Od po\u010detka ove godine registrovana su nova 802 preduzetnika i to najvi\u0161e iz IT sektora, dok se ugostiteljske djelatnosti iz godine u godinu sve vi\u0161e gase.<\/p>\n\n\n\n
Podaci su ovo Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj Gradske uprave, koji potvr\u0111uju da privredna djelatnost u Banjaluci cvjeta, i to naro\u010dito za preduzetnike iz oblasti informacionih tehnologija i komunikacije.<\/p>\n\n\n\n
Trend sve ve\u0107eg otvaranja IT kampanija, a zatvaranja ugostiteljskih objekata po\u010deo je jo\u0161 pro\u0161le godine, a 2022. godina je nastavila u istom smjeru.<\/p>\n\n\n\n
“Tokom 2021. godine zabilje\u017eena su ukupno 874 novoregistrovana preduzetnika, najvi\u0161e iz oblasti informacione tehnologije i komunikacije, a odjavljena su 482 preduzetnika, od kojih je ve\u0107ina iz oblasti ugostiteljstva”, kazali su iz nadle\u017enog odjeljenja za “Nezavisne”.<\/p>\n\n\n\n
Podaci za ovu godinu idu u prilog cvjetanja privredne djelatnosti u Banjaluci, a kao i prethodne godine, prednja\u010de preduzetnici iz IT oblasti.<\/p>\n\n\n\n
“U periodu od 1. januara do 19. oktobra ove godine novoregistrovana su ukupno 802 preduzetnika, i to najvi\u0161e iz oblasti informacionih tehnologija i komunikacije”, kazali su oni.<\/p>\n\n\n\n
Prema njihovim rije\u010dima, 2022. godine odjavljeno je ukupno 396 preduzetnika, od kojih je opet najvi\u0161e ugostiteljskih objekata.<\/p>\n\n\n\n
Nezavisno od oblasti otvaranja, na osnovu podataka mo\u017ee se zaklju\u010diti da je privredna aktivnost u Banjaluci iz godine u godinu sve ve\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Tako je tokom cijele 2020. godine bilo registrovano ukupno 596 novih preduzetnika, a te godine najvi\u0161e su se otvarali ugostiteljski objekti.<\/p>\n\n\n\n
Drago Gveri\u0107, direktor Inovacionog centra Banjaluka, istakao je da broj novoosnovanih preduzetnika ili startap preduze\u0107a rapidno raste te da pod krovom Inovacionog centra preduzetnici iz IT sektora \u010dine 90 odsto od ukupnog broja novih preduze\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
“Na\u0161i preduzetnici iz ove oblasti relativno lako dolaze do stabilnog tr\u017ei\u0161ta i klijenata iz inostranstva. Na\u0161e firme ovdje postaju konkurentne i razumiju pona\u0161anje evropskog tr\u017ei\u0161ta”, kazao je Gveri\u0107 za “Nezavisne”.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, dovoljno smo geografski blizu da mo\u017eemo ostvariti saradnju s klijentom, a kulturolo\u0161ki se ne razlikujemo mnogo od zemalja zapadne Evrope. Kako ka\u017ee, odavno je te\u017ei\u0161te preba\u010deno na digitalne servise i alate za koje nije bitno mjesto rada ve\u0107 je jedino va\u017eno isporu\u010diti dobar servis ili uslugu. Trend pove\u0107anja ove vrste preduze\u0107a, prema njegovim rije\u010dima, \u0107e se nastaviti, ali ga ograni\u010dava nedostatak radne snage koji predstavlja posljedicu ove pojave.<\/p>\n\n\n\n
“Susre\u0107emo se sa problemom nedostatka radne snage, naro\u010dito starijih ili senior developera, dok se za mla\u0111e ili juniore snalazimo kroz razne interne i eksterne oblike edukacije i usavr\u0161avanja”, kazao je Gveri\u0107.<\/p>\n\n\n\n