Otpad predstavlja jedan od najo\u010diglednijih, ali i najkompleksnijih problema \u017eivotne sredine. Nasuprot ustaljenom mi\u0161ljenju prisutnom na na\u0161im prostorima, problem otpada ne mo\u017ee se rije\u0161iti jednostavnim \u010di\u0161\u0107enjem. Potreban je novi pristup koji zadire u sr\u017e problema, mijenja na\u0161 odnos prema resursima, te na\u010din na koji stvaramo i konzumiramo. Ovaj novi pristup naziva se \u201enula otpada\u201c \/ \u201ebez otpada\u201c (Zero waste).<\/p>\n\n\n\n
Alijansa nula otpada (Zero Waste Alliance) defini\u0161e koncept \u201enula otpada\u201c \/ \u201ebez otpada\u201c kao o\u010duvanje svih resursa odgovornim stvaranjem, konzumiranjem, ponovnom upotrebom i povratom proizvoda, pakovanja i materijala, bez spaljivanja ili ispu\u0161tanja u tlo, vodu ili vazduh, koje \u0161kodi \u017eivotnoj sredini ili ljudskom zdravlju.<\/p>\n\n\n\n
Iako termin \u201enula otpada\u201c postaje sve popularniji, uglavnom se u javnosti odnosi na \u017eivotni stil pojedinca koji se trudi da stvara \u0161to manje otpada u svom \u017eivotu, upotrebom vi\u0161ekratne ambala\u017ee i predmeta, kupovinom polovnih stvari itd. Me\u0111utim, kako bi se problem otpada, ali i drugi problemi \u017eivotne sredine koji ga prate, efikasno rije\u0161io, potrebno je da se funkcionisanje bez otpada prenese i na na\u010dine poslovanja, funkcionisanje gradova, a naposljetku i dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n
Su\u0161tina ovog principa, na prvom mjestu, jeste smanjivanje stvaranja otpada i ponovna upotreba proizvoda i pakovanja. Na primjer, u gradovima veliku ulogu u smanjivanju otpada od jednokratne ambala\u017ee imaju lokalne tr\u017enice i prodavnice koje prodaju robu bez ambala\u017ee, a koje su sve popularnije u Evropi. Na ovim mjestima, kupac mo\u017ee namirnice kupiti u svojoj, vi\u0161ekratnoj ambala\u017ei, a gradovi mogu imati ulogu u podsticanju otvaranja ovakvih biznisa. Osim toga, gradovi mogu stimulisati restorane i trgovine da usvoje mehanizme kojima bi se sprije\u010dilo bacanje hrane, kao \u0161to su doniranje vi\u0161ka hrane ili prodaja po ni\u017eoj cijeni. Tako\u0111e, oni mogu biti pokreta\u010di inicijative zabrane jednokratnih predmeta od plastike, kao \u0161to su slamke ili \u010da\u0161e za pi\u0107a \u201eza pokret\u201c. Kod trajnih proizvoda, kao \u0161to su elektronika, namje\u0161taj ili odje\u0107a, ponovna upotreba je usko povezana sa popravkom, \u0161to stvara mogu\u0107nost za nova radna mjesta.<\/p>\n\n\n\n
Preduslov za ponovnu upotrebu jeste cirkularni dizajn proizvoda, \u0161to zna\u010di da su proizvodi osmi\u0161ljeni i proizvedeni tako da se mogu ponovo upotrijebiti, popraviti, reciklirati ili kompostirati. Tako proizvo\u0111a\u010di i ekonomija igraju izuzetno va\u017enu ulogu u rje\u0161avanju problema otpada.<\/p>\n\n\n\n
Da bi se otpad iskoristio kao resurs za nove proizvode, neophodno je odvojeno sakupljanje razli\u010ditih vrsta otpada, kako bi se kao sirovina vratio u proizvodnju. Ovdje je klju\u010dna uloga gradova i op\u0161tina u sprovo\u0111enju efikasnog sistema sakupljanja otpada, za koji je potrebno obezbijediti odvojeno sakupljanje za biootpad, papir, staklo, metal, plastiku i mije\u0161ani otpad. Odvojeno sakupljanje biootpada, koji \u010dini vi\u0161e od 1\/3 ukupnog otpada iz doma\u0107instva, izuzetno je va\u017eno. Odvajanjem i kompostiranjem ove vrste otpada zna\u010dajno se smanjuje koli\u010dina otpada koji se \u0161alje na deponiju, ali se pove\u0107ava i \u010disto\u0107a i vrijednost reciklabilnih materijala.<\/p>\n\n\n\n
Mnogi gradovi obezbje\u0111uju uspje\u0161no odvajanje otpada finansijskom stimulacijom gra\u0111ana, kao \u0161to je, na primjer, pla\u0107anje odvoza otpada po koli\u010dini mije\u0161anog otpada, dok je odvoz za reciklabilni otpad besplatan. Osim toga, potrebna je i produ\u017eena odgovornost proizvo\u0111a\u010da, koji treba da pokriju tro\u0161kove sakupljanja i tretmana otpada koji nastaje od njihovih proizvoda ili pakovanja.<\/p>\n\n\n\n
Da li je sve ovo mogu\u0107e? Primjeri iz Evrope pokazuju da jeste. Ljubljana je postala prva evropska prestonica koja prati \u201enula otpada\u201c principe. Za deset godina, slovena\u010dka prestonica uspjela je da smanji koli\u010dinu otpada koja zavr\u0161ava na deponiji za 95%, koli\u010dina otpada koja se reciklira ili kompostira pove\u0107ala se za 68%, dok se ukupna koli\u010dina stvorenog otpada smanjila za 15%. Uzimaju\u0107i u obzir da 2004. godine, kada je zapo\u010dela svoj put ka rje\u0161avanju problema otpada, Ljubljana gotovo da nije imala odvojeno sakupljanje otpada, te je najve\u0107i dio zavr\u0161avao na deponiji, ovo su sjajni rezultati i mogu biti izuzetna motivacija drugim gradovima.<\/p>\n\n\n\n