Ljubaznost, dobrota i saosje\u0107anje \u010desto se shvataju kao dobri ubla\u017eiva\u010di stresa te se nagla\u0161ava njihov pozitivan utjecaj na me\u0111uljudske odnose i zdravlje. Nekoliko nau\u010dnih studija potvrdilo je blagotvorne u\u010dinke saosje\u0107anja za koje se tvrdi da podi\u017ee raspolo\u017eenje, poja\u010dava altruisti\u010dke osje\u0107aje u ljudima te poti\u010de povezivanje s drugima.<\/p>\n\n\n\n
\u0160ta su suosje\u0107anje i ljubaznost?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ljubaznost je oblik pozitivnog dru\u0161tvenog povezivanja pojedinaca koje ima ubla\u017eavaju\u0107e u\u010dinke na stres te brojne druge blagotvorne osobine. Pozitivne interpersonalne veze nastaju kao posljedica dobrog dru\u0161tvenog pona\u0161anja, a ogleda se u \u010dinovima kao \u0161to su donacije, volontiranje ili pru\u017eanje podr\u0161ke drugima.<\/p>\n\n\n\n Uz ljubaznost, saosje\u0107anje i dobrotu ve\u017eu se pojmovi kao \u0161to su velikodu\u0161nost i briga za druge. Stvaranjem socijalnih veza stvara se i osje\u0107aj sre\u0107e koji zauzvrat poja\u010dava pro-socijalno pona\u0161anje. Ljubaznost ili saosje\u0107anje poti\u010du i stvaranje moralnih osje\u0107aja u pojedincima budu\u0107i da se kroz njih izra\u017eava velikodu\u0161nost, nesebi\u010dnost, ljubav i dobrota.<\/p>\n\n\n\n Utjecaj gledanja empati\u010dnih medijskih sadr\u017eaja na emocije i pona\u0161anje ispitanika<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nau\u010dno istra\u017eivanje iz 2021. godine prou\u010davalo je utjecaj medija s empati\u010dnim sadr\u017eajima na emocionalne reakcije ljudi u kontekstu pedijatrijske brige o mali\u0161anima. Ispitanike su \u010dinili roditelji i pru\u017eatelji zdravstvenih usluga koji su bili podvrgnuti gledanju ili standardnih dje\u010djih programa ili programa s predominantno saosje\u0107ajnim porukama. Prije gledanja ispitanici su trebali procijeniti svoje emocije te su istu procjenu trebali obaviti u drugom navratu, osam minuta nakon zavr\u0161enog gledanja medijskog sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n Ispitanici su kao nagradu za sudjelovanje u istra\u017eivanju dobili darovnu karticu nakon \u010dega su bili upitani \u017eele li karticu zadr\u017eati za sebe ili je nekome pokloniti. Oni ispitanici koji su bili izlo\u017eeni empati\u010dnim medijskim sadr\u017eajima izjavili su da su se osje\u0107ali sretnijima, smirenijima, zahvalnijima te da su bili manje nervozni.<\/p>\n\n\n\n Uz sve to, gledanje medija sa saosje\u0107ajnim porukama dirnulo je ispitanike emocionalno tako da su pokazali ve\u0107i stepen dare\u017eljivosti. Njih 85% doniralo je svoju darovnu karticu u usporedbi s 54% ispitanika koji su bili izlo\u017eeni standardnim medijskim sadr\u017eajima. Sve u svemu, pokazalo se da ljubaznost i saosje\u0107anje poja\u010davaju pozitivne emocije u ljudima te poti\u010du velikodu\u0161nost, no valja istaknuti da je istra\u017eivanje provedeno samo u kontekstu zdravstvene skrbi.<\/p>\n\n\n\n Kako \u010dinovi saosje\u0107anja i dobrote utje\u010du na op\u0107e blagostanje pojedinca<\/strong><\/p>\n\n\n\n U studiji iz 2019. godine istra\u017eiva\u010di su prou\u010davali u\u010dinke 7-dnevnog iskazivanja dobrote na subjektivni do\u017eivljaj sre\u0107e ispitanika. Cilj istra\u017eivanja je bio odrediti da li razli\u010dite manifestacije dobrote mogu proizvesti razli\u010dit stepen sre\u0107e. Ovo se istra\u017eivanje nadovezalo na raniju meta-analizu psiholo\u0161kih u\u010dinaka dobrote koje je otkrilo da izvo\u0111enje dobrih djela poja\u010dava osje\u0107aj sre\u0107e i djeluje blagotvorno na pojedinca.<\/p>\n\n\n\n U istra\u017eivanju su \u010dinovi dobrote testirani u kontekstu \u010dvrstih ili slabih socijalnih veza, gledalo se ima li razlike u \u010dinjenju dobrih djela sebi ili drugima te postoji li razlika izme\u0111u \u010dinjenja i promatranja dobrih djela. Ova su se zapa\u017eanja kod testiranih ispitanika uspore\u0111ivala s kontrolnom grupom ispitanika koji nisu trebali \u010diniti ili promatrati dobra djela. Op\u0107enito govore\u0107i, rezultati su pokazali da izvr\u0161avanje dobrih djela tokom sedmice pozitivno utje\u010de na poja\u010danje osje\u0107aja sre\u0107e kako u kontekstu jakih tako i slabih socijalnih veza i bez obzira da li se dobrota iskazivala prema sebi ili drugima ili se samo promatralo dobra djela koja \u010dine drugi. Va\u017ena je saosje\u0107ajnost po sebi, a ne njen pojavni oblik.<\/p>\n\n\n\n Utjecaj suosje\u0107anja i dobrote na kontrolu bola<\/strong><\/p>\n\n\n\n Otprije se zna se da mentalni procesi mogu utjecati na do\u017eivljaj ja\u010dine bola. Stoga se primjena nekih psihoterapijskih metoda poput mindfulnessa ili kognitivne bihevioralne terapije pokazala kao pozitivna metoda ubla\u017eavanja hroni\u010dnog bola.<\/p>\n\n\n\n CTF ili compassion-focused therapy je forma psihoterapije koja integrira tehnike kognitivne bihevioralne terapije, elemente socijalne, razvojne ili budisti\u010dke psihologije i neuroznanosti te ih koristi za u\u010denje iskazivanja saosje\u0107anja. CTF terapija se posebno pokazala korisnom kod pacijenata koji pate od visokog stepena samokriti\u010dnosti ili srame\u017eljivosti, osobina koje ih vode pote\u0161ko\u0107ama u iskazivanju topline ili dobrote prema sebi i svojim bli\u017enjima.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje temeljeno na CTF terapiji prou\u010davalo je utjecaj ljubaznosti i iskazivanja ljubavi na do\u017eivljaj hroni\u010dne boli. Ispitanici su izvodili vje\u017ebe temeljene na iskazivanju saosje\u0107anja u sigurnom eksperimentalnom okru\u017eenju te ih se poticalo da spontano iskazuju saosje\u0107ajnost, a da je nikako ne povezuju s osje\u0107ajem li\u010dne slabosti ili \u010dinjenja ne\u010dega pogre\u0161nog.<\/p>\n\n\n\n Studija je provedena u klini\u010dkim uvjetima, a ispitanici su trebali ispuniti upitnik prije i nakon podvrgavanja terapijskim vje\u017ebama. Rezultati su pokazali pozitivan pomak kod ispitanika u pogledu pobolj\u0161anja do\u017eivljaja bola te smanjenju tjeskobe i depresije. Ispitanici su tako\u0111er primijetili pomake u svom pona\u0161anju. Slijedom re\u010denog, istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili da primjena terapijskih metoda temeljenih na saosje\u0107anju (poput mindfulnessa) mo\u017ee imati potencijalnu klini\u010dku primjenu kod kontrole bola u pacijenata te druge pozitivne u\u010dinke.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to je tome tako? Saosje\u0107anje i dobrota imaju mo\u0107 izmamljivanja osje\u0107aja ugode kod pacijenata, a za tu su ugodu dijelom zaslu\u017eni i neurobiolo\u0161ki procesi koji stoje iza njih. Naime, kada \u010dinimo dobra djela na\u0161 metabolizam stvara \u201chormone sre\u0107e\u201d kao \u0161to je oksitocin koji ima ulogu smanjenja stresa tako \u0161to inhibira reakciju simpatoadrenalnog sistema. Uz oksitocin organizam stvara katekolamine kao \u0161to je dopamin koji djeluje s oksitocinom stvaraju\u0107i osje\u0107aj ugode ili u\u017eitka.<\/p>\n\n\n\n Iskazivanje saosje\u0107anja ima utjecaj i na prehladu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Osim navedenih prednosti koje saosje\u0107anje ima na zdravlje, jedna manje o\u010dita je njezin utjecaj na smanjenje pojavnosti prehlade te ubla\u017eavanje njenih simptoma. Potvrdila je to i studija na pacijentima koji su svoje lije\u010dnike opisali kao empati\u010dne. Kod njih se naime smanjila u\u010destalost pojavljivanja prehlade i njeno trajanje, te im se pobolj\u0161ao imunolo\u0161ki odgovor.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dimo: saosje\u0107anje, ljubaznost i dobrota, bez obzira u kojoj se formi pojavljuju, pridonose boljem fiziolo\u0161kom i psiholo\u0161kom zdravlju pojedinaca. Istra\u017eivanja u ovom podru\u010dju su pokazala da iskazivanje ovih pozitivnih osje\u0107aja i djela mo\u017ee pridonijeti ubla\u017eavanju bola i boljem mentalnom zdravlju te poslu\u017eiti kao faktor prevencije kod nekih bolesti kao \u0161to je prehlada.<\/p>\n\n\n\n