Mediacentar Sarajevo objavio je publikaciju \u201cStavovi, navike i potrebe mladih za medijskim sadr\u017eajima u BiH\u201d, autora Anide Sokol i Senada Alibegovi\u0107a, koja daje pregled medijskih navika i potreba mladih za medijskim sadr\u017eajima, njihovih stavova i znanja o medijskim standardima i medijskim slobodama i pregled medijskih sadr\u017eaja za mlade u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Cilj je bio ispitati \u0161ta su glavni izvori informacija za mlade u BiH, ko su njihovi omiljeni novinari i influenseri i koje teme nedostaju u medijima, kako bi se, izme\u0111u ostalog, dale i preporuke za medije kako da kreiraju specijalizirane edukativne i informativne sadr\u017eaje za mlade.<\/p>\n\n\n\n
\u201dInformacijsko-komunikacijske potrebe mladih u BiH znatno su se promijenile u posljednjih nekoliko godina, prije svega u kontekstu sve ve\u0107e digitalizacije njihovih komunikacija ali i na\u010dina na koji konzumiraju informacije, a to je da o\u010dekuju da su one brze, vizualne i besplatne. Mediji svakako moraju pratiti ove trendove, ali ne smiju ni zanemariti svoju odgovornost da podi\u017eu nivo kvaliteta, a ne samo forme informacija i sadr\u017eaja koje nude mladima\u201d, govori profesorica Lejla Tur\u010dilo sa Fakulteta politi\u010dkih nauka u Sarajevu i jedna od recenzentica istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
Neki od glavnih rezultata istra\u017eivanja pokazali su da su online mediji osnovni izvor informacija za 65% ispitanika, dok su dru\u0161tvene mre\u017ee glavni izvor informacija za ne\u0161to vi\u0161e od 28% ispitanika, a u manjoj mjeri su to porodica i prijatelji (oko 2%), televizija (1,25%), te \u0161tampa i radio (0,62%).<\/p>\n\n\n\n
Kada je rije\u010d o dru\u0161tvenim mre\u017eama, rezultati istra\u017eivanja su pokazali da ispitanici najvi\u0161e vremena provode na Instagramu (56%), zatim na Facebooku (22%) i YouTubeu (oko 11%), dok su TikTok sa 5% i Twitter s 2% manje popularni, a samo tri ispitanika su navela da ne koriste dru\u0161tvene mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
\u201dMladi ljudi, zahvaljuju\u0107i rapidom razvoju tehnologije i dru\u0161tvenih mre\u017ea, mijenjaju medijske navike i okre\u0107u se digitalnom svijetu, \u0161to uz nedovoljno edukacije i medijske pismenosti, te nedostatak kvalitetnog i objektivnog medijskog izvje\u0161tavanja i zanimljivog i pristupa\u010dnog sadr\u017eaja, mo\u017ee imati zna\u010dajne posljedice\u201d, ka\u017ee Senad Alibegovi\u0107, jedan od autora istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
Tradicionalni mediji u BiH nude malo specijaliziranih sadr\u017eaja za mlade iako medijski predstavnici govore da poku\u0161avaju privu\u0107i mla\u0111u publiku, pratiti aktivnosti i rad mladih i omladinskih organizacija. Vi\u0161e od polovine ispitanika (66%) u anketi nije zadovoljno sadr\u017eajem online medija i sadr\u017eajem radijskih i televizijskih programa. Pored toga, istra\u017eivanje je pokazalo da mladi imaju veoma negativne stavove prema medijima u BiH i smatraju da \u0161ire politi\u010dku propagandu, etnonacionalne tenzije, la\u017ei i clickbait sadr\u017eaje, te pru\u017eaju senzacionalisti\u010dke i nepotrebne informacije. Smatraju da u medijima nedostaje pozitivnih pri\u010da, specijaliziranih emisija za mlade, razgovori sa mladima, pri\u010de o kulturi, nauci i ekologiji i konkretne informacije o \u0161kolovanju i poslovima.<\/p>\n\n\n\n
\u201dPra\u0107enje i analiza medijskih navika gra\u0111ana, a naro\u010dito mladih ima vi\u0161estruku ulogu. Ono mo\u017ee pomo\u0107i u identifikaciji ne samo trendova i klju\u010dnih de\u0161avanja koje oblikuju njihovu percepciju o dru\u0161tvu, ve\u0107 i u prepoznavanju vrijednosti koje su plasirane i konzumirane u odnosima i vremenima informacijske zasi\u0107enosti. Pra\u0107enje ovih pojava izravno poma\u017ee u osiguravanju relevantnih podataka koji, pored svoje akademske vrijednosti, imaju i prakti\u010dnu primjenu u javnim politikama, a naro\u010dito u suzbijanju negativnih trendova radikalizacije me\u0111u pojedinim ranjivim grupama mladih\u201d, ka\u017ee Jasmin Hasi\u0107, profesor na SSST-u u Sarajevu i jedan od recenzenata istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje je ra\u0111eno od maja do jula 2021. godine, a uklju\u010divalo je upitnike, ankete, intervjue i fokus grupe u kojima su u\u010destvovali mladi iz BiH, kao i predstavnici medija i omladinskih organizacija.<\/p>\n\n\n\n
Ova publikacija objavljena je u okviru projekta \u201cMladi za bolje medije\u201d, koji finansira Evropska unija, a zajedni\u010dki implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih EU. Cijela publikacija dostupna je na ovom linku<\/a><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n