![\"\"\/](\"https:\/\/www.mreza-mira.net\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Kriptomjenjacnica-BCX-.jpg-Foto_-BCX-1024x682.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nBlockchain tehnologija i bitcoin nastali su 2009. godine, a identitet tvorca ili grupe tvoraca koji se krije ili kriju iza pseudonima Satoshi Nakamoto nikada nije otkriven.<\/p>\n\n\n\n
Naravno, u po\u010detku je bilo dosta skeptika. I to je bilo opravdano, jer je za blockchain, nepravedno, u za\u010decima bila vezana jedna od najve\u0107ih prevara savremenog doba.<\/p>\n\n\n\n
Radi se OneCoinu, digitalnom nov\u010di\u0107u koji je osniva\u010dica Ruja Ignatova predstavljala kao kriptovalutu. Ubje\u0111uju\u0107i ljude \u0161irom svijeta da investiraju, tvrdila je da je poslovanje bazirano na blockchain tehnologiji, te je u OneCoin sistem ulo\u017eeno \u010detiri milijarde dolara. Ispostavilo se da tu nema blockchaina, da je coin bezvrijedan i da je sve funkcionisalo kao piramidalna \u0161ema. Onda je kraljica kriptovaluta Ignatova nestala i u bijegu je od 2017. Godine. Njeni su saradnici, suosniva\u010di OneCoina Konstantin Ignatov i Sebastian Greenwood, uhap\u0161eni i osu\u0111eni za lan\u010danu prevaru, prevaru s vrijednosnim papirima i pranje novca na najvi\u0161u kaznu od ukupno 90 godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n
Rast vrijednosti<\/p>\n\n\n\n
Uprkos auri prevare, autenti\u010dna blockchain tehnologija je pre\u017eivjela. Vrijednost bitcoina je rasla. Pove\u0107avala se vrijednost i drugih kriptovaluta, a u vremenu pandemije, kriptovalute su do\u017eivjele ogromnu popularnost. Skok vrijednosti bitcoina iznosio je od 700 posto. Prije izbijanja pandemije, jedan bitcoin vrijedio je oko 4.000 dolara, dok je u novembru 2021. godine dosegao rekordnu vrijednost od preko 69.000 dolara.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Rast vrijednosti digitalnih valuta je o\u010dekivan i nije iznena\u0111uju\u0107i za ljude koji su dio te industrije. Investiranje u digitalne valute je samo jedan faktor koji uti\u010de na pomenuti rast. Pandemija jeste uticala na to da ve\u0107i broj ljudi koristi online platforme, a neki od njih i da razvijaju pojedine nove aplikacije. Ljudi su prepoznali potencijal i iskoristili ga uz dodatno slobodno vrijeme. To je, naravno, vrlo korisno za svaku industriju, dok je borba sa pandemijom, s druge strane, nanijela dosta \u0161tete tradicionalnom finansijskom sistemu i ekonomiji u globalu. Tako da je pozitivan uticaj COVID-19 u navedenoj pri\u010di upitan ako sagledamo sve \u010dinjenice, smatra Vedad Me\u0161anovi\u0107, koji se na\u0161ao na Forbesovoj listi 30 najuticajnijih mladih ljudi u oblasti finansija na svijetu i koji u\u010destvuje u izradi zakona o digitalnoj imovini u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Dok je pandemija uzrokovala potrese na globalnom ekonomskom tr\u017ei\u0161tu, digitalni svijet novca neki su vidjeli kao za\u0161titu od inflacije. Mnogi i sada tvrde da je ulaganje u kriptovalute bolja za\u0161tita od inflacije od ulaganja u zlato. Naravno, ima i onih koji \u0107e re\u0107i da kriptovalute nemaju budu\u0107nost. Ipak, glasnije su analize u kojima se predvi\u0111a jo\u0161 ve\u0107i rast vrijednosti digitalnog novca.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Vrijednost kriptovaluta zavisi isklju\u010divo od ponude i potra\u017enje, a s obzirom na prednosti digitalnih sredstava pla\u0107anja, sve vi\u0161e ljudi migrira u pravcu digitalizacije finansijskog poslovanja. Vrijednost bitcoina je djelomi\u010dno porasla zbog pove\u0107ane potra\u017enje za digitalizovanim finansijskim instrumentima, ali vi\u0161e zbog toga \u0161to je u toku pandemije u finansijski sistem upumpana nikad ve\u0107a koli\u010dina \u201e\u0161tampanog\u201c novca, \u0161to je put koji vodi ka inflaciji, i investitori su u bitcoinu i sli\u010dnim deflatornim derivatima vidjeli na\u010din da sa\u010duvaju i uve\u0107aju vrijednost svoje imovine. Samim tim je potra\u017enja za kriptovalutama jako porasla, \u0161to je za posljedicu imalo skok cijena, a ve\u0107ina indikatora i analiti\u010dari predvi\u0111aju i dalji rast, navodi Klak.<\/p>\n\n\n\n
Druge zemlje<\/p>\n\n\n\n
Uporedo s glasinama o porastu vrijednosti kriptovaluta koje ne podlije\u017eu nadzoru centralnih banaka i rastom broja korisnika virtualnog novca, pove\u0107avao se i interes vlada da kontroli\u0161u ovo tr\u017ei\u0161te. Osim kontrole, glasne su i zelene inicijative, koje upozoravaju na prekomjernu potro\u0161nju elektri\u010dne energije koja se i dalje najve\u0107im dijelom dobiva iz elektrana na fosilna goriva.<\/p>\n\n\n\n
Prema prora\u010dunu Cambridge Univerziteta, \u201crudarenje\u201d bitcoina u svijetu godi\u0161nje potro\u0161i 125.96 teravat sati struje, \u0161to je vi\u0161e od ukupne godi\u0161nje potro\u0161nje struje u Norve\u0161koj, Argentini, Holandiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.<\/p>\n\n\n\n
Kina je do pro\u0161le godine bila jedna od vode\u0107ih u proizvodnji i trgovini digitalnim novcem, ali je zabranila i \u201crudarenje\u201d kriptovalute i upotrebu. O stvarnim razlozima zabrane se jo\u0161 naga\u0111a.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od pretpostavki je da \u017eeli kontrolirati tr\u017ei\u0161te. To je argument kojim ovu zabranu obja\u0161njava i najbogatiji \u010dovjek svijeta Elon Musk, poznat i kao investitor u kriptovalute. Drugi, pak, pretpostavljaju da je do zabrane do\u0161lo zbog prevelike potro\u0161nje elektri\u010dne energije, i to u vrijeme enormnih poskupljenja cijena ovog energenta i opredijeljenosti kineskih vlasti ka zelenijim izvorima energije.<\/p>\n\n\n\n
\u201cRudari\u201d kriptovaluta su iz Kine po\u010deli da izmje\u0161taju poslovanja u zemlje koje imaju jeftinu elektir\u010dnu energiju. Kazahstan je zbog preoptere\u0107enosti mre\u017ee koju uzrokuje \u201crudarenje\u201d kriptovalute morao uvesti redukciju struje. Nedavno je i Kosovo uvelo zabranu \u201crudarima\u201d kriptovaluta zbog prevelike potro\u0161nje elektri\u010dne energije. Bilo je i zapljena i hap\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n
Iz Evropske Unije su glasne inicijative da se zabrani \u201crudarenje\u201d jer ono predstavlja rizik za postizanje ciljeva iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, mnoge su zemlje, pogotovo one u razvoju, odlu\u010dile da liberalizuju ovo tr\u017ei\u0161te, te su ve\u0107 lansirale nacionalne valute. Neke su oti\u0161le i korak dalje, poput El Salvadora. U ovoj najmanjoj centralnoameri\u010dkoj dr\u017eavi, u septembru 2021, bitcoin je, uz ameri\u010dki dolar, postao zvani\u010dna valuta. Vijesti o de\u0161avanjima u digitalnom svijetu ve\u0107 odavno \u010ditamo u mainstream medijima i sve je vi\u0161e onih koji postaju dijelom ove zajednice, a na\u0161a zemlja jo\u0161 nema zakonska rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 BiH prvo treba da usvoji osnovne zakone ili da napravi izmjene postoje\u0107ih zakona. Jedino tako bismo priznali kriptovalute kao legalno sredstvo pla\u0107anja te omogu\u0107ili ljudima da pla\u0107aju porez na zaradu od kriptovaluta, odnosno da trgovinu istim, ili kori\u0161tenje istih, dr\u017eava ne smatra ilegalnom radnjom. Nakon toga, mo\u017eemo po\u010deti da razmi\u0161ljamo o dr\u017eavnoj digitalnoj valuti i ve\u0107im razvojnim projektima. Ja znam da se kod nas dosta ljudi protivi pla\u0107anju poreza na trgovinu digitalnim valutama ili, naprimjer, \u201ckopanje\u201d istih, ali to je jedini na\u010din da legalizujete va\u0161 novac. Dok se svijet ne promijeni i demokratija preuzme drugi temeljni oblik, treba razmi\u0161ljati kako usvojiti po\u0161tene poreze i u\u010diniti dru\u0161tvo transparentnim, a ne kako izbjegavati da se pla\u0107aju isti i bojkotuje pravni sistem, mi\u0161ljenje je Me\u0161anovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Korisnici u BiH<\/p>\n\n\n\n Iako u Bosni i Hercegovini jo\u0161 ne postoji zakon o digitalnoj imovini, Bosanci i Hercegovci su odavno dio globalne statistike o broju korisnika kriptovaluta.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Za blockchain tehnologiju i bitcoin \u010duo sam ve\u0107 2010. godine, ali na moju nesre\u0107u, nisam to shvatio u bilo kakvoj dimenziji budu\u0107nosti ili potencijala. \u010cak sam \u201crudarenje\u201d shvatio potpuno pogre\u0161no i iz te po\u010detne gre\u0161ke sada izvla\u010dim pouke. Prvo ulaganje koje sam imao bilo je u DOGECOIN, kasnije ne\u0161to u ETH. Bio sam i pobornik SIB coina, jer je funkcionisao na poseban na\u010din i bio je prili\u010dno profitabilan. Prije ETH-a je to bio i ZCL, odnosno ZCASH. Tad se radilo o vrlo malim ulaganjima, par stotina KM, govori nastavnik i magistar informatike Zlatko Sabljakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n U BiH je po\u010detkom 2019. godine sa radom po\u010dela i prva kriptomjenja\u010dnica. Zainteresovanost za posjedovanje i kori\u0161tenje kriptovaluta od tada je u konstantnom porastu.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Kada smo pravili firmu, uradili smo biznis plan u kojem smo procijenili da bi na\u0161i klijenti bili, prije svega, \u201crudari\u201d kriptovaluta, za koje smo procijenili da ih u tom momentu u BiH ima izme\u0111u dvije i tri hiljade. Me\u0111utim, rastom tr\u017ei\u0161ta kriptovaluta, pove\u0107an je i interes klijenata, tako da na\u0161a platforma ve\u0107 sada ima preko osam hiljada korisnika, a ono \u0161to je indikativno je da interesovanje za kriptovalute ne opada, ve\u0107, naprotiv, raste i da na\u0161a platforma svakim danom bilje\u017ei nesmanjen broj novih korisnika. Osim pove\u0107anja broja korisnika, pove\u0107ava se i vrijednost trgovanja, jer je o\u010digledno da po\u010detni skepticizam prema nekom doma\u0107em proizvodu popu\u0161ta zahvaljuju\u0107i jednostavnosti i transparentnosti rada same platforme, govori Klak, jedan od osniva\u010da BCX mjenja\u010dnice.<\/p>\n\n\n\n Razvojem tr\u017ei\u0161ta dolaze i novi izazovi za one koji su dio blockchaina. Svijet kriptovaluta, kako ka\u017ee Sabljakovi\u0107, \u201cpostaje sve ma\u0161tovitiji i ma\u0161tovitiji\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Klasi\u010dnog \u201crudarenja\u201d skoro da i nema, bar za male igra\u010de. Dolazi era unajmljivanja ve\u0107 uspostavljenih farmi za \u201crudarenje\u201d, odnosno njihovih dijelova. Ba\u0161 u tom segmentu vidim \u0161ansu za \u0161iru populaciju da se na neki na\u010din uhvati za dres ili priklju\u010di na taj voz, govori Sabljakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dakle, tr\u017ei\u0161te u BiH je bazirano na ulaganju u kriptovalute, a ne na njihovom sistemskom \u201crudarenju\u201d. Do digitalne imovine je prili\u010dno jednostavno do\u0107i, re\u0107i \u0107e direktor prve kriptomjenja\u010dnice. S ovim bi se, sigurno, slo\u017eili svi oni koji ve\u0107 posjeduju digitalne nov\u010danike.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Digitalna imovina, tj. kriptovalute i tokeni, berzanski su derivati, odnosno mijenjaju se putem berzi ili mjenja\u010dnica. Ukoliko \u017eelite da kupite neku digitalnu imovinu, potrebno je da putem na\u0161e platforme BCX.BA otvorite korisni\u010dki nalog i da ga verifikujete na na\u010din da utvrdimo va\u0161 identitet u skladu sa zakonom. Nakon verifikacije va\u0161eg naloga imat \u0107ete pristup va\u0161im digitalnim nov\u010danicima za nekoliko najpoznatijih kriptovaluta kojima mo\u017eete da vr\u0161ite transakcije. Ako \u017eelite da prodate digitalnu valutu koju imate na svom nov\u010daniku (wallet), to radite na na\u0161oj mjenja\u010dnici, koja je u sklopu platforme i radi non-stop, na na\u010din da instantno mijenjate va\u0161e kriptovalute za konvertibilne marke (KM) po trenutnoj cijeni na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, obja\u0161njava Klak.<\/p>\n\n\n\n Dobijena sredstva u konvertibilnim markama se, prema nalogu, ispla\u0107uju na bankovni ra\u010dun i njima se onda, navodi on, slobodno raspola\u017ee.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Isti proces, samo obrnut, jeste pri kupovini kriptovaluta. U principu je proces identi\u010dan kao u mjenja\u010dnici kada mijenjate, naprimjer, eure ili dolare, s tim da na\u0161a platforma radi non-stop, dakle, 24 sata dnevno, 365 dana u godini i sve transakcije su bezgotovinske, govori Klak.<\/p>\n\n\n\n Ukoliko koristite usluge BCX mjenja\u010dnice, transakcije i zamjena valuta \u010dine se jednostavnim. No, ukoliko niste klijent BCX-a, zbog nedostatka zakonske regulative u BiH, kupovina i mijenjanje valuta mo\u017ee biti izazovno.<\/p>\n\n\n\n \u2013 BiH se, \u0161to se toga ti\u010de, nalazi u prili\u010dno nezavidnoj poziciji i na listama sa prili\u010dno nepopularnim re\u017eimima i dr\u017eavama, ali uvijek ima servisa i na\u010dina da se kupi ili proda bilo koji coin, smatra Sabljakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Zakoni i porezi<\/p>\n\n\n\n Zakon o digitalnom vlasni\u0161tvu u BiH je u pripremi, a Vedad Me\u0161anovi\u0107, koji u\u010destvuje u njegovom kreiranju, napominje da su \u201ckriptovalute u sivoj zoni u BiH\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Dok se ne usvoje adekvatni zakoni, niste u mogu\u0107nosti da legalizujete novac od prodaje istih ili da ga legalno stavite na ra\u010dun, poru\u010duje Me\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kriptomjenja\u010dnica posluje u skladu sa razli\u010ditim zakonima koji ure\u0111uju oblast kojom se bave i koje imaju obavezu da po\u0161tuju.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Oblast oporezivanja jedna od je najjednostavnijih. Svi prihodi, pa tako i prihodi od \u201crudarenja\u201d ili trgovine kriptovalutama od fizi\u010dkih i pravnih lica, oporezivi su, a poreska stopa je jedna od najmanjih u svijetu i to bismo mogli iskoristiti da privu\u010demo strane investitore, me\u0111utim, evidentno je da, na\u017ealost, trenutno politi\u010dko stanje u BiH ne mo\u017ee adekvatno da stvori sistemske uslove za strane investicije ve\u0107eg obima, napominje Klak.<\/p>\n\n\n\n Porez na dobit u ovom svijetu jedno je od najaktuelnijih pitanja oko kojih se vode rasprave. Mnogi koji su ulo\u017eili u digitalni novac ili neki drug vid digitalne imovine strahuju od poreza, smatraju\u0107i da bi im zakonska regulativa mogla na\u0161tetiti.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ono \u0161to bi trebalo biti prepoznato sa svih nivoa vlasti je da je blockchain tehnologija ogromna razvojna \u0161ansa. Me\u0111utim, bojim se da \u0107e se to kod nas pretvoriti u lov na ubiranje poreza iz te djelatnosti umjesto da se regulativom omogu\u0107i bavljenje i privu\u010de kapital, pa \u0107e onda imati \u0161ta da i oporezuju, navodi Sabljakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Oni koji kreiraju zakon tvrde da tra\u017ee najbolja rje\u0161enja za regulisanje digitalnog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ja se trudim da maksimalno iskoristim svoje znanje i kontakte kako bi uz pomo\u0107 pravnika i ekonomista prona\u0161ao najbolje rje\u0161enje za regulisanje kriptovaluta u Bosni i Hercegovini. Vrlo je bitno da uzmemo u obzir i interes ljudi u BiH i poku\u0161amo da uspostavimo neku strukturu koja ih ne\u0107e zna\u010dajno o\u0161tetiti finansijski, ali \u0107e im omogu\u0107iti da legalizuju svoj novac, navodi Me\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Proces izrade zakona podrazumijeva i analizu na\u010dina poslovanja unutar blockchain sistema u zemljama regiona. U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori sve je ve\u0107i broj kompanija koje omogu\u0107avaju pla\u0107anje u kriptovalutama. Tako je i u na\u0161oj zemlji. \u201cRudarenje\u201d kriptovaluta nije u sferi legalnog, ali nije ni zabranjeno. Izuzetak je Kosovo.<\/p>\n\n\n\n Nijedna od zemlja iz na\u0161eg okru\u017eenja jo\u0161 nije usvojila zakon o digitalnom vlasni\u0161tvu, osim Srbije, koja je to u\u010dinila u junu pro\u0161le godine, ali je poslovanje kriptovalutama jo\u0161 u polumraku legalnosti. Ipak, porez se pla\u0107a.<\/p>\n\n\n\n U ve\u0107ini zemlja regiona sistem oporezivanja funkcioni\u0161e na na\u010din da se dobit od prodaje kriptovaluta oporezuje izme\u0111u 10 i 15 posto. U BiH je porez najmanji, a to bi jo\u0161 neko vrijeme trebalo ostati tako, bar do dono\u0161enja zakona o digitalnom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ovo je proces koji \u0107e sigurno da traje jo\u0161 nekoliko mjeseci prije nego budemo u mogu\u0107nosti da ponudimo neko rje\u0161enje i poku\u0161amo da ga realizujemo. Ovo je posljedica kompleksnosti administracije i generalne politi\u010dke strukture u BiH te operativne podjele u entitetskom i kantonalnom smislu, navodi Me\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Razvojna \u0161ansa?<\/p>\n\n\n\n Mnoge zemlje su ve\u0107 donijele odluke o tome da li je digitalno tr\u017ei\u0161te razvojna \u0161ansa. Na\u0161a zemlja je ostala u vakuumu nezainteresovanosti.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Kriptovalute nisu samo sredstvo za trgovanje. Veliki fokus je stavljen na zaradu novca trgovanjem kriptovaluta, ali pravi fokus treba staviti na sigurne i transparentne aplikacije i mnoge druge beneficije digitalne ekonomije. Evo, danas mo\u017eete jako brzo i jeftino poslati novac bilo gdje na planeti uz pomo\u0107 kriptovaluta. Mo\u017eete podsta\u0107i ljude da postanu va\u0161i kupci nagra\u0111uju\u0107i ih digitalnim tokenima. Mo\u017eete dobiti kredite kroz DeFi aplikacije u samo par klikova, bez komplikovanih procedura i tradicionalne birokratije. Mo\u017eete plasirati va\u0161 rad na tr\u017ei\u0161tu i monetizovati ga bez posrednika i institucija koje vam uzimaju ve\u0107inu zarade. Ukratko, postoje stotine aplikacija u razli\u010ditim industrijama koje uz primjenu blockchain tehnologije i kriptovaluta pozitivno mijenjaju tradicionalne sisteme, obja\u0161njava Me\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Javnost u BiH nije dovoljno informisana o digitalnoj sferi poslovanja. Ipak, interesovanje postoji. Ogromne su zajednice formirane na dru\u0161tvenim mre\u017eama, u kojima se raspravlja o tokovima virtualnog novca, na\u010dinima investiranja i razmjeni kriptovaluta. Ni\u010du i tematski web portali na kojima se neupu\u0107eni mogu informisati o virtualnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Domenu www.coin.ba kupio sam na samom po\u010detku 2015. godine. Te sam godine pokrenuo i web stranicu, da bih kasnije pre\u0161ao na koncept portala. Danas portal ure\u0111uje i vodi desetak mla\u0111ih entuzijasta. Zadovoljan sam sadr\u017eajem i brojem pregleda objavljenih \u010dlanaka. Glavna boljka portala su slabe reakcije op\u0161te populacije, a to je jednostavno limitirano op\u0161tom nepoznavanjem tog segmenta digitalnog svijeta. Ne\u0107e BTC ili neki drugi coin nikada u cijelosti zamijeniti sada\u0161nji novac, jednostavno \u0107e funkcionisati u paralelnom obliku, kao \u0161to funkcioni\u0161e elektronska i zemaljska po\u0161ta, kao \u0161to imamo i Viber, ali i pozive preko mobilne ili klasi\u010dne mre\u017ee, isti\u010de Sabljakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dok se gra\u0111ani uklju\u010duju i raspituju o mogu\u0107nostima kriptovaluta u digitalnom svijetu, oni koji su na vlasti ostaju neupu\u0107eni. Retorika Milorada Dodika s po\u010detka teksta to pokazuje. Ipak, treba re\u0107i da on nije sam u neznanju ili u neodobravanju \u201crudarenja\u201d kriptovaluta. Problem je u motivu. Nije Dodik zabrinut za prekomjernu potro\u0161nju elektri\u010dne energije, koja se u Republici Srpskoj, kao i ostatku BiH, najve\u0107im dijelom dobiva iz termoelektrana na fosilna goriva. Ne zabrinjava ga ni uticaj sagorijevanja fosilnih goriva na okoli\u0161 i na zdravlje ljudi. Dodik, umjesto toga, brine o profitu Elektroprivrede RS, koja je, naravno, u vlasni\u0161tvu Vlade ovog entiteta. Dokle god Elektroprivreda profitira, Dodik nema potrebu da postavlja pitanja o mogu\u0107nostima ekonomskog razvoja ili da broji tone CO2 ispu\u0161tenih iz termoelektrana za potrebe \u201crudarenja\u201d bitcoina.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Neznanje je na\u0161 najve\u0107i neprijatelj. Nadalje, nezainteresovanost za modernizaciju i dru\u0161tveni napredak je direktna posljedica istog sindroma postoje\u0107e bh. vlasti. Nema potrebe za brigom, jer stav jedne osobe u BiH ne mo\u017ee promijeniti globalne trendove, posebno u ekonomskom smislu. Postoje pojedinci iz vlasti koji su progresivniji i sa njima sara\u0111ujemo. Digitalne valute, poduzetni\u0161tvo, investiranje u IT zajednicu mogu biti pokreta\u010di napretka bh. ekonomije. A dok se postoje\u0107a vlast kao cjelina ne odlu\u010di prepoznati navedeno, dosta nas \u0107e se truditi da ih edukojemo te da iskoristimo li\u010dne snage za realizaciju odre\u0111enih projekata i stvaranje prilika u bh. dru\u0161tvu, zaklju\u010dit \u0107e Me\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ostaje nada da \u0107e progresivniji politi\u010dari koji budu odlu\u010divali o budu\u0107nosti digitalne imovine u na\u0161oj zemlji postaviti pitanja koja Dodik nije.<\/p>\n\n\n\n Preuzeto sa: mreza-mira.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Alena Be\u0161irevi\u0107 \u201c\u2026.Oni \u0161to rudare onim, kako se to zove, alternativnim vrijednostima, ostaju du\u017eni elektroprivredi zna\u010dajan novac. Priklju\u010duju se<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16754,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[370],"tags":[7738,7736,7737],"class_list":["post-16763","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-ekoloska-prijetnja","tag-kriptovalute","tag-razvojna-sansa"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.mladibl.com\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Polumrak-legalnosti-Kriptovalute-kao-razvojna-sansa-ili-ekoloska-prijetnja.jpg","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16763","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16763"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16763\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16764,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16763\/revisions\/16764"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16763"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16763"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16763"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"\/](\"https:\/\/www.mreza-mira.net\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Bitcoin-2.jpg-Foto_-Pixabay-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/www.mreza-mira.net\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Kripto.jpg-Foto_-Pixabay-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/www.mreza-mira.net\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Vedad-Mesanovic.jpg-Foto_-Forbes.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/www.mreza-mira.net\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Bitcoin.jpg-Foto_-Pixabay-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n