Samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama \u2013 COP26 odr\u017ean je proteklog mjeseca u \u0161kotskom Glazgovu. Pregovori su trajali dvije sedmice (i jedan dodatni dan) kako bi se zemlje usaglasile i iznijele jo\u0161 jedan u nizu klimatskih dogovora. Generalno, posljednji dani svakog COP-a su obilje\u017eeni utrkom sa vremenom i neumornim seansama pregovaranja sa ciljem da zajedni\u010dki donesu dokument \u2013 pravilo je da se odluke donose konsenzusom. Po svemu sude\u0107i, ni ovaj skup nije obe\u0107avao krucijalne promjene za spas planete, a ponovno je dominiralo natezanje zemalja oko klimatskog vokabulara, intenziteta i izbora rije\u010di u izjavama zvani\u010dnika. Tako je Glazgovski hitni klimatski dogovor postao Glazgovski klimatski dogovor \u2013 gdje je hitnost namjerno izostavljena, kako bi se ubla\u017eila sveop\u0161ta klimatska kriza.<\/p>\n\n\n\n
\u201eGlazgovski klimatski dogovor\u201d je prvi zavr\u0161ni tekst Konferencije UN-a o klimatskim promjenama u kojem\u00a0su eksplicitno pomenuta fosilna goriva i ugalj, jer u prethodnim to nije bio slu\u010daj. Dogovor poziva sve zemlje da \u201eubrzaju napore u cilju smanjenja upotrebe uglja\u201d. Ovu formulaciju su osporavale mnoge zemlje zato \u0161to je prvobitni tekst pozivao ubrzanje napora u cilju \u201enapu\u0161tanja uglja\u201d \u0161to je (ironi\u010dno) naknadno na inicijativu Indije i uz podr\u0161ku Kine izmijenjeno. Ipak, mnogo vi\u0161e zemalja iz cijelog svijeta se obavezalo da \u0107e postepeno ukinuti upotrebu uglja. Od zemalja Zapadnog Balkana me\u0111u njima je samo Sjeverna Makedonija, iako su i ostale dr\u017eave ovog regiona, pa i na\u0161a, potpisale i ratifikovale brojne me\u0111unarodne sporazume i deklaracije o smanjenju emisije \u0161tetnih gasova, i prije svega \u2013 ukidanju termoelektrana na ugalj. Posljednja me\u0111u njima potpisana je u Sofiji u 2020. godini u kojoj je po prvi put za zemlje Zapadnog Balkana pomenut rok ukidanja uglja i prelazak na dekarbonizovanu ekonomiju \u2013 famozna 2050. godina.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u predstavljenim inicijativama na COP26 su deklaracija o zaustavljanju deforestacije do 2030. godine, koju je potpisalo vi\u0161e od 140 dr\u017eava, kao i inicijativa o smanjenju globalne emisije metana za 30% u narednih 10 godina, koju je podr\u017ealo preko 100 zemalja. Preko 40 dr\u017eava obe\u0107alo je da \u0107e napustiti ugalj do 2040. godine, a uz to su postignuti i sporazumi o pomo\u0107i za pojedine dr\u017eave koje zavise od uglja i dogovoren je prestanak finansiranja izgradnje novih termoelekrana u inostranstvu.<\/p>\n\n\n\n
Pregovori u Glazgovu su ipak donijeli nekoliko klju\u010dnih promjena i zahtjeva. Diskusija se djelimi\u010dno pomjerila sa \u2019da li treba ne\u0161to u\u010diniti\u2019 na \u2019za koliko i dokada treba to u\u010diniti\u2019:<\/p>\n\n\n\n
Razvijene zemlje su, dakle, nastavile ignorisati svoju historijsku odgovornost i blokirale su finansiranje fonda za gubitke i \u0161tete. Ovaj potez nazvan je jasnom izdajom planete i njenih ljudi od strane organizacija civilnog dru\u0161tva. Generalno gledaju\u0107i, razvijene i bogate zemlje koje su i me\u0111u najve\u0107im potro\u0161a\u010dima prljave fosilne energije, ipak se ne mogu opredijeliti na potpunu dekarbonizaciju ni za vrijeme ovogodi\u0161njih pregovora.<\/p>\n\n\n\n
Razni su nivoi aktivnosti na polju klimatskih promjena kada su u pitanju dr\u017eave Zapadnog Balkana, ali \u010dak i one dr\u017eave koje su ispred ostalih treba da poja\u010daju svoje napore. Iako je Sjeverna Makedonija nazvana regionalnim liderom zbog postavljanja jednog od najambicioznijih klimatskih i energetskih ciljeva, nedostaje jasan plan kako da se to ostvari. Na drugoj strani spektra, BiH i Srbija \u010dak planiraju otvaranje novih termoelektrana na ugalj: Kostolac, Kolubara B, Ugljevik 3 i Tuzla 7.<\/p>\n\n\n\n
Zvani\u010dnici i predstavnici balkanskih zemalja, posebno Srbije i BiH i ovaj su put iznosili svoje standardne brige i probleme, te uglavnom upirali prstom, ali i molili za socijalnu pomo\u0107 razvijenih zemalja, pod izgovorom da su isuvi\u0161e \u201emali emiteri\u201c. Predsjedavaju\u0107i Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine \u017deljko Kom\u0161i\u0107 izjavio je da \u0107e za energetsku tranziciju u BiH biti \u201epotrebna zna\u010dajna me\u0111unarodna pomo\u0107 kada je rije\u010d o transferu tehnologije, uspostavljanju finansijskih mehanizama za podsticanje dekarbonizacije, kao i finansijska podr\u0161ka za projekte koje se odnose na klimatska pitanja.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Kroz predstavljanje svojih Utvr\u0111enih doprinosa za smanjenje \u0161tetnih emisija gasova s efektom staklene ba\u0161te (NDC) i zemlje su objavile ciljeve smanjenja svojih emisija u narednoj deceniji. Posljednje analize ukazuju da bi se, u slu\u010daju da zemlje ispune ono \u0161to pi\u0161e u planovima za borbu protiv klimatskih promjena koji su zvani\u010dno podnijeti UN-u, planeta do kraja vijeka zagrijala za 2,4 \u00b0C<\/a>, \u0161to je za 0,3 \u00b0C bolje nego \u0161to je bio slu\u010daj prije Glazgova, a da bi u slu\u010daju da obistine sve dugoro\u010dne najave o svo\u0111enju emisija ugljendioksida na nulu planeta do kraja vijeka bila toplija za 1,8 \u00b0C.<\/p>\n\n\n\n Bezuslovni cilj<\/strong> BiH za smanjenje emisija u novom nacionalno utvr\u0111enom doprinosu \u2013 NDC-u[2]<\/a> (bez intenzivnije me\u0111unarodne pomo\u0107i) je tek 12,8% u odnosu na 2014. godinu odnosno 33,2% u odnosnu na 1990. godinu. Uslovni cilj<\/strong> (a odnosi se na cilj potpomognut intenzivnijom me\u0111unarodnom podr\u0161kom za dekarbonizaciju) koji je na\u0161a zemlja postavila do 2030. godine je smanjenje emisija za 17,5% u odnosu na 2014. odnosno 36,8% u odnosu na 1990. godinu. Me\u0111utim, sve ove brojke zapravo su tek puki postoci koji obi\u010dnom \u010dovjeku ustvari ni\u0161ta ne zna\u010de. \u0160ta ove cifre zaista predstavljaju za spas \u017eivotne sredine i koliko konkretno doprinose ubla\u017eavanju klimatskih promjena i smanjenju \u0161tetnih emisija, kako globalno, tako i u na\u0161oj zemlji? To je zapravo pravo pitanje, jer treba imati na umu \u010dinjenicu da se u navedenom klju\u010dnom strate\u0161kom dokumentu za smanjenje \u0161tetnih emisija i dalje planiraju nove termoelektrane na ugalj koje trebaju da zamijene postoje\u0107e i da rade jo\u0161 narednih 40 godina. Prili\u010dno kontradiktorno planiranje paralelno sa obavezom dekarbonizacije koju smo prihvatili da moramo provesti do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n Bosna i Hercegovina je tek u procesu transpozicije EU iz oblasti kvaliteta vazduha i klimatskih promjena na vrlo skromom nivou. Postoji o\u010digledna potreba za hitnim izmjenama postoje\u0107ih zakonskih propisa i za uvo\u0111enjem novih propisa, posebno u oblasti energije i klimatskih promjena. Ovo se posebno odnosi na zakonsku legislativu o obnovljivim izvorima i energetskoj efikasnosti, te Zakona o klimatskim promjenama, obzirom da je BiH jedna od rijetkih zemalja u regionu koja nije usvojila isti. U narednoj godini, Bosna i Hercegovina posebno treba:<\/p>\n\n\n\n \u2192 provesti cjelodr\u017eavnu strategiju aproksimacije propisa sa acquisem EU u oblasti za\u0161tite okoli\u0161a, i pripremiti i usvojiti Strategiju za\u0161tite okoli\u0161a. U skladu s tim je potrebno unaprijediti pravni okvir, oja\u010dati administrativne kapacitete i sisteme pra\u0107enja, te pobolj\u0161ati me\u0111uinstitucionalnu koordinaciju izme\u0111u svih nadle\u017enih organa prate\u0107i obaveze iz Zelene agende za zapadni Balkan \u2013 Sofijske deklaracije i cilj klimatske neutralnosti do 2050.;<\/p>\n\n\n\n \u2192 nastaviti sa provedbom Pari\u0161kog sporazuma uspostavljanjem politika i mjera za ostvarenje a\u017euriranog nacionalno utvr\u0111enog doprinosa (NDC-a), usvojiti i provesti revidiranu Strategiju prilago\u0111avanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja i usvojiti integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) u skladu sa preporukom Energetske zajednice.<\/p>\n\n\n\n U okviru specifi\u010dnog cilja \u201ePrilago\u0111avanje i provo\u0111enje pravne tekovine EU\u201c, acquis, u oblastima klimatskih promjena, energetske efikasnosti i \u017eivotne sredine do 2020. godine, planirana je aktivnost uspostavljanja dr\u017eavnog okvira za EU ETS (sistem trgovine emisijama). Ova aktivnost nije provedena, ali \u0107e se do 2026. godine najkasnije i u BiH morati uvesti neki vid oporezivanja emisija ugljen dioksida odnosno trgovanja emisijama, zbog uvo\u0111enja prekograni\u010dnog mehanizma oporezivanja CO2 za zemlje koje nisu u EU\/ETS sistemu. Pored navedenog, sistem za podatke o emisiji stakleni\u010dkih plinova odnosno prikupljanje i obrada podataka nije definisan i regulisan, kao niti osiguranje kvaliteta i kontrola ulaznih podataka. Sve ovo dovodi u pitanje \u010dak i trenutni inventar emisija gasova sa efektom staklene ba\u0161te koji BiH navodi u svojim nacionalnim izvje\u0161tajima.<\/p>\n\n\n\n Dakle, \u0161ta za na\u0161u zemlju predstavljaju aktualni klimatski pregovori i kako \u0107e se Glazgovski dogovor odraziti na na\u0161u zelenu politiku? \u010cinjenica je da \u0107e sve zemlje, pa tako i BiH, u narednoj deceniji imati obavezu intenzivnijeg izvje\u0161tavanja i revidovanja klimatskih ciljeva, implementacije planova i strategija za ubla\u017eavanje i adaptaciju na klimatske promjene. To i nije neka novost u odnosu na dosada\u0161nju praksu, jer u na\u0161oj zemlji strategije se ne izra\u0111uju da bi se implementirale, ve\u0107 se prepisuju po isprobanom receptu, uglavnom, kako bi se pristupilo me\u0111unarodnim mehanizmima za finansijsku podr\u0161ku. Ono \u0161to je nama zapravo od krucijalne va\u017enosti u ovom momentu jeste ohrabruju\u0107a \u010dinjenica da se preko 76 procenata svih projekata na ugalj definitivno obustavlja, a preko 84 zemlje se opredjeljuju za budu\u0107nost bez uglja \u2013 ne\u0161to \u0161to je prvi put prepoznato i apostrofirano u ovogodi\u0161njim klimatskim pregovorima i \u0161to se definitivno sna\u017eno odra\u017eava na energetsku sada\u0161njost i budu\u0107nost Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\nLiteratura i linkovi:<\/strong><\/h6>\n\n\n\n