Ako bi se kojim slu\u010dajem prilikom definisanja upisne politike na oba javna univerziteta u Republici Srpskoj primijenili evropski standardi pa i va\u017ee\u0107i Pravilnik o standardima i normativima za finansiranje javnih visoko\u0161kolskih ustanova, veliki broj studijskih programa u Republici Srpskoj bio bi ukinut zbog manjka studenata.<\/p>\n\n\n\n
Naime, pomenutim Pravilnikom definisano je da je minimalna nastavna grupa za programe u oblasti dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih nauka 30 studenata na predavanjima, a 15 na vje\u017ebama, dok je kod prirodnih, tehni\u010dkih, biotehni\u010dkih nauka minimalna grupa 15 studenata na predavanjima i pet na vje\u017ebama.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, situacija na univerzitetima u Isto\u010dnom Sarajevu i Banjaluci je takva da veliki broj studijskih programa ne ispunjava ove uslove po broju studenata. Primjera radi, na studijskom programu Industrijsko in\u017eenjerstvo na Ma\u0161inskom fakultetu u Banjaluci u \u0161kolskoj 2021\/2022. godini upisana su samo tri studenta, a na smjeru Za\u0161tita na radu pet studenata.<\/p>\n\n\n\n
Ni\u0161ta bolja situacija nije ni na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, gdje je na smjeru Animalna proizvodnja pro\u0161le godine upisano osam studenata, dok je na smjeru Agrarna ekonomija i ruralni razvoj upisan jedan student manje, odnosno njih sedam.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, na Tehnolo\u0161kom fakultetu od \u010detiri studijska programa na tri nije upisan dovoljan broj studenata za organizovanje studijske grupe pa je tako na Hemijsko in\u017eenjerstvo i tehnologije upisano svega \u0161est studenata od 30, koliko im je odobreno da upi\u0161u, dok je na smjer Prehrambene tehnologije i industrijske biotehnologije upisano 11 od odobrenih 48 itd.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, veliki broj fakulteta je zbog manjka broja studenata u problemu, a skoro da su rijetki oni koji su u pro\u0161loj godini upisali dovoljan broj studenata za formiranje studijskih grupa, me\u0111utim prema nezvani\u010dnim informacijama, univerziteti su opet zatra\u017eili da im se odobre manje-vi\u0161e iste kvote za upis studenata kao i pro\u0161le godine i pored \u010dinjenice da ne postoji \u0161ansa da se one popune.<\/p>\n\n\n\n
“Na pojedinim programima humanisti\u010dkih i tehni\u010dkih nauka broj studenata u grupama je jednocifren, \u0161to onemogu\u0107ava dr\u017eanje klasi\u010dnih predavanja, odnosno nastave, ve\u0107 se odvija konsultativna nastava, \u0161to opet dovodi u pitanje kvalitet nastavnog procesa”, rekli su nam u Ministarstvu za nau\u010dnotehnolo\u0161ki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono dru\u0161tvo Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, u ovom ministarstvu isti\u010du i da postoji odre\u0111en broj programa za koje ne postoji interes studenata ve\u0107 nekoliko godina, zbog \u010dega se i ne izvode, a postoji i odre\u0111en broj programa koji vode do iste ili veoma sli\u010dne kvalifikacije, \u0161to kadrovski i materijalno optere\u0107uje bud\u017eet Republike Srpske i visoko\u0161kolske ustanove.<\/p>\n\n\n\n
“Smatramo da treba izvr\u0161iti detaljnu reviziju i razmotriti njihovo restruktuiranje, spajanje sa drugim studijskim programima ili upisivati studente na svake dvije-tri ili vi\u0161e godina, zavisno od potrebe tr\u017ei\u0161ta rada”, rekli su nam u MNRVOID-u.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, u ovom ministarstvu lopticu za reviziju prebacuju na Savjet za visoko obrazovanje, \u010dija je zakonska obaveza da da preporuke za upisne kvote za akademsku 2022\/2023. godinu.<\/p>\n\n\n\n
Ove preporuke Savjet treba da da do 22. aprila, a Vlada Republike Srpske do 31. marta treba da usvoji kvotu za upis studenata u narednu \u0161kolsku godinu.<\/p>\n\n\n\n
“Bavimo se tom problematikom i razmi\u0161ljamo o narednim koracima. Trenutno nismo donijeli konkretne zaklju\u010dke i nije lako ni otvoriti ni zatvoriti neke smjerove. Treba to dobro sagledati da li da se ukrupne neki smjerovi ili je manjak studenata samo ove godine. Ne bi trebalo poteze vu\u0107i ishitreno, visoko obrazovanje je slo\u017een sistem i prili\u010dno inertan i jako je te\u0161ko praviti rezove”, rekao je Aleksandar Mila\u0161inovi\u0107, dekan Ma\u0161inskog fakulteta u Banjaluci, dodaju\u0107i da su u kontaktu i s nadle\u017enim ministarstvom u vezi s ovim problemom i da je zaklju\u010deno da se ide u analizu studijskih programa.<\/p>\n\n\n\n
Kakvo je stanje na oba javna univerziteta u Republici Srpskoj, mo\u017eda najbolje govore podaci o broju zaposlenih i broju studenata.<\/p>\n\n\n\n
U Ministarstvu za nau\u010dnotehnolo\u0161ki razvoj, visoko obrazovanje i inforamciono dru\u0161tvo Republike Srpske jo\u0161 ranije su nam rekli da u Republici Srpskoj na javnim univerzitetima ima ukupno 17.345 studenata, a zaposlenih 2.955, tako da na manje od \u0161est studenata do\u0111e jedan zaposleni na univerzitetu.<\/p>\n\n\n\n
Borislav Malinovi\u0107, dekan Tehnolo\u0161kog fakulteta u Banjaluci, ipak tvrdi da i pored toga \u0161to nije upisan dovoljan broj studenata, studenti normalno prate nastavu, te da se ne mo\u017ee govoriti o manjem kvalitetu nastave.<\/p>\n\n\n\n
“Naprotiv, manji broj studenata ima kvalitetniju nastavu. Ve\u0107i dio nastave na Tehnolo\u0161kom fakultetu je prakti\u010dna nastava i broj studenata u grupama je manji, \u0161to omogu\u0107uje kvalitetniji prakti\u010dni i samostalni rad u laboratorijama, kao i na ra\u010dunskim vje\u017ebama”, rekao je Malinovi\u0107, dodaju\u0107i da su pokrenute revizije studijskih programa od strane nadle\u017enog ministarstva, ali da na Tehnolo\u0161kom fakultetu ne razmi\u0161ljaju u tom smjeru.<\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107anja radi, po\u010detkom februara Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o formiranju interresorne komisije za reviziju studijskih programa, \u010diji zadatak je revizija studijskih programa, koja \u0107e obuhvatiti analizu za novim studijskim programima, ocjenu opravdanosti postoje\u0107ih studijskih programa i potrebu racionalizacije po broju, vrsti i oblasti, a u skladu s javnim interesom i potrebama tr\u017ei\u0161ta rada u RS.<\/p>\n\n\n\n
Poseban javni interes<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n I pored \u010dinjenice da na odre\u0111enim studijskim programima nema dovoljan broj studenata za organizovanje nastave, mora se cijeniti javni interes i pojedini programi moraju se izvoditi bez obzira na broj studenata.<\/p>\n\n\n\n “Postoji grupa studijskih programa \u010dije je izvo\u0111enje od posebnog javnog interesa. Srpski jezik i knji\u017eevnost, istorija, geografija, muzi\u010dka i likovna kultura kao i bazi\u010dne discipline, filozofija, bez kojih univerzitet ne mo\u017ee opstati kao nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dka ustanova. Ti studijski programi se moraju i dalje izvoditi bez obzira na broj studenata”, rekli su nam u Ministarstvu za nau\u010dnotehnolo\u0161ki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n Kakva je situacija s ovim studijskim programima, mo\u017eda najbolje pokazuju podaci da je filozofiju na Banjalu\u010dkom univerzitetu pro\u0161le godine upisalo samo devet studenata, istoriju sedam, geografiju \u0161est, srpski jezik i knji\u017eevnost 18.<\/p>\n\n\n\n