p>\n\n\n\n