Pozitivan pogled na \u017eivot mo\u017ee pobolj\u0161ati va\u0161e fizi\u010dko i mentalno zdravlje i blagostanje, \u010dak vam mo\u017ee pomo\u0107i da du\u017ee ostanete mladi, pokazuju istra\u017eivanja. Upoznajte se s provjerenim na\u010dinima da utje\u010dete na svoju pozitivu.<\/p>\n\n\n\n
Gledanje na \u017eivot sa svjetlije to\u010dke nau\u010dno je dokazano da pobolj\u0161ava raspolo\u017eenje, da \u0107ete tako ostvariti svoje ciljeve i unaprijediti svoje zdravlje. I ne morate da mijenjate svoju li\u010dnost iz korijena! \u010cak i male razlike u va\u0161im stavovima i uvjerenjima mogu donijeti veliku dobrobit, pi\u0161e portal Ljepota i zdravlje.<\/p>\n\n\n\n
Kako pozitivan pogled na \u017eivot mo\u017ee utjecati na na\u0161e zdravlje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to optimizam \u010dini tako mo\u0107nim jeste to \u0161to je on zasnovan na realizmu \u2013 ne radi se samo o jednostavnom mi\u0161ljenju da \u0107e stvari biti u redu. Pravi optimisti su pragmati\u010dni, mo\u017eda zato \u0161to skeniraju horizont da vide \u0161to bi moglo po\u0107i po zlu, a zatim planiraju kako da rije\u0161e potencijalne zamke, kako bi stvari mogle krenuti kako treba. Drugim rije\u010dima, optimisti proaktivno rade na tome da se pozitivan ishod dogodi. Zauzvrat, oni posti\u017eu velike zdravstvene benefite, uklju\u010duju\u0107i:<\/p>\n\n\n\n Du\u017ei \u017eivot<\/strong><\/p>\n\n\n\n Optimisti u odnosu na pesimiste imaju manji rizik od kroni\u010dnih bolesti kao \u0161to su dijabetes i oboljenja srca. To je zato \u0161to, djelomi\u010dno, optimisti imaju i tendenciju da vode zdrav na\u010din \u017eivota. Obja\u0161njenje: ako o\u010dekujete dobre stvari za sebe, onda ste skloniji i da radite dobre stvari da biste uop\u0107e krenuli u tom pravcu, ka\u017eu stru\u010dnjaci.<\/p>\n\n\n\n Manje stresa<\/strong><\/p>\n\n\n\n Optimisti se bolje nose s tenzijom, \u0161to tako\u0111er zna\u010di da mogu regulirati porast nivoa hormona stresa \u2013 kortizola. Svi do\u017eivljavamo skokove kortizola, ali optimisti \u0107e se vjerojatno pozabaviti problemom direktno, \u0161to pove\u0107ava njihove \u0161anse da ga i rije\u0161e.<\/p>\n\n\n\n Manji rizik od depresije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pozitivni obrasci razmi\u0161ljanja mogu poslu\u017eiti kao neka vrsta \u201epsiholo\u0161ke imunizacije\u201d. Mo\u017eemo se boriti protiv depresije na isti na\u010din na koji nas vakcine \u0161tite od virusa. Optimisti imaju tendenciju da vi\u0161e njeguju kvalitetne dru\u0161tvene kontakte, te tako imaju bolju podr\u0161ku koja im slu\u017ee kao sigurnosna mre\u017ea u te\u0161kim vremenima.<\/p>\n\n\n\n Sporije starenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pesimisti imaju tendenciju da posjeduju kra\u0107e telomere \u2013 ponovljene sekvence DNK koje formiraju za\u0161titne kape na krajevima na\u0161ih kromosoma \u2013 od nepesimista, prema istra\u017eivanju s Univerziteta Kalifornije, San Francisko.<\/p>\n\n\n\n Ovo zna\u010di da njihove telomere br\u017ee stare. \u0106elije s kra\u0107im telomerama cirkuliraju i osloba\u0111aju velike koli\u010dine inflamatornih proteina koji doprinose upali, \u0161to jeste mehanizam starenja.<\/p>\n\n\n\n Na\u010dini da postanete optimisti\u010dniji<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dobre vijesti su da \u010dak i ako vam ne ide prirodno od ruke, postoje provjereni na\u010dini da promijenite svoje stavove. Otprilike 25 do 30 posto optimizma je genetski odre\u0111eno, a ostatak ima veze s obrascima razmi\u0161ljanja koje mo\u017eemo kontrolirati. Koristite bilo koju strategiju ili sve od ponu\u0111enih \u2013 da biste pokrenuli \u201euzlaznu spiralu pozitivnih misli\u201d.<\/p>\n\n\n\n Koristite olovku<\/strong><\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanja pokazuju da kada ljudi zapi\u0161u viziju svog \u2018najboljeg ja\u2019, sa \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e detalja, a zatim ga vizualiziraju po pet minuta dnevno sedmicu ili dvije postaju optimisti\u010dniji.<\/p>\n\n\n\n Prestanite da iskrivljujete stvari<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u010cesto se pesimisti\u010dki stav formira kad razmi\u0161ljamo u stilu \u2018sve ili ni\u0161ta\u2019 i vjerujemo da su na\u0161a trenutna osje\u0107anja \u2013 o\u010daj, bijes, povrije\u0111enost \u2013 trajna. U ovakvim situacijama, povucite se korak unazad i mislite o sebi u tre\u0107em licu, pa ponovo procijenite situaciju. To \u0107e vam pomo\u0107i da budete objektivniji.<\/p>\n\n\n\n Provodite vrijeme s pozitivnim ljudima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dobri odnosi su jedan od faktora koji najvi\u0161e korelira sa zdravljem i sre\u0107om, prema Harvardskoj studiji o razvoju odraslih. Dru\u017eenje sni\u017eava kortizol i aktivira dopamin, hormon sre\u0107e. Kada se okru\u017eite optimistima, pove\u0107avate \u0161anse da postanete jedan od njih, jer su i pona\u0161anje i mindset \u201ezarazni\u201d.<\/p>\n\n\n\n Provjerite realitet<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ljudi su djelomi\u010dno programirani da zami\u0161ljaju negativno i da predvi\u0111aju da \u0107e stvari po\u0107i naopako, kako bi se pripremili na ba\u0161 sve \u0161to ih mo\u017ee sa\u010dekati u budu\u0107nosti. Ipak, neki od nas mnogo brinu i o stvarima koje se nikada ne\u0107e dogoditi.<\/p>\n\n\n\n Da bi zaustavili razmi\u0161ljanje o \u201esudnjem danu\u201d, zapi\u0161ite \u0161to vas brine, a zatim da se vratite ovome mjesec dana kasnije, da vidite koje su se negativne stvari desile. To je provjera realnosti za na\u0161a o\u010dekivanja od budu\u0107nosti. I ovo nam mo\u017ee pomo\u0107i da s vremenom smanjimo brigu.<\/p>\n\n\n\n