Predstoje\u0107eg vikenda, u no\u0107i izme\u0111u subote i nedjelje, 26. i 27. marta, gra\u0111ani Srbije \u0107e kao i stanovnici ve\u0107eg dijela Evrope pomjeriti kazaljke sat unapred i pre\u0107i na ljetnje ra\u010dunanje vremena.
Unedjelju u 2 sata, kazaljke \u0107emo pomjeriti na 3 sata, pa \u0107emo kao prvi direktan uticaj imati sat manje spavanja, dok \u0107ete ve\u0107 narednog dana primetiti da sunce izlazi sat kasnije, ali \u0161to je mnogima va\u017enije, da \u0107e dan biti du\u017ei, tako da \u0107e trenutno mrak umjesto oko 18 \u010dasova, padati tek u 19 \u010dasova.<\/p>\n\n\n\n
I tako \u0107e biti sve do 30. oktobra kada \u0107emo ponovo pre\u0107i na zimsko ra\u010dunanje vremena.<\/p>\n\n\n\n
U Srbiji, odnosno tada\u0161njoj SFR Jugoslaviji, kazaljke su prvi put pomjerene 27. marta 1983. godine, kada smo po\u010deli sa ra\u010dunanjem ljetnjeg vremena. Do 1995. satovi su se vra\u0107ali u posljednjoj nedjelji septembra, a kasnije je donijet zakon kojim je ljetnje ra\u010dunanje vremena uskla\u0111eno sa Evropskom unijom, pi\u0161e Blic.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, Evropska komisija je jo\u0161 2018. predlo\u017eila da se ukine sezonsko pomjeranje sata koje je prvobitno trebalo da prestane jo\u0161 2019, a zatim 2021. Zemljama \u010dlanicama, naime, prepu\u0161tena je odluka da li \u0107e ostati na zimskom ili ljetnjem vremenu, a dogovora nema, niti \u0107e ga po svemu sude\u0107i biti u bli\u017eoj budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Samim tim, s obzirom na na\u0161u geografsku i svaku drugu povezanost sa zemljama EU, i u Srbiji \u0107e do daljeg nastaviti da se pomjeraju kazaljke na \u010dasovnicima i to posljednje nedjelje u martu, kada prelazimo na ljetnje, odnosno posljednje nedjelje u oktobru, kada se vra\u0107amo na zimsko ra\u010dunanje vremena.<\/p>\n\n\n\n
Dilema da li treba da pomjeramo kazaljke i imamo zimsko i ljetnje vreme, izazvala je velike polemike \u0161irom Evrope, ali i u Srbiji. Tako bi, u slu\u010daju da se odlu\u010dimo za ljetnje ra\u010dunanje vremena, 1. jula svitalo u 5 ujutru i dan trajao do 20.30. U slu\u010daju zimskog ra\u010dunanja, obdanica bi trajala od 4.00 do 19.30, te bi onaj ko ustaje u 7.00 prespavao tri sata dnevnog svjetla. Na drugoj strani, po zimskom ra\u010dunanju vremena 1. decembra dan bi trajao od 7 do 16 \u010dasova, odnosno od 8 do 17 \u010dasovaako bi se ra\u010dunalo po ljetnjem modelu.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, mnoga svjetska istra\u017eivanja su utvrdila da pomjeranje kazaljki i prelazak sa zimskog na ljetnje ra\u010dunanje vremena, i obratno, donose mnoge zdravstvene probleme ljudima. Mnogi se tada \u017eale na umor, pospanost, depresiju, poja\u010dan apetit, a statistika pokazuje da se pove\u0107ava i broj sr\u010danih udara i kardiovaskularnih problema koji znaju da zavr\u0161e i tragi\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od Evropljana, Amerikanci su prije samo nekoliko dana donijeli odluku da krajem 2023. prestanu sa pomjeranjem \u010dasovnika, pod uslovom da odluku potpi\u0161e i predsednik SAD D\u017eozef Bajden. Rusija je tu praksu imala od 1981. do 2011, a \u010dasovnici se ne pomeraju ni u Kini, Japanu, Ju\u017enoj Koreji, skoro svim afri\u010dkim zemljama\u2026<\/p>\n\n\n\n
Ideja o pomjeranju vremena stara je nekoliko vekova, ali je prvi put za\u017eivjela prije ne\u0161to vi\u0161e od 100 godina, a sve kako bi bolje i efikasnije bilo iskori\u0161\u0107eno dnevno svetlo. Prvi su kazaljke pomjerili Nemci i to 30. aprila 1916. godine, zatim su za njima sledili Britanci, pa mnoge evropske zemlje i SAD.<\/p>\n\n\n\n