{"id":17746,"date":"2022-02-17T09:35:41","date_gmt":"2022-02-17T07:35:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=17746"},"modified":"2022-02-17T09:35:42","modified_gmt":"2022-02-17T07:35:42","slug":"fotografsko-pamcenje-sta-je-to-i-mozete-li-ga-i-sami-razviti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=17746","title":{"rendered":"Fotografsko pam\u0107enje: \u0160ta je to i mo\u017eete li ga i sami razviti?"},"content":{"rendered":"\n<p>Fotografsko pam\u0107enje \u2013 mo\u017eemo li ga zaista nau\u010diti?<\/p>\n\n\n\n<p>Pojam \u2018fotografsko pam\u0107enje\u2019 ve\u0107 se dugo koristi za ljude koji imaju neobi\u010dnu sposobnost da se apsolutno jasno sje\u0107aju \u017eivotnih trenutaka, onog \u0161to su \u010ditali, vidjeli, osjetili\u2026<\/p>\n\n\n\n<p>No, \u0161to zapravo stoji iza tog fenomena mozga?<\/p>\n\n\n\n<p>Fotografsko pam\u0107enje je rijetka pojava koji se javlja kod manje od 10 posto stanovni\u0161tva. Naj\u010de\u0161\u0107e se javlja kod djece, a ve\u0107ina njih \u0107e izgubiti ovu sposobnost od trenutka kada postanu odrasle osobe. Koncept fotografskog pam\u0107enja je tako kompleksan da veliki broj ljudi ne vjeruje da uop\u0107e postoji, otkriva BBC.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako je vjerovati nekim istra\u017eiva\u010dima, fotografsko pam\u0107enje je rezultat obrade i smje\u0161tanja podataka u mozgu na nenormalan na\u010din. Mnogi ljudi vjeruju da su oni koji posjeduju fotografsko pam\u0107enje sretni. Me\u0111utim, to nije uvijek slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od problema s fotografskom memorijom je da mozak apsorbira previ\u0161e informacija, koje su uglavnom nebitne. Tako\u0111er postoji problem kako zaboraviti stvari koje \u017eelimo zaboraviti. Ljudi nisu dizajnirani da budu ogromne baze podataka koje iznose informacije. Memorija je va\u017ena samo onda kada se mo\u017ee koristiti. Mogu\u0107nost kori\u0161tenja memorije je puno va\u017enija nego jednostavna pohrana podataka.<\/p>\n\n\n\n<p>Niz poznatih ljudi su vjerovali da imaju fotografske uspomene, a neki od njih su Mozart, Claude Monet, Nikola Tesla itd.<\/p>\n\n\n\n<p>Pogledajte video o ljudima koji pamte svaku sekundu svog \u017eivota:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"People who remember every second of their life  | 60 Minutes Australia\" width=\"800\" height=\"450\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/hpTCZ-hO6iI?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>Fotografsko ili eidetsko pam\u0107enje (\u0161to je precizniji termin) obi\u010dno se definira kao sposobnost pojedinca da se (pri)sjeti slika, zvukova ili raznih stvari s izvanrednom precizno\u0161\u0107u i u velikoj koli\u010dini. Rije\u010d eidetsko zna\u010di \u2018ne\u0161to \u0161to se odnosi na izvanredno detaljno i jasno pam\u0107enje vizualnih prizora\u2019 i dolazi od gr\u010dke rije\u010di eidos, \u0161to se direktno mo\u017ee prevesti kao \u2018vi\u0111en\u2019.<\/p>\n\n\n\n<p>Fotografsko pam\u0107enje, promatrano kod djece, predstavlja se sposobno\u0161\u0107u pojedinca da prou\u010dava neku sliku 30 sekundi i zadr\u017ei gotovo savr\u0161eno fotografsko sje\u0107anje na tu sliku u kratkom periodu nakon \u0161to slika bude uklonjena. Takvi \u2018eideti\u010dari\u2019 tvrde da \u2018vide\u2019 sliku na praznom platnu jasno i savr\u0161eno detaljno kao da je ona jo\u0161 tu.<\/p>\n\n\n\n<p>Mo\u017ee se utjecati na pam\u0107enje<\/p>\n\n\n\n<p>Sli\u010dno kao i druge vrste pam\u0107enja, na ja\u010dinu prisje\u0107anja mo\u017ee utjecati nekoliko faktora, kao \u0161to su trajanje i u\u010destalost izlo\u017eenosti podra\u017eaju, svjesno promatranje, va\u017enost toga \u0161to se pamti za doti\u010dnu osobu i sl. Ta \u010dinjenica stoji u suprotnosti s op\u0107im pogre\u0161nim tuma\u010denjem ovog termina koje pretpostavlja stalno i potpuno prisje\u0107anje svih doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki ljudi koji op\u0107enito imaju dobro pam\u0107enje tvrde kako imaju fotografsko pam\u0107enje. Me\u0111utim, postoje izrazite razlike u na\u010dinu procesuiranja informacija kod ovih vrsta pam\u0107enja. Ljudi koji imaju op\u0107enito dobro pam\u0107enje \u010desto se koriste mnemotehnikom, tj. raznim tehnikama pam\u0107enja (npr., dijeljenje neke ideje na prebrojive elemente) kako bi zapamtili informacije, dok on\u012b s fotografskim pam\u0107enjem pamte veoma specifi\u010dne detalje, kao, npr., gdje je neko stajao, \u0161to je neko nosio od odje\u0107e itd.<\/p>\n\n\n\n<p>Oni se mogu sjetiti nekog doga\u0111aja s ve\u0107om detaljno\u0161\u0107u, dok on\u012b s druga\u010dijim pam\u0107enjem vi\u0161e pamte svakodnevne rutine nego specifi\u010dne detalje koji su mo\u017eda prekinuli rutinu. Ipak, ovaj proces obi\u010dno je najo\u010ditiji kad se ljudi s fotografskim pam\u0107enjem poku\u0161avaju sjetiti takvih detalja.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, nije neobi\u010dno da neki ljudi mogu do\u017eivjeti iskustvo \u2018sporadi\u010dnog fotografskog pam\u0107enja\u2019, pri kojem veoma detaljno mogu opisati mno\u0161tvo stvari. Me\u0111utim, u ve\u0107ini slu\u010dajeva ovakva sporadi\u010dna iskustva fotografskog pam\u0107enja nastaju nesvjesno.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Trikovi za vje\u017ebanje pam\u0107enja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Postoji na\u010din kako da sposobnost pam\u0107enja okrenete u svoju korist. Evo kako\u2026<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><li>Pam\u0107enje fotografija<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Umjesto da se zamara\u0161 poku\u0161avaju\u0107i zapamtiti cijeli tekst, u svojoj glavi ga pretvori u \u017eivotopisan prizor podijeljene na sli\u010dice. Kada se treba prisjetiti konkretne stvari, samo \u0107e\u0161 morati prolistati fotografije i prisjetiti se re\u010denica<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"2\"><li>Zidovi sje\u0107anja<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Zamisli neku dobro poznatu situaciju. Recimo svoju ku\u0107u ili susjedstvo. Koliko prozora ima, koliko vrata, a koliko balkona? \u0160to rade tvoji susjedi? Sada se pripremi za idu\u0107u razinu\u2026<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"3\"><li>\u017divotopisno pam\u0107enje<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Ako ti je cilj zapamtiti dosadne podijele, zamisli ih uz pomo\u0107 svog doma. Svaki pojam smjesti u posebnu prostoriju i dodijeli mu zanimljivu ulogu. Neka bude \u0161to \u017eivotopisne i zabavnije. Neka dobiju ljudske uloge, jedna stavka neka le\u017ei u naslonja\u010du dok druga pjeva ispod tu\u0161a. Kada ih se budete trebali prisjetiti ne\u0107ete imati nikakvih problema!<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mu\u0161karac kojem su zbog nevjerojatne memorije zabranili ulaske u casino<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dominic O\u2019Brien (59) je \u010dovjek s najboljim pam\u0107enjem na svijetu, osmerostruki prvak Svjetskog prvenstva u pam\u0107enju i Guinnessov rekorder. Zbog nepogre\u0161ivog pam\u0107enje vrata kockarnica u Las Vegasu i \u0161ire zauvijek su mu zatvorena.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Mozak je savr\u0161eniji od ra\u010dunala i nevjerojatno kompliciraniji. Po ro\u0111enju nismo dobili upute za kori\u0161tenje. Sli\u010dno kori\u0161tenju ra\u010dunala: kako dobiti izlazne informacije ako me nitko nije pou\u010dio kako uop\u0107e unositi podatke? U knjizi otkrivam taj proces, dakle, tretirajte je kao priru\u010dnik za kori\u0161tenje mozga \u2013 rije\u010di su \u010dovjeka koga u domovini Velikoj Britaniji od milja zovu Mr. Memory.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao dijete, Dominic je imao problema s usmjeravanjem pozornosti i te\u0161ko je pratio nastavu. Iako se o ADHD-u \u201860-ih godina nije puno toga znalo, uzimaju\u0107i u obzir Brianove pote\u0161ko\u0107e vjerojatno bi mu ga dana\u0161nji lije\u010dnici dijagnosticirali. Osim toga, rije\u010di je pisao unatra\u0161ke i patio od disleksije.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Kao mali pretrpio sam jak udarac u glavu \u2013 prisje\u0107a se Brian koji vjeruje da je ta nezgoda utjecala na njegove sposobnosti pam\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160kolu, u kojoj nije bio previ\u0161e zapa\u017een u\u010denik, napustio je sa samo 16 godina. Prou\u010davanjem i vje\u017ebanjem pam\u0107enja po\u010deo se baviti slu\u010dajno, nakon \u0161to je na BBC-u vidio kako jedan \u010dovjek pamti \u0161pil od 52 igra\u0107e karte u manje od tri minute.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Nevjerojatan mentalni podvig zapanjio me, zbunio i odu\u0161evio. Htio sam znati kako to radi. Tako je sve po\u010delo \u2013 govori Dominic, koji je imao 30 godina kad je po\u010deo trenirati pam\u0107enje. Tvrdi da mu je trebalo samo nekoliko tjedana da se uvje\u017eba.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Iskustvo me uvjerilo da je ve\u0107ina ljudi itekako sposobna. Problem je jedino \u0161to smo neupu\u0107eni u tehnike i sustave pa potencijali cijeli \u017eivot u mozgu \u010dame neiskori\u0161teni \u2013 dodaje Dominic.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon samo godinu dana, u\u0161ao je u Guinnessovu knjigu rekorda uspijevaju\u0107i zapamtiti \u0161est \u0161pilova karata. Iako su mnogi tvrdili da je to ujedno i limit koliko \u010dovjek mo\u017ee zapamtiti, Dominic je ubrzo dokazao da grije\u0161e. Naime, 2002. godine upisan u Guinnessovu knjigu, nakon \u0161to je uspio zapamtiti 2808 karata (54 ispremije\u0161ana \u0161pila), pogledaju\u0107i svaku kartu samo jednom, izlistao ih je u pravilnom redoslijedu, \u010dine\u0107i pri tome samo osam gre\u0161aka, od kojih su \u010detiri na licu mjesta ispravljene.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"World Memory Champion Dominic O&#039;Brien Show The Power of The Mind\" width=\"800\" height=\"450\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/wxOPJjOceI0?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>\u2013 Ne postoji granica. To je ne\u0161to u \u010demu mo\u017ee\u0161 vrlo brzo napredovati ako uporno radi\u0161 \u2013 ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine usavr\u0161avanja donijele su mu niz od osam pobjeda, u periodu od 10 godina, na Svjetskome prvenstvu u pam\u0107enju, ulazak u Guinnessa i jo\u0161 mnoge uspjehe.<\/p>\n\n\n\n<p>Dominic je po\u010deo razvijati svoju tehniku pam\u0107enju da bi kasnije shvatio da su je jo\u0161 davno razvili stari Grci.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Zovem je tehnika mentalnog putovanja, o njoj sam pisao u svojoj prvoj knjizi \u2018Kako razviti savr\u0161eno pam\u0107enje\u2019 1994. godine. Radi se o tome da koristite neki uhodan put koji svakodnevno koristite, recimo rutu od ku\u0107e do posla ili do trgova\u010dkog centra. Na tom putu zamislite razli\u010dite poznate postaje uz koje onda povezujete odre\u0111enu sliku. Recimo, ako ste planirali kupiti 10 proizvoda, svaki od njih smjestite na jedno mjesto \u2013 pahuljice na klupi, boca vina na stablu kestena\u2026 Koncept je vrlo jednostavan i pritom jako u\u010dinkovit \u2013 obja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n<p>Dominic je 1991. odlu\u010dio zaraditi na svom daru. Posje\u0107ivao je kockarnice i zgrtao novac, no to je potrajalo svega pola godine prije nego mu je zabranjen ulazak u kockarnice u Velikoj Britaniji, Las Vegasu i drugdje.<\/p>\n\n\n\n<p>Upitan je li mu savr\u0161eno pam\u0107enje igdje na\u0161tetilo, Dominic odgovara:<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 Nigdje i nikako, osim u Las Vegasu. Zapravo, u ve\u0107ini svjetskih kockarnica znaju za moje savr\u0161eno pam\u0107enje pa se ne mogu vi\u0161e oku\u0161avati u tim \u201csportovima\u201d. No to uistinu nije nikakva tragedija \u2013 zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\/24sata.hr\/<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Preuzeto sa: <a href=\"https:\/\/www.hocu.ba\/indexphp\/hocuinfo\/fotografsko-pamcenje-sta-je-to-i-mozete-li-ga-i-sami-razviti\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">hocu.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fotografsko pam\u0107enje \u2013 mo\u017eemo li ga zaista nau\u010diti? Pojam \u2018fotografsko pam\u0107enje\u2019 ve\u0107 se dugo koristi za ljude koji imaju neobi\u010dnu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":17719,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[6520],"tags":[7999],"class_list":["post-17746","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-korisno","tag-fotografsko-pamcenje"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.mladibl.com\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Fotografsko-pamcenje-Sta-je-to-i-mozete-li-ga-i-sami-razviti.jpg","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17746","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17746"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17746\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17747,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17746\/revisions\/17747"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17746"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17746"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17746"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}