U martu 2020. godine, poslovni svijet se preko no\u0107i prebacio na rad na daljinu zbog pandemije. Pojavile su se bezbrojne studije o pravilima posla na daljinu kako bi se u\u010dvrstile prednosti fleksibilnih radnih aran\u017emana u okolnostima koje smo nazvali “nova normalnost”.<\/p>\n\n\n\n
U doba nakon pandemije, ispostavilo se da je zaposlenima ina\u010de potrebna fleksibilnost, posebno u trenutnoj ekonomiji koju vode zaposleni. Ono \u0161to ve\u0107ina ljudi zaboravlja je da se ova promjena dogodila i prije nego \u0161to je Covid-19 zauvijek promijenio na\u0161e \u017eivote.<\/p>\n\n\n\n
Bil Gejts je, kako podsje\u0107a Inc, to znao prije nekoliko decenija kada je predvidio ono \u0161to danas vidimo kao uobi\u010dajeno u ve\u0107ini hibridnih i udaljenih radnih okru\u017eenja. Suosniva\u010d Microsofta je rekao:<\/p>\n\n\n\n
Fleksibilnost u obliku fleksibilnih radnih aran\u017emana svakako je postala norma, budu\u0107i da je rad na daljinu olak\u0161ao finansijska optere\u0107enja koja su nekada dolazila sa dugim putovanjima na posao, vozom i autobusom, brigom o djeci na licu mjesta i skupim stanovanjem.<\/p>\n\n\n\n
Ali pravi razlog za\u0161to ljudi sada daju prednost fleksibilnosti kada su i skloni da lako daju otkaz ili da odu na intervju za drugi posao svodi se na jednu magi\u010dnu rije\u010d: autonomija. Ako poslodavci nisu shvatili o\u0161tru realnost da im davanje kontrole nad rasporedom – i \u017eivotima zaposlenih – poma\u017ee da postignu ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota, bit \u0107e na gubitku, prenio je Investitor.me.<\/p>\n\n\n\n
Fleksibilnost i autonomija bili su temelj zadr\u017eavanja i rasta produktivnosti zaposlenih godinama prije nego \u0161to nas je virus uhvatio u ko\u0161tac; istra\u017eivanja prije pandemije previ\u0161e brojna da bi se navela u jednom \u010dlanku, tako\u0111e to podr\u017eavaju.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 2017. godine, Gallupova studija “State of the Global Workplace” istakla je da radnici na daljinu rade u prosjeku \u010detiri sata vi\u0161e sedmi\u010dno od ljudi koji rade na licu mjesta.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga, dvogodi\u0161nja studija Univerziteta Stanford pokazala je da je do\u0161lo do impresivnog pove\u0107anja radne produktivnosti me\u0111u zaposlenima koji su radili na daljinu. Studija je uporedila 500 ljudi koji su radili i na daljinu i u tradicionalnom okru\u017eenju. Zaklju\u010dak? Produktivnost me\u0111u radnicima koji su radili van kancelarija bila je jednaka cjelodnevnom radu svake sedmice.<\/p>\n\n\n\n
Prema The Deloitte Global Millennial Survey 2019, milenijalci i Gen-Z mogu ostati na poslu vi\u0161e od pet godina ako su njihovi poslodavci fleksibilni u pogledu toga gdje i kada rade.<\/p>\n\n\n\n
Zadr\u017eavanje ove vrste dovodi do pove\u0107anog zadovoljstva poslom tokom vremena. Kao primjer, prema Staples studiji iz 2019. godine, ogromnih 90% radnika navelo je da bi fleksibilniji radni aran\u017emani podigli moral i pove\u0107ali njihovo zadovoljstvo poslom \u2013 klju\u010dnu komponentu zapo\u0161ljavanja i zadr\u017eavanja zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n
Kompanije bez uspostavljene fleksibilne radne politike nastavit \u0107e da gubiti vrijedne radnike. Prema Staples studiji, 67% zaposlenih bi razmotrilo napu\u0161tanje posla ako radni aran\u017emani postanu previ\u0161e fiksni.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to je Bil Gejts predvi\u0111ao godinama unaprijed, potra\u017enja za daljinskim i fleksibilnim aran\u017emanima porasla je u nevi\u0111enim procentima. Kompanije koje ne hvataju ovaj “trend”, bit \u0107e u zna\u010dajno nepovoljnom polo\u017eaju jer generacije mladih i starijih radnika tra\u017ee fleksibilne mogu\u0107nosti rada.<\/p>\n\n\n\n