U Banjaluci, u utorak 25.10. od 11:20 pa sve do 13:30 sati \u0107e se mo\u0107i posmatrati djelimi\u010dno pomra\u010denje Sunca..<\/p>\n\n\n\n
Vjerovatno ste svi \u010duli, \u010ditali i gledali slike pomra\u010denja Sunca. Me\u0111utim, isto tako ste \u010duli za djelimi\u010dno pomra\u010denje.<\/p>\n\n\n\n
Djelimi\u010dno pomra\u010denje je, po nekima, manje spektakularno, me\u0111utim ako imate \u010dime posmatrati, odgovaraju\u0107e nao\u010dare (sa UV za\u0161titom, polarizovane) i dobru kameru na telefonu, idealne vremenske uslove onda je i to do\u017eivljaj.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u0107i \u0107ete da gledate kako Sun\u010dev disk izgleda kao da ga neko d\u017einovsko \u010dudovi\u0161te nagriza.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 U Banjaluci, u utorak 25.10. od 11:20 pa sve do 13:30 sati \u0107e se mo\u0107i posmatrati djelimi\u010dno pomra\u010denje Sunca. Maksimum pomra\u010denja bi\u0107e postignut u 12:25:20, to zna\u010di da je Mjese\u010dev disk najbli\u017ei centru Sun\u010devog diska. Isto tako vjerujem da svi se pitate kad je sljede\u0107e pomra\u010denje jer ovo sad mo\u017eda ne stignete vidjeti. Ve\u0107 u aprilu idu\u0107e godine bi\u0107e potpuno pomra\u010denje Sunca, ali ne\u0107e biti vidljivo iz Evrope \u2013 ka\u017ee profesor fizike i predsjednik UG Bozon, Andreana Kova\u010devi\u0107 \u2013 \u0106uri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
U narednih 10 godina iz Banjaluke \u0107e se mo\u0107i posmatrati:<\/p>\n\n\n\n
29.3.2025. godine djelimi\u010dno pomra\u010denje (ne\u0161to vrlo malo Sun\u010devog diska bi\u0107e prekriveno)<\/p>\n\n\n\n
12.8.2026. godine djelimi\u010dno pomra\u010denje (oko 50% Sun\u010devog diska bi\u0107e prekriveno)<\/p>\n\n\n\n
2.8.2027. godine djelimi\u010dno pomra\u010denje (oko 50% i vi\u0161e Sun\u010devog diska bi\u0107e prekriveno)<\/p>\n\n\n\n
1.6.2030. godine djelimi\u010dno pomra\u010denje (preko 80% Sun\u010devog diska bi\u0107e prekriveno)<\/p>\n\n\n\n
3.11.2032. godine bi\u0107e vidljivo djelimi\u010dno pomra\u010denje iz nekih dijelova Evrope, ali ne iz Banjaluke.<\/p>\n\n\n\n
Kako nastaje pomra\u010denje Sunca i koliko vrsta pomra\u010denja postoji detaljno obja\u0161njava prof. Kova\u010devi\u0107 \u2013 \u0106uri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Da bi do\u0161lo do pomra\u010denja potrebno je da se du\u017e iste linije gledanja (vizure) na\u0111u Zemlja, Mjesec i Sunce, ali to nije dovoljan uslov. Prividni pre\u010dnik Mjeseca trebalo bi da mo\u017ee prekriti prividni pre\u010dnik Sunca posmatrano sa neke ta\u010dke na Zemlji, npr. sa igrali\u0161ta na PMF \u2013 u. Ovdje se priroda poigrala i posmatrano sa Zemlje, Sunce i Mjesec imaju iste prividne dimenzije bez obzira \u0161to su u potpunosti 2 razli\u010dita nebeska objekta. Sunce je zvijezda a Mjesec je Zemljin prirodni satelit bez sopstvenog izvora energije, on samo reflektuje sun\u010devu energiju sa svoje povr\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n
Posmatraju\u0107i sliku 1, pomra\u010denje Sunca nastaje kad je Mjesec u fazi mladog Mjeseca (nalazi se izme\u0111u Sunca i Zemlje) i kada je u blizini \u010dvorova (\u010dvorovi su mjesta gdje se presijecaju ravan Mjese\u010deve putanje i ekliptike). Tako\u0111e se sa slike 1 vidi da su ekliptika i ravan Mjese\u010deve putanje pod uglom od 5 lu\u010dnih sekundi a to zna\u010di da ne\u0107e svaki put do\u0107i do pomra\u010denja bez obzira \u0161to je Mjesec u fazi mladog Mjeseca. Jo\u0161 jedna od bitnih \u010dinjenica je ta da Mjesec ima takvu putanju oko Zemlje zbog koje nije uvijek podjednako udaljen od nje: apogej \u2013 Mjesec je najudaljeniji od Zemlje, a perigej \u2013 Mjesec je najbli\u017ei Zemlji. Zna\u010di da \u0107e i taj faktor uticati na nastanak pomra\u010denja Sunca.<\/p>\n\n\n\n
Imaju\u0107i u vidu da se Zemlja mo\u017ee nalazi bli\u017ee i dalje od Sunca, kombinuju\u0107i sa perigejom i apogejom, dobija\u0107emo razli\u010dite prividne pre\u010dnike Sunca i Mjeseca a samim tim i razli\u010dite vrste pomra\u010denja.<\/p>\n\n\n\n
Pomra\u010denje Sunca mo\u017ee biti potpuno, prstenasto i djelimi\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Potpuno pomra\u010denje nastaje (kao \u0161to se mo\u017ee vidjeti sa slike 1) kad su Zemlja, Mjesec i Sunce u istoj ravni i kad su svi navedeni uslovi ostvareni, tada Mjese\u010dev disk potpuno prekriva Sun\u010dev disk. Dimenzije sijenke zavise od me\u0111usobnih rastojanja Zemlja \u2013 Sunce i Mjesec \u2013 Zemlja, naravno, od tih rastojanja zavisi i trajanje pomra\u010denja kao i vrsta.<\/p>\n\n\n\n
Uz potpuno pomra\u010denje, slijedi i djelimi\u010dno, mada se djelimi\u010dno mo\u017ee desiti bez potpunog pomra\u010denja. \u0160irina zone potpunog pomra\u010denja je oko 160 km. Djelimi\u010dno pomra\u010denje se vidi sa onih dijelova Zemljine povr\u0161ine do kojih ne dopire sijenka.<\/p>\n\n\n\n
Prstenasto pomra\u010denje se vidi u slu\u010daju kad Mjese\u010deva sijenka ne dose\u017ee Zemljinu povr\u0161inu pa se tada u maksimumu pomra\u010denja vidi dio Sun\u010devog diska u obliku prstena oko diska Mjeseca. Prstenasto i potpuno pomra\u010denje traju kratko, svega nekoliko minuta. Najdu\u017ee 7.5 minuta traje potpuno pomra\u010denje.Djelimi\u010dno pomra\u010denje mo\u017ee trajati i par sati, kao npr. \u0161to \u0107e u utorak, posmatrano iz Banja Luke, trajati 2 sata i 10 minuta.<\/p>\n\n\n\n
Bez obzira koja vrsta pomra\u010denja je u pitanju, u Sun\u010dev disk se ne gleda golim okom, ve\u0107 se koriste za\u0161titne nao\u010dale koje imaju UV filter (za\u0161titni sloj na staklu koji ne propu\u0161ta ultraljubi\u010dasto zra\u010denje). Nadam se da \u0107e nas vrijeme poslu\u017eiti i da \u0107emo mo\u0107i ispratiti ovo djelimi\u010dno pomra\u010denje.<\/p>\n\n\n\n