{"id":28749,"date":"2023-03-02T00:18:02","date_gmt":"2023-03-01T22:18:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=28749"},"modified":"2023-03-02T00:18:03","modified_gmt":"2023-03-01T22:18:03","slug":"5-nacina-da-umanjimo-odlaganje-obaveza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=28749","title":{"rendered":"5 na\u010dina da umanjimo odlaganje obaveza"},"content":{"rendered":"\n<p>Nau\u010dite da postavljate jasne ciljeve i ja\u010dajte mi\u0161i\u0107e otpornosti na stres<\/p>\n\n\n\n<p>Odlaganje ili prokrastinacija je jedan od najrasprostranjenijih li\u010dnih izazova. Ideja da je bolje kasnije, \u201ekada preno\u0107i\u201d, je iluzija, po\u0161to se, kada sutra do\u0111e, obrazac ponavlja. Ipak, postoje na\u010dini da ovu pojavu prevazi\u0111emo.<\/p>\n\n\n\n<p>Prokrastinacija ometa produktivnost ljudi sa svih ekonomskih nivoa, profesija ili dobi. Neki ljudi odla\u017eu sa ciljem izbegavanja te\u0161kih ili dugotrajnih zadataka. Drugi koriste prokrastinaciju zato \u0161to im nedostaje odre\u0111eno znanje ili ve\u0161tina i nema garancija za uspeh. Zapravo, razli\u010diti ljudi odla\u017eu iz razli\u010ditih razloga i na razli\u010dite na\u010dine. Ustaljeni oblici odlaganja dovode do problema, pogotovo kod onih osoba koje svoju vrednost povezuju za svoj u\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako smanjiti prokrastinaciju?<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eJust do it\u201d u ovom slu\u010daju uglavnom ne poma\u017ee. Ipak, postoje alternativni izbori. Organizacija vremena i postavljanje ciljeva mogu biti efikasna metoda kod ljudi koji imaju problem sa organizacijom. Ciljevi predstavljaju ono \u0161to osoba \u017eeli da postigne. Konkretni ciljevi, uskla\u0111eni sa na\u0161im vrednostima, realno\u0161\u0107u i mogu\u0107nostima su uspe\u0161niji. Realisti\u010dni ciljevi pove\u0107avaju motivaciju za izvr\u0161enjem, umesto ciljeva koji su nejasni i trenutno van dometa. Kada se jedan cilj podeli na vi\u0161e manjih koraka, ve\u0107a je \u0161ansa za uspeh. Manjim koracima br\u017ee i lak\u0161e merimo u\u010dinak i dolazimo do nagrade usled uspe\u0161nosti.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>SMART metodologija postavljanja ciljeva podrazumeva da se cilj postavi kao Specifi\u010dan \u2013 jasan i ta\u010dno definisan, Merljiv \u2013 da je mogu\u0107e pratiti napredak, Atraktivan \u2013 da je ostvariv i da je privla\u010dan, Relevantan \u2013 da je va\u017ean, Time \u2013 vremenski ograni\u010den. Dakle, nerealni i nejasni ciljevi su apstraktni i od takvih ljudi \u010desto odustaju. Kada osoba postavi pred sobom jasne prioritete u skladu sa svojom potrebama i interesima, te\u017ee \u0107e odustati od njih. Pored jasno postavljenih ciljeva, bitno je pratiti i prepoznati gde prokrastiniranje po\u010dinje. Da li je to pri pravljenju plana? Da li je to kada se javi odluka? Mo\u017eda osoba po\u010dne aktivnost, pa odustane na pola? Kada se prepozna obrazac, mogu\u0107e ga je promeniti.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Na primer, osoba \u017eeli da smanji kila\u017eu. Probudi se jednog jutra i ka\u017ee sebi: \u201e\u017delim da smr\u0161am. Od danas nema vi\u0161e gaziranih sokova i \u010dokolade\u201d. Uz to ne napravi plan, ve\u0107 smatra da \u0107e, kako dolaze rezultati, istrajati. Osobe koje postave sebi cilj bez odluke kako \u0107e to uraditi rizikuju da u\u0111u u krug prokrastinacije. Ako bi osoba napravila ta\u010dan plan, imala bi ve\u0107e \u0161anse za uspeh. Koliko \u017eelim da smr\u0161am, za koji vremenski period? Na koji na\u010din? Kada i kako \u0107u pratiti svoje rezultate? Koje resurse i mogu\u0107nosti posedujem? Koliko je meni ovo va\u017eno? Ovo su neka od pitanja koja je va\u017eno razmotriti pri pravljenju akcionog plana.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"2\">\n<li>Pojam samoefikasnosti, koji je kreirao psiholog Albert Bandura, jeste verovanje osobe u li\u010dne kompetencije u realizaciji razli\u010ditih ciljeva. Samoefikasnost kao pojam poma\u017ee osobi da postavi ciljeve, da se organizuje i reguli\u0161e i usmerava svoje postupke. Kroz samoregulaciju, uz visoku samoefikasnost, osoba \u0107e manje odlagati svoje obaveze.<\/li>\n\n\n\n<li>Kada je u pitanju niska tolerancija na frustraciju koja dovodi do izbegavanja neprijatne aktivnosti, ona se pove\u0107ava sa mislima koje pove\u0107avaju napetost: \u201eZadatak je te\u017eak, ja to ne mogu da podnesem\u201d. Kratkoro\u010dni hedonizam se ogleda u tome da osoba svoje \u017eelje zadovoljava odmah, a neprijatne situacije izbegava, pa i po cenu odustajanja od dugoro\u010dnih ciljeva. Dugoro\u010dni hedonizam uklju\u010duje \u201e\u017ertvovanje prijatnosti\u201d u sada\u0161njosti, zarad dugoro\u010dnih dobitaka u budu\u0107nosti. Kod niske tolerancije na frustraciju nije mogu\u0107e izbegavanje neke neprijatne i naporne situacije u sada\u0161njosti, ve\u0107 su bitne kratkoro\u010dne potrebe. Izgradnja visoke tolerancije na frustracije je veliki izazov. Pitanjima, kao \u0161to su, na primer: \u0160ta \u010dini ovaj zadatak toliko te\u0161kim? Da li ja stvarno ne mogu da podnesem ne\u0161to \u0161to ne volim? \u2013 mo\u017eete promeniti iracionalnu dimenziju ovakvog razmi\u0161ljanja. Izgradnjom ovakvih ve\u0161tina smanjuje se napetost, a pove\u0107ava se sposobnost za samoefikasnost.<\/li>\n\n\n\n<li>Promena pogre\u0161nog razmi\u0161ljanja (kognitivna komponenta), razvijanje tolerancije na frustraciju i izdr\u017eljivosti u neprijatnim situacijama (emotivna komponenta) i promena pona\u0161anja u vidu odluke o svom pravcu, cilju i pona\u0161anju u skladu sa odlukom, zarad svojih dostignu\u0107a mo\u017ee spre\u010diti prokrastinaciju. Kognitivne, emotivne i pona\u0161ajne ve\u0161tine koje mo\u017eete nau\u010diti i primeniti su trajne i korisne u promeni na\u010dina \u017eivota kod osoba koje odla\u017eu (kao \u0161to su kontrola te\u017eine, ve\u017ebanje, smanjenje stresa, i sli\u010dno). Misli o odlaganju obaveze su automatske. Da bi bile manje automatske, mogu\u0107e je pitanjima ispitivati sopstvene misli. Pitanja koja imaju najvi\u0161e uticaja su specifi\u010dna, sa konkretnim odgovorima: kada, gde, \u0161ta i kako do\u017eivljavati. Tako\u0111e, potrebno je da budu fleksibilna da se dobije vi\u0161e odgovora.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Da bi se prepoznale misli o odlaganju mogu se koristiti pitanja, kao \u0161to su: Da li ovo verovanje predstavlja pretpostavku ili \u010dinjenicu?Ima li dokaza za ovakvo razmi\u0161ljanje? Da li mogu da testiram ovu misao? Najva\u017enije je biti svestan razmi\u0161ljanja o prokrastinaciji. Ozna\u010diti misao o odlaganju i na taj na\u010din dobiti kontrolu nad svojim mislima. Kada ih osoba prepozna i po\u010dne da ih kontroli\u0161e, slede\u0107i korak je promena u razmi\u0161ljanju osporavanjem i inicijativom za promenu. Kada je prokrastinacija u pitanju, va\u017eno je imati kontrolu nad sobom i onim \u0161to treba da se uradi. Kroz pra\u0107enje misli, va\u017eno je dr\u017eati se aktivnosti i planova, da bi automatska misao o odlaganju ostala u pozadini procesa. Povezivanje ta\u010daka izme\u0111u odlaganja i njegovih posledica osobu dovodi u bolju poziciju za odlu\u010divanje o akciji i \u010desto je prvi korak u uspostavljanju kontrole nad svojim mislima u produktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"5\">\n<li>Kada govorimo o odlaganju usled emotivne komponente, potrebno je da osoba shvati kako se ose\u0107a, i \u0161ta obi\u010dno radi kada je obuzme i to ose\u0107anje. Odlaganje je impulsivan odgovor da bi se izbegla nelagodnost. Me\u0111utim, suo\u010davanje sa nesigurno\u0161\u0107u i nelagodno\u0161\u0107u obi\u010dno postaje lak\u0161e izlaganjem.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Kada osoba prepozna po\u010detne znake prokrastinacije, potrebno je da pa\u017eljivo preoblikuje situaciju. Promena perspektive mo\u017ee dovesti do promene. Na primer: \u201eNe \u017eelim da izvr\u0161im ovu aktivnost, ali bolje je da je ne radim u poslednjem trenutku i da ne bih bio nezadovoljan rezultatima\u201d. Potrebno je da osoba prepozna da odluke kao \u0161to su: \u201eNe\u0107u danas da po\u010dnem, ionako nemam dovoljno vremena\u201d, ili jednostavno \u201eKasnije \u0107u\u201d, daju samo la\u017enu sliku da je kasnije bolje. Kasnije, kada stigne taj trenutak, zapravo je ponovo vreme za odluku o novom odlaganju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukoliko prepoznate kod sebe znake prokrastinacije, prekinite proces odlaganja. Usmerite se dugoro\u010dnim ciljevima i nagradama koje \u010dekaju nakon izvr\u0161enja aktivnosti. Koncentri\u0161ite se na preusmeravanje pona\u0161anja, na akciju i prioritete. Organizujte se da biste ostvarili svoj cilj, pratite svoje rezultate i osetite zadovoljstvo uspeha.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Izvor: Sensa\/Tijana Luki\u0107 (psiholog i kognitivno-bihejvioralni kou\u010d)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Preuzeto sa: <a href=\"https:\/\/sensa.mondo.rs\/licni-razvoj\/popularna-psihologija\/a49543\/5-nacina-za-prevazilazenje-prokrastinacije.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">sensa.mondo.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dite da postavljate jasne ciljeve i ja\u010dajte mi\u0161i\u0107e otpornosti na stres Odlaganje ili prokrastinacija je jedan od najrasprostranjenijih li\u010dnih izazova.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":28716,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[6520],"tags":[7049,8239,5123],"class_list":["post-28749","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-korisno","tag-obaveze","tag-odlaganje","tag-prokrastinacija"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.mladibl.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/5-NACINA-DA-UMANJIMO-ODLAGANJE-OBAVEZA.jpg","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28749","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28749"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28749\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28750,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28749\/revisions\/28750"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28716"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28749"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28749"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28749"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}