Narednog utorka u banjalu\u010dkom Domu omladine bi\u0107e otvorena izlo\u017eba “Crveni studio” studenata Arhitektonsko-gra\u0111evinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.<\/p>\n\n\n\n
U najavi se isti\u010de da izlo\u017eba prikazuje rezultate istra\u017eivanja vrijednosti modernog naslje\u0111a Banjaluke, posmatrane kroz prizmu promjene prostora kulture svakodnevice i \u010duveni objekat kiosk “K67” (crveni kiosk).<\/p>\n\n\n\n
Crveni studio \u010dine studenti 7. semestra studija na studijskom programu Arhitektura na Arhitektonsko-gra\u0111evinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjluci, te nastavnici, saradnici i gostuju\u0107i predava\u010di okupljeni oko predmeta Arhitektonsko projektovanje 10 (zgrade za kulturu) i Arhitektura unutra\u0161njih prostora 2 tokom akademske 2022\/23. godine.<\/p>\n\n\n\n
“Izlo\u017eba prikazuje studentske ideje, projekte i kreativne narative za o\u017eivljavanje crvenog kioska i bu\u0111enje dijela kolektivnog sje\u0107anja, koje je namjerno ili slu\u010dajno potisnut. Dalji cilj je da se objekat, koji je dio postavki svjetskih muzeja i galerija, vrati ku\u0107i. Pilot projekat restauracije i postavke kioska u javnom prostoru Banjaluke mo\u017ee da ozna\u010di po\u010detak kampanje za za\u0161titu modernog naslje\u0111a, a sam kiosk mo\u017ee da postane mjesto okupljanja zaljubljenika u arhitekturu, dizajn, naslje\u0111e, kulturu, istra\u017eivanje\u2026”, rekao je doc. dr Igor Kuva\u010d.<\/p>\n\n\n\n
U doglednoj budu\u0107nost plan je da se prona\u0111e kiosk, uradi restauracija i postavi na adekvatno mjesto. Studenti su se bavili mapiranjem tih lokacija gdje bi kiosci mogli biti postavljeni.<\/p>\n\n\n\n
“Pitanje za posjetioce je ima li jo\u0161 kioska i gdje se nalaze. Mi smo prona\u0161li dva u Banjaluci, dva u Novom Gradu, nekoliko u Prnjavoru, Prijedoru, Sarajevu\u2026”, dodaje Kuva\u010d.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017ebu podr\u017eavaju Istra\u017eiva\u010dki centar za prostor, DO.CO.MO.MO BiH, Asocijacija arhitekata u BiH, Glas Srpske i MB modul i bi\u0107e otvorena 14. februara u 18 \u010dasova.<\/p>\n\n\n\n
O crvenom kiosku<\/p>\n\n\n\n
Prepoznatljivi crveni kiosci su bili nezaobilazan dio svakodnevice stanovnika Jugoslavije i jedan od simbola industrijskog dizajna u SFRJ.<\/p>\n\n\n\n
Iako su gotovo i\u0161\u010dezli iz fizi\u010dkog prostora gradova biv\u0161e dr\u017eave, i dalje \u010dine dio kolektivnog pam\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n
Crvene kioske 1968. godine kreirao je Sa\u0161a Mahtig, slovena\u010dki dizajner, sada profesor emeritus na ljubljanskom Univerzitetu. Napravljeni su pomo\u0107u modularnog dizajna sa strukturom od \u010delika, stakla i fiberglasa.<\/p>\n\n\n\n
Kiosk je dio stalne postavke u kolekciji Muzeja moderne umjetnosti (MOMA) u Njujorku.<\/p>\n\n\n\n