Autorke: Nata\u0161a Gavur i Ivana Vasi\u0107<\/p>\n\n\n\n
Problemi sa slikom tijela po\u010dinju u prostoru izme\u0111u stvarnog izgleda na\u0161eg tijela i projekcije onoga kako na\u0161a tijela treba da izgledaju<\/p>\n\n\n\n
Instagram je vjerovatno najgora stranica dru\u0161tvenih mre\u017ea za mentalno zdravlje. Sve web stranice na dru\u0161tvenim mre\u017eama potencijalno \u0161tetno uti\u010du na na\u010din kako se osje\u0107amo, ali Instagram, s velikim fokusom na slike, ima posebno negativan uticaj na jedno odre\u0111eno podru\u010dje: sliku na\u0161eg tijela. Instagram, naravno, nije pokreta\u010d problema sa slikom koju imamo sami o sebi ve\u0107 umjesto toga filtrirani odraz kulture koja ljudsko tijelo objektivizira i seksualizira promovisaju\u0107i nedosti\u017ene i nerealne standarde ljepote.<\/p>\n\n\n\n
Seks(ualizacija) prodaje sve<\/p>\n\n\n\n
Ljepota je subjektivna i uvijek je u oku posmatra\u010da, ali je rijetko ko tako poima. Globalno istra\u017eivanje kompanije Dove otkrilo je da se samo 4 posto \u017eena smatra lijepima, dok istovremeno, 80 posto njih priznaje da sve \u017eene imaju ne\u0161to lijepo u sebi, ali ne vide to isto na sebi.[1]<\/p>\n\n\n\n
Ova negativna samoopa\u017eanja po\u010dinju u mladoj dobi, pri \u010demu su djevoj\u010dice izlo\u017eene \u201dsavr\u0161enim\u201d slikama sa svih strana i ako se to ne \u201dlije\u010di\u201d na vrijeme poslije mo\u017ee da dovede do poreme\u0107aja u ishrani i sli\u010dnih bolesti koje obilje\u017ee osobe za cijeli \u017eivot. Prije dvije godine na dodjeli VMA nagrada pjeva\u010dica P!nk je odr\u017eala jedan od mo\u0107nih govora upravo o tome kada je pri\u010dala kako je jednog dana vozila svoju \u0161estogodi\u0161nju k\u0107erku u \u0161kolu i kako joj je ona rekla da je najru\u017enija djevoj\u010dica u \u0161koli jer izgleda kao dje\u010dak. Pink ka\u017ee da je tada bila \u0161okirana njenom izjavom i da kad je do\u0161la ku\u0107i napravila PowerPoint prezentaciju za svoju k\u0107erku u koju je uvrstila neke od najve\u0107ih svjetskih zvijezda koje se mo\u017eda nisu uklapale u standarde ljepote, ali su svojim taletnom i radom mijenjali svijet.[2]<\/p>\n\n\n\n
U septembru 2019. godine pjeva\u010dica Demi Lovato koja se godinama borila sa poreme\u0107ajima u ishrani je zavr\u0161ila na mnogim naslovnicama nakon \u0161to je na Instagramu objavila svoju neretu\u0161iranu sliku. U opisu slike je napisala da je preumorna vi\u0161e od toga da se stidi izgleda sopstvenog tijela. Priznala je da su sve prethodne slike nje u bikiniju bile obra\u0111ene za Instagram i da je sada odlu\u010dila pokazati kako zapravo izgleda bez ikakvih filtera i foto\u0161opa. Rekla je da je slike ure\u0111ivala da bi se uklopila u tu\u0111e standarde ljepote, ali da joj je dosta toga i da je sada odlu\u010dila pokazati kako ustvari izgleda. [3]<\/p>\n\n\n\n
Izvje\u0161taj Britanskog vije\u0107a mladih, \u201dBody Confident Future\u201d,[4] naglasio je veliku ulogu koju kozmeti\u010dke industrije imaju u postavljanju idealiziranih standarda ljepote. Po ovom izvje\u0161taju tre\u0107ina mladih ka\u017ee da ih je uticaj medija natjerao da osjete potrebu za gubitkom kilograma. Nije te\u0161ko shvatiti za\u0161to. Pogledajmo oko sebe i vidje\u0107emo varijaciju svih oblika i veli\u010dina, bez dva jednaka tijela. Pogledajmo medije, i shvati\u0107emo da se stalno iznova pojavljuju isti savr\u0161eni (foto\u0161opirani) oblici tijela. Od \u017eena se o\u010dekuje da prkose logici posti\u017eu\u0107i krivulje na pravim mjestima. Od mu\u0161karaca se o\u010dekuje da svi imaju savr\u0161ene bicepse, tricepse, trbu\u0161njake, mi\u0161i\u0107ave noge, pa makar i uz pomo\u0107 steroida ili drugih suplemenata. Mnoge kozmeti\u010dke industrije su usko vezane za Instragram influensere tako \u0161to se preko njih reklamiraju.<\/p>\n\n\n\n
Najpoznatiji Instragam influenseri<\/p>\n\n\n\n
Vratimo se malo na na\u0161e prostore da vidimo koji su to najpoznatiji Instragram influenseri iz Bosne i Hercegovine. Trenutno najpoznatija influenserka iz BiH je djevojka o kojoj se ne zna mnogo ali zato uvjerljivo dominira brojem pratilaca na Instagramu. Rije\u010d je o Ines Heleni[5] koja na pomenutoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei broji preko 1, 6 milion pratilaca. To je djevojka koja se, sude\u0107i po slikama, savr\u0161eno uklapa u dana\u0161nje standarde ljepote. Na slikama je primjetno da zna kako na najbolji na\u010din istaknuti svoje atribute. Me\u0111u poznatima je i Sendi Skopljak[6] djevojka iz Mostara koja trenutno \u017eivi u \u0160vedskoj i koja ima 657 hiljada pratilaca na Instragramu. Me\u0111u poznatijima je i Ivana Macanovi\u0107,[7] atleti\u010darka iz Banja Luke koju prati 116 hiljada ljudi. Tu su jo\u0161 i novinarka Hana Had\u017eiavdagi\u0107 Tabakovi\u0107[8] sa 493 hiljade pratilaca i fitnes trenerica Janka Budimir sa 67 hiljada pratilaca.[9]<\/p>\n\n\n\n
Na prvi pogled to su dosta razli\u010diti tipovi profila, ali imaju ne\u0161to zajedni\u010dko \u2013 savr\u0161ene slike tijela. Mnoge od ovih djevojaka \u017eive od svojih Instagram profila jer \u0161to ima\u0161 vi\u0161e pratilaca, vi\u0161e se doma\u0107ih i stranih brendova lijepi za tebe, a samim time ti je i zarada ve\u0107a. Mlade osobe koje jo\u0161 nemaju dovoljno razvijenu kriti\u010dku svijest ne shvataju da je to sve samo savr\u0161ena slika koju te osobe \u201dprodaju\u201d svijetu. Ti mladi \u017eele da izgledaju poput njih. Ne shvataju da ni one tako \u201dprirodno\u201d ne izgledaju, nego mnoge od njih provode sate dnevno u teretani da bi postigle odre\u0111eni izgled, dok oni drugi, malo ljenji, odu kod plasti\u010dnog hirurga da im preko no\u0107i popravi \u201dgre\u0161ke\u201d majke prirode.<\/p>\n\n\n\n
Mladi i internet<\/p>\n\n\n\n
Studija iz 2015. godine je pokazala da mladi svoje slobodno vrijeme uglavnom provode u interakciji sa informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, naj\u010de\u0161\u0107e digitalnim tehnologijama ili internetom (83,5% ispitanika su izjavili da koriste ove tehnologije kao jedan od primarnih na\u010dina kori\u0161tenja slobodnog vremena). Mladi su tada u prosjeku provodili 3,8 sati dnevno na internetu. Danas veliki broj mladih ljudi na pitanje koliko vremena provode na internetu su odgovorili da ne mogu dati precizan podatak o tome jer stalno uz sebe imaju svoje pametne telefone i uvijek su konektovani na internet.<\/p>\n\n\n\n
Ovogodi\u0161nje istra\u017eivanje je to i potvrdilo, budu\u0107i da 70,3% ispitanika tvrde da su konektovani manje-vi\u0161e sve vrijeme. Od svih mladih osoba koje su u\u010destvovale u anketi za potrebe izrade studije iz 2014., 29,9% njih navode da internet naj\u010de\u0161\u0107e koriste za dru\u0161tvene mre\u017ee. Facebook i Instagram su naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tene dru\u0161tvene mre\u017ee. Mladi ljudi koji su u\u010destvovali u radu fokus grupa naveli su da dru\u0161tvene mre\u017ee predstavljaju njihov glavni izvor informacija o dru\u0161tvenim, kao i o politi\u010dkim de\u0161avanjima. Televiziju rijetko gledaju da bi do\u0161li do informacija, dok novine ne \u010ditaju uop\u0161te ili veoma rijetko. 81% ispitanika navode da im je bitno ili veoma bitno da dobro izgledaju (pri \u010demu su 48,5% njih zadovoljni, a 27,2% izuzetno zadovoljni svojim izgledom).[10]<\/p>\n\n\n\n
(Ne)dosti\u017eni standardi ljepote<\/p>\n\n\n\n
Sociolog Aleksandar Jankovi\u0107 ka\u017ee da samopouzdanje osoba koje \u201dnisu lijepe\u201d po standardima influensera mo\u017ee biti poljuljano samo ako je osoba i sama projektovala takav model ljepote u vlastitu li\u010dnost i nastoji da ga dostigne. Drugim rije\u010dima, ako osoba ne mari za influensere i trudi se da vodi \u017eivot u skladu sa pravim vrijednostima, ne\u0107e je to poga\u0111ati. Prava ljepota je izraz moralne \u010distote, \u010destitosti, a ne fizi\u010dkog izgleda. Ljudi koji vode ra\u010duna o sebi ne\u0107e dozvoliti da im dru\u0161tvene mre\u017ee okupiraju \u017eivot i da im name\u0107u la\u017enu sliku \u017eivota, a pogotovo da im ugro\u017eavaju mentalno zdravlje i li\u010dno dostojanstvo. To se mo\u017ee desiti samo labilnim i nedovoljno osvje\u0161tenim osobama, koje su sklone konformizmu. Nije nama masovno dru\u0161tvo oblikovalo ideologiju konzumerizma, nego marketin\u0161ka industrija, a mase su je samo prihvatile i popularizovale.<\/p>\n\n\n\n
Psihologija Danijela Bo\u0161njaki\u0107 se sla\u017ee s tim i ka\u017ee da uticaj medija i dru\u0161tvenih mre\u017ea na percepciju \u017eenskog tijela jeste ogroman, ali da ako je li\u010dnost izgra\u0111ena sa dobrim ar\u0161inima i ima stvoren identitet, onda mediji nisu problem. Ka\u017ee da je fizi\u010dki izgled oduvijek bio interesantan za procjenjivanje, posebno \u017eenskog tijela i da joj je \u017eao \u0161to \u017eivimo u takvim vremenima gdje je fizi\u010dki izgled \u010desto i presudan u nekim stvarima, ali da je ne \u010dudi s obzirom na to da je cijeli sistem vrijednosti poreme\u0107en i izopa\u010den.<\/p>\n\n\n\n
Profesorica na Katedri za medijske i komunikacijske studije Univerziteta u Ljubljani Metka Kuhar u svom istra\u017eiva\u010dkom radu Medijske reprezentacije tjelesnog izgleda i samopredod\u017eba mladih [11] ka\u017ee da o objektiviziranju govorimo kad su ljudi toliko socijalizirani da gledaju na \u017eene i njihova tijela kao na objekte koje treba popravljati i oblikovati prema prihvatljivim socijalnim standardima. Budu\u0107i da su oni te\u0161ko dosti\u017eni i neprestano se mijenjaju, \u017eene moraju stalno \u201draditi\u201d na svojim tijelima. \u017dena koja objektivizira svoje tijelo, naj\u010de\u0161\u0107e ga vidi kao neprikladno i nepo\u017eeljno.<\/p>\n\n\n\n
Mediji ne mame \u010ditaoce samo slikama privla\u010dnog tijela, nego i zdravlja koje takvo tijelo predstavlja. Puni su slika zadovoljnih i lijepih ljudi koji u\u017eivaju raditi na svom tijelu i \u010dlanaka o koristima takvih postupaka. Onima koji se premalo bave vlastitim tijelom, poti\u010du osje\u0107aje krivice i navode ih da prihvate zdrav na\u010din \u017eivota. Na\u010dini medijskoga bavljenja tijelom razlikuju se, ali obe\u0107anje je isto \u2013 ako si vitak\/vitka, bi\u0107e\u0161 zdraviji\/zdravija, sre\u0107niji\/sre\u0107nija, spolno privla\u010dan\/privla\u010dna i vrijedan\/vrijedna ljubavi. Briga za tijelo povezuje se s pozitivnim mi\u0161ljenjem, zabavom, u\u017eitkom. Pritom se implicitno \u017eeli re\u0107i da svako mo\u017ee imati savr\u0161eno tijelo, bez obzira na biolo\u0161ke predispozicije.<\/p>\n\n\n\n
Li\u010dni izbor, vlastiti poticaj i obveza predstavljeni su kao klju\u010d za idealno tijelo. Ali se pritom pre\u0161u\u0107uje da su va\u017ene tjelesne promjene koje vode do vitkoga tijela bez imalo masti, u stvari umjetni i nametnuti standardi ljepote.<\/p>\n\n\n\n
Stvarno i nestvarno<\/p>\n\n\n\n
Problemi sa slikom tijela po\u010dinju u prostoru izme\u0111u stvarnog izgleda na\u0161eg tijela i projekcije onoga kako na\u0161a tijela treba da izgledaju. Na sve to dru\u0161tvene mre\u017ee, posebno Instagram, dovode do preoptere\u0107enja informacijama i neprestanog strujanja ljudi s naizgled savr\u0161enim tijelima. Stvara se za\u010darani krug usporedbe i negativne samopercepcije. Mogu\u0107e je promijeniti na\u0161e tijelo putem prehrane i vje\u017ebanja i poku\u0161ati do\u0107i do nekog zami\u0161ljenog savr\u0161enstva. Ali takva je priroda usporedbe, niti jedna fizi\u010dka promjena nikad ne\u0107e donijeti trajno zadovoljstvo. Najbolji primjer za to su poznate li\u010dnosti koje ne znaju stati sa plasti\u010dnim operacijama. Konstantno ganjaju neko \u201dsavr\u0161enstvo\u201d do trenutka kada se totalno izobli\u010de i vi\u0161e ne li\u010de na sebe. Tijelo se uvijek mijenja, od trenutka kada smo se rodili, do trenutka kada umremo. Mi smo meso i kosti, stalan protok stanica koje se regeneri\u0161u. Ali mi treba da se osje\u0107amo nezadovoljni svojim tijelima u korist profitnih korporacija. Kozmeti\u010dki standardi ljepote prkose ljudskoj prirodi jer su osmi\u0161ljeni tako da nam nisu dosti\u017eni. Jer kada bi ih mogli dosti\u0107i tada bi \u201digra\u201d bila gotova i sve kopropacije koje su \u201du slu\u017ebi ljepote\u201d bi mogle da proglase bankrot.<\/p>\n\n\n\n
*Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta \u201cMedijska i informacijska pismenost u funkciji razvoja kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i zagovaranja mladih\u201d, kao dio programa \u201eDijalog za budu\u0107nost\u201c, kojeg implementiraju UNDP, UNICEF i UNESCO u partnerstvu sa Predsjedni\u0161tvom Bosne i Hercegovine. \u201eDijalog za budu\u0107nost\u201d se finansira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za podr\u0161ku izgradnji mira\/Fonda za izgradnju mira (PBF).\u200b<\/p>\n\n\n\n
Stavovi izneseni na ovom blogu su stavovi autorskog tima i ne predstavljaju nu\u017eno stavove UN agencija: UNDP-a, UNICEF-a i UNESCO-a.<\/p>\n\n\n\n