Srednjovjekovna tvr\u0111ava Bo\u010dac, stara vi\u0161e od 600 godina, jedna je od najbolje o\u010duvanih u banjalu\u010dkoj regiji i, uz geografski polo\u017eaj i jedinstven pogled na istoimeno akumulaciono jezero, predstavlja zna\u010dajan potencijal za razvoj lokalne turisti\u010dke ponude, rekli su u Muzeju Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n
Savjetnik u Odjeljenju za istoriju tog muzeja Janko Vra\u010dar rekao je da bi, radi o\u010duvanja ove srednjovjekovne utvrde i njenog potencijala, bilo neophodno obaviti nove konzervatorsko-restauratorske zahvate.<\/p>\n\n\n\n
On je pojasnio da je Bo\u010dac podignut na kr\u0161evitom uzvi\u0161enju iznad okuke rijeke Vrbas, na izlasku iz kanjona, a njegov zadatak bio je da brani “brod” (prelaz) preko rijeke koji je ispod grada veoma pogodan.<\/p>\n\n\n\n
Tvr\u0111ava se, dodao je on, sastojala od prostranog obora opasanog jajolikim nepravilnim bedemom i masivne poligonalne brani\u010d-kule na dominantnom polo\u017eaju sa zapadne strane.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, Bo\u010dac predstavlja tipi\u010dno srednjovjekovno brdsko utvr\u0111enje prilago\u0111eno konfiguraciji terena.<\/p>\n\n\n\n
Ta srednjovjekovna tvr\u0111ava se prvi put u izvorima spominje 1434. godine, kada je ugarska vojska, koja je pristigla u pomo\u0107 tada\u0161njem kralju Tvrtku Drugom, koji je branio prijesto od “protivkralja” Radivoja Ostoji\u0107a, kojeg su podr\u017eavali Turci, zauzela niz gradova u dolini Vrbasa me\u0111u kojima su bili Bo\u010dac, Jajce i Komotin.<\/p>\n\n\n\n
Bo\u010dac se sljede\u0107i put spominje u izvorima 1446. godine, a posljednji kralj Srba i Bosne Stefan Toma\u0161evi\u0107, koji je ujedno bio i posljednji srpski despot koji je stolovao u Smederevu prije njegovog pada pod Turke, darivao je tu tvr\u0111avu svom stricu Radivoju, zajedno sa tvr\u0111avom Komotin kod Jajca.<\/p>\n\n\n\n
I Bo\u010dac je, nakon pada srednjovjekovne bosanske dr\u017eave pod Osmanlije 1463. godine, privremeno dospio pod njihovu vlast.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ugarski kralj Matija Korvin pokrenuo je ve\u0107 iste godine protivnapad na Turke i tom prilikom je osvojio Jajce, kao i druge gradove u dolini Vrbasa, a me\u0111u njima i Bo\u010dac.<\/p>\n\n\n\n
Da bi obezbijedio ste\u010dene teritorije ju\u017eno od Save, kralj Matija formirao je dvije banovine. Na teritoriji Donjih Kraja, koja je obuhvatala prostor izme\u0111u Vrbasa i Sane, stvorena je Jaja\u010dka banovina sa centrom u istoimenom gradu.<\/p>\n\n\n\n
Mada je turski pritisak bio privremeno zaustavljen, ve\u0107 od kraja 15. vijeka, Turci nastavljaju sa postepenim i sistemati\u010dnim osvajanjem ugarskih grani\u010dnih teritorija. Zaobilaze\u0107i Jajce, do kraja 15. vijeka osvojili su dolinu Sane, pa su tako gradovi u dolini Vrbasa, uklju\u010duju\u0107i Bo\u010dac, odvojeni od zale\u0111a, zbog \u010dega im je pomo\u0107 jedino mogla do\u0107i sa sjevera.<\/p>\n\n\n\n
Postepeno ste\u017eu\u0107i obru\u010d oko Jajca, Turci su 1516. godine osvojili i Bo\u010dac, \u010dime su ugrozili komunikaciju izme\u0111u sredi\u0161ta banovine i ostatka ugarske teritorije na sjeveru. Padom Srebreni\u010dke banovine (1519\/20), Turci su poja\u010dali pritisak na Jaja\u010dku banovinu sa istoka, a nakon presudne Moha\u010dke bitke (1526), u kojoj su predvo\u0111eni sultanom Sulejmanom Veli\u010danstvenim nanijeli te\u017eak poraz ugarskoj vojsci, i sudbina Jaja\u010dke banovine bila je zape\u010da\u0107ena.<\/p>\n\n\n\n
Padu Jaja\u010dke banovine doprinijele su i borbe oko ugarskog prijestola izme\u0111u nadvojvode Ferdinanda Habzbur\u0161kog i erdeljskog vojvode Jovana Zapolje. Krajem 1527. i po\u010detkom 1528. godine bosanski sand\u017eak-beg (namjesnik) Gazi Husrev-beg osvojio je Jajce i preostale gradove Jaja\u010dke banovine: Zve\u010daj, Greben, Banjaluku, Leva\u010d i Vrba\u0161ki Grad.U tvr\u0111avi Bo\u010dac turska posada se nalazila sve do 1833. godine, kada je kona\u010dno i napu\u0161tena.<\/p>\n\n\n\n