Pandemija Kovid-19 izazvala je u svijetu velike posljedice za sve dr\u017eave, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Pojavom virusa, dosta se toga promijenilo u funkcionisanju gra\u0111ana i obavljanju njihovih aktivnosti u svakodnevnom \u017eivotu. Na\u017ealost, pandemija je posebno uticala na polo\u017eaj \u017eena u svakoj oblasti, a naro\u010dito na \u017eene \u017ertve nasilja (porast porodi\u010dnog nasilja), zloupotrebu \u017eenskih ljudskih prava, gubitak poslova u industrijama gdje \u017eene imaju najvi\u0161e radnih mjesta, itd. Tokom samo prvog vala pandemije, zaposlenost \u017eena smanjila se za 2,2 miliona \u0161irom EU.<\/p>\n\n\n\n
Mjere koje je BiH preduzela da zaustavi \u0161irenje pandemije Kovid-19 imale su razli\u010dit uticaj na odre\u0111ene grupe stanovni\u0161tva, uzimaju\u0107i u obzir karakteristike kao \u0161to su pol, etni\u010dka pripadnost, dob ili invaliditet. Tako\u0111er se vode i diskusije u kojoj mjeri su uticale i na ljudska prava, osnovne slobode, ekonomsku aktivnost gra\u0111ana i prava na socijalnu za\u0161titu, produbljuju\u0107i ve\u0107 postoje\u0107e rodne jazove.<\/p>\n\n\n\n
Kada govorimo o polo\u017eaju i ravnopravnosti polova, treba naglasiti da su evidentne razlike bile i prije pojave pandemije Kovid-19 u BiH. Pandemija, kao vanredno stanje, dodatno je produbila ve\u0107 postoje\u0107e rodne nejednakosti i napravila ve\u0107i jaz u nejednakosti polova. Prije pandemije \u017eene su bile optere\u0107ene nepla\u0107enim radom i brigom o drugima, tro\u0161e\u0107i u prosjeku trinaest sati vi\u0161e na nepla\u0107eni rad sedmi\u010dno nego mu\u0161karci. Kovid-19 i progla\u0161ene mjere za suzbijanje \u0161irenja virusa dovele su do zatvaranja \u0161kola, vrti\u0107a i ve\u0107ine drugih struktura svakodnevnog \u017eivota, \u0161to dodatno potvr\u0111uje su \u017eene pla\u0107ale ve\u0107u cijenu za odsustvo sistema i nedostatke javnih i socijalnih usluga. \u017dene su izrazito zavisne o socijalnim uslugama koje im djelimi\u010dno ubla\u017eavaju teret rada kroz brigu o drugima, \u0161to zna\u010di da \u010desto imaju vi\u0161e za izgubiti u odnosu na mu\u0161karce u slu\u010dajevima kada su ove usluge degradirane ili im je pristup onemogu\u0107en.<\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161e vremena provedenog kod ku\u0107e brinu\u0107i se o djeci svjedo\u010dilo je 60,1% \u017eena starosne kategorije od 31-65 godina u BiH. Tako\u0111e, \u017eene su bile u ve\u0107em strahu od svakodnevnog medijskog izvje\u0161tavanja i stanja u vrijeme pandemije Kovid-19. Ve\u0107ina zaposlenih \u017eena radi takozvanu \u201ddrugu smjenu\u201d koja se odnosi na ku\u0107ne poslove gdje sedmi\u010dno potro\u0161e od 10 do 30 sati u odnosu na mu\u0161karce imaju pet puta manje vremena za odmor ili li\u010dni napredak i usavr\u0161avanje.
Posljedice koje su se javile tokom krize su 32.6% \u017eena u Bosni i Hercegovini radi pod znatno ve\u0107im stresom, 17.9% odustaje od karijere, a samo 16.8% odustaje od stru\u010dnog usavr\u0161avanja.<\/p>\n\n\n\n
U okolnim zemljama, kao \u0161to je Hrvatska, istra\u017eivanja su pokazala da je 31% \u017eena s fakultetskom diplomom obavljalo ku\u0107ne poslove, 54 % \u017eena sa zavr\u0161enom srednjom \u0161kolom izjavilo je da nisu imale apsolutno nikakvu pomo\u0107 partnera ili ostalih \u010dlanova porodice. To je va\u017ean podatak koji nam pokazuje da se slabije obrazovane \u017eene suo\u010davaju s nizom izazova kao na primjer : ve\u0107a je vjerovatnost da su one izgubile posao ili prihode, manja je vjerovatnost da su obuhva\u0107ene pravima iz podru\u010dja socijalne za\u0161tite ili hitnim mjerama vezanim za Kovid-19 te obavljaju odre\u0111eni dio nepla\u0107enog posla u porodici \u0161to im zna\u010dajno ograni\u010dava mogu\u0107nosti pronalaska novog posla.<\/p>\n\n\n\n
Predstvanice sigurnih ku\u0107a izjavljivale su da ih niko nije kontaktirao prije uvo\u0111enja mjera (policijski \u010das, karantin, online nastava, skra\u0107eno radno vrijeme), a da je nakon uvo\u0111enja mjera dru\u0161tvena izolacija dovela do traumatizacije osoba koje su pre\u017eivljele nasilje u porodici.<\/p>\n\n\n\n
Ove okolnosti predstavljaju rizik od rodno zasnovanog nasilja za \u017eene izlo\u017eene vi\u0161estrukoj marginalizaciji (Romkinje, \u017eene sa invaliditetom, \u017eene starije od 65 godina, LGBT, \u017eene u ruralnim podru\u010djima). Prema Studiji o dobrobiti i sigurnosti \u017eena u Bosni i Hercegovini, provedenoj 2018. godine, skoro svaka \u010detvrta \u017eena (38%) je izjavila da je iskusila psihi\u010dko, fizi\u010dko ili seksualno nasilje od petnaeste godine \u017eivota od strane partnera ili drugog lica.<\/p>\n\n\n\n
Na osnovu dosada\u0161njih istra\u017eivanja koja su obavljena u prethodne dvije godine mo\u017eemo da zaklju\u010dimo da su \u017eene jedna od kategorija koja je najvi\u0161e osjetila pandemiju ili krizu Kovid-19 koja nas je zatekla u BiH. Ostajale su bez posla, bile su izlo\u017eene psihi\u010dkom i fizi\u010dkom zlostavljanju, a i njihovo mentalno zdravlje je naru\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n