Ambicija mo\u017ee da se defini\u0161e kao te\u017enja za nekom vrstom postignuc\u0301a ili razlikovanja. Uklju\u010duje, prvo, \u017eelju za postignuc\u0301em, i, drugo, spremnost da se radi na tome \u010dak i kada nai\u0111u nedac\u0301e ili neuspjeh.<\/p>\n\n\n\n
Biti ambiciozan zna\u010di postic\u0301i ne\u0161to ne zbog samog postignuc\u0301a, vec\u0301 radi razlikovanja sebe od drugih. Da smo posljednja osoba na svijetu, ne bi imalo mnogo smisla te\u017eiti ka tome.<\/p>\n\n\n\n
Ambicija se \u010desto mije\u0161a sa te\u017enjom. Za razliku od puke te\u017enje, kojoj je cilj odre\u0111eni objekat, ambicija je osobina. \u010covjek ne mo\u017ee da promijeni svoju ambiciju: po\u0161to je postigao jedan cilj, istinski ambiciozna osoba ubrzo formuli\u0161e drugi kom c\u0301e da te\u017ei.<\/p>\n\n\n\n
Kada se govori o ambiciji, promalja se i rije\u010d nada koja predstavlja ne\u0161to drugo. Nada je \u017eelja da se ne\u0161to dogodi u kombinaciji sa i\u0161\u010dekivanjem da c\u0301e se to desiti.<\/p>\n\n\n\n
Nasuprot tome, ambicija je \u017eelja za postignuc\u0301em ili razlikovanjem u kombinaciji sa \u017eeljom da se radi na tome to. Suprotnost nadi je strah, bezna\u0111e ili o\u010daj; suprotnost ambiciji je jednostavno \u201cnedostatak ambicije\u201c, \u0161to nije negativno stanje, pi\u0161e Bizlife.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda je to \u010dak i po\u017eeljnije stanje u nekim kulturama. U mnogim isto\u010dnja\u010dkim tradicijama, ambicija se smatra zlom koje nas, vezujuc\u0301i za svjetske aktivnosti, dr\u017ei podalje od duhovnog \u017eivota i njegovih plodova, vrline, mudrosti i spokoja. Za razliku od istoka, na Zapadu se ambicija hvali kao preduslov ili prete\u010da uspjeha.<\/p>\n\n\n\n
Kako da znate da li je va\u0161a ambicija dobra ili lo\u0161a?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Niste sigurni da li va\u0161a ambicija spada u kategoriju \u201cdobre\u201c ili \u201clo\u0161e\u201c? Trebalo bi, prije svega, da sagledate kako se osjec\u0301ate u vezi sa tim.<\/p>\n\n\n\n Da li ste uzbu\u0111eni i sretni kada slijedite svoje ciljeve? Onda vam je vjerovatno i dalje dobro. Mo\u017eete da se obratite ljudima oko vas da vidite da li misle da vam je potrebna pauza, ili da se uvjerite da li ih i dalje po\u0161tujete umjesto da budete 100 posto fokusirani na svoja dostignuc\u0301a.<\/p>\n\n\n\n Ako ambicija dovodi do stresa, anksioznosti, depresije ili lo\u0161eg zdravlja \u2013 bilo kod vas ili kod onih oko vas \u2013 onda je vjerovatno vrijeme da stanete. Budite iskreni prema sebi o tome kako se osjec\u0301ate i kako se osjec\u0301aju i oni oko vas.<\/p>\n\n\n\n Provjeriti sa onima koji su vam najbli\u017ei jedna je od najboljih stvari koje mo\u017eete da uradite. Zamolite ih da budu iskreni prema vama, jer su mo\u017eda skloni tome da odr\u017ee status \u201ckvo\u201d umjesto da rizikuju da vas uznemire. Ali biti iskren, prema vama, ako su va\u0161i postupci nezdravi mo\u017ee da bude najbolja stvar koju oni mogu u\u010diniti za vas.<\/p>\n\n\n\n Kako su anti\u010dki filozofi vidjeli ambiciju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na primjer, u \u201cRepublici\u201d Platon ka\u017ee da dobri ljudi, li\u0161eni ambicija, izbjegavaju politiku, ostavljajuc\u0301i da vladaju lo\u0161i i njihove ambicije. \u010cak i da ga pitaju ili pozovu, dobar \u010dovjek bi odbio da vlada. Da bi natjerao dobre ljude na polo\u017eaje moc\u0301i, Platon ide tako daleko da predla\u017ee uvo\u0111enje kazne za odbijanje vladanja.<\/p>\n\n\n\n Aristotel je imao nijansiraniji pogled na ambiciju. U \u201cNikomahovoj etici\u201d, on defini\u0161e vrlinu kao sklonost ka sredstvu izme\u0111u vi\u0161ka i manjka, \u0161to je, za razliku od vi\u0161ka ili manjka, oblik uspjeha i stoga je dostojan hvale. Na primjer, oni koji bezglavo tr\u010de u svaku opasnost su brzopleti, dok su oni koji bje\u017ee od svake opasnosti kukavice. Me\u0111utim, hrabrost je nazna\u010dena sredinom.<\/p>\n\n\n\n Aristotel nastavlja da raspravlja o glavnim vrlinama i ambiciji. U sferi \u201cmanje \u010dasti i ne\u010dastivosti\u201c on naziva \u201cambiciju\u201c kao opaki vi\u0161ak, a \u201cnedostatak ambicije\u201c kao opaki nedostatak, a \u201cpravu ambiciju\u201c kao vrlinsko sredstvo.<\/p>\n\n\n\n U dana\u0161nje vrijeme, poslije Aristotela, o ambiciji se govori kao o \u201czdravoj ambiciji\u201c, \u201cnezdravoj ambiciji\u201c i \u201cnedostatku ambicije\u201c. Zdrava ambicija mo\u017ee da se shvati kao odmjerena te\u017enja za postignuc\u0301em ili razlikovanjem, a nezdrava ambicija kao neumerena te\u017enja za tim. Zdrava ambicija je individualna i dru\u0161tveno konstruktivna, dok je nezdrava ambicija sputavajuc\u0301a i destruktivna, i vi\u0161e je sli\u010dna pohlepi.<\/p>\n\n\n\n Ambicija se izjeda\u010duje sa \u017ertvom<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ljudi nisu istinski ambiciozni ako nisu voljni da se \u017ertvuju u ime svoje ambicije \u2013 iako kraj njihove ambicije mo\u017eda nije vrijedan njihovih \u017ertava. Moglo bi se da se tvrdi da sa \u010distom, golom ambicijom, kraj nikada nije vrijedan \u017ertve.<\/p>\n\n\n\n Srec\u0301om, ambicija je rijetko \u010dista. Ona se obi\u010dno mije\u0161a sa nesebi\u010dnim ciljevima i motivima, \u010dak i ako oni mogu da budu vi\u0161e slu\u010dajni nego namjerni i odlu\u010dujuc\u0301i. Mo\u017ee do\u0107i do toga da su sva na\u0161a najvec\u0301a dostignuc\u0301a, ili skoro sva, slu\u010dajnost ambicija.<\/p>\n\n\n\n Studije su otkrile da, u prosjeku, ambiciozni ljudi posti\u017eu vi\u0161i nivo obrazovanja i prihoda, grade presti\u017enije karijere i uprkos \u0161tetnim efektima svojih ambicija, prijavljuju vi\u0161i nivo ukupnog zadovoljstva \u017eivotom.<\/p>\n\n\n\n Zbog lo\u0161e srec\u0301e i lo\u0161eg prosu\u0111ivanja, vec\u0301ina ambicioznih ljudi na kraju ne ispuni svoje ambicije, ali to ih i dalje dovodi daleko ispred svojih skromnijih vr\u0161njaka.<\/p>\n\n\n\n