{"id":12149,"date":"2021-08-26T09:22:10","date_gmt":"2021-08-26T07:22:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=12149"},"modified":"2021-10-27T23:57:27","modified_gmt":"2021-10-27T21:57:27","slug":"fizicko-kaznjavanje-djece-stvaranje-laznog-roditeljskog-autoriteta-zasnovanog-na-strahu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mladibl.com\/?p=12149","title":{"rendered":"FIZI\u010cKO KA\u017dNJAVANJE DJECE: Stvaranje la\u017enog roditeljskog autoriteta zasnovanog na strahu"},"content":{"rendered":"\n

\u201eKad bi batine nekog mogle nau\u010diti pameti, najpametniji bi bili volovi.\u201c – Madagaskarska poslovica.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Pi\u0161e: Nata\u0161a Gavur<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na prvi pogled nam se \u010dini da je sve gotovo savr\u0161eno i da sva djeca imaju jednaka prava te da se ta njihova prava po\u0161tuju. Ali ipak, u BiH je mnogo slu\u010dajeva u kojima se djeca zlostavljaju, zanemaruju, u kojima se kr\u0161e njihova zagarantovana prava, a ponekad \u010dak i pravo na sam \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Postoje zakonske odredbe, posebno one koje se odnose na to da roditelji ne smiju dijete izlagati poni\u017eavaju\u0107im postupcima, du\u0161evnom i fizi\u010dkom ka\u017enjavanju tj. zlostavljanju, te da je svako du\u017ean, bez odlaganja, o tome obavijestiti organ starateljstva, pru\u017eaju\u0107i osnov za za\u0161titu djeteta.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Izvor fotografije: pixabay<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ombudsman za djecu Republike Srpske Dragica Radovi\u0107<\/strong> napominje da je osnovni problem \u0161to se fizi\u010dko ka\u017enjavanje djece u porodici jo\u0161 uvijek ne smatra nasiljem nad djetetom, niti poni\u017eavaju\u0107im postupanjem, te je jo\u0161 uvijek prisutna praksa da je ,,batina iz raja iza\u0161la,, i da je vaspitanje i disciplinovanje djece fizi\u010dkim ka\u017enjavanjem prihvatljivo i da je u njihovom interesu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eBrojna istra\u017eivanja unazad nekoliko godina upravo upozoravaju da je fizi\u010dko ka\u017enjavanje djece u porodici jo\u0161 uvijek prisutno ali kao vaspitna metoda disciplinovanja djece, dok se isto takvo pona\u0161anje prema djeci u drugim okru\u017eenjima, i od drugih odraslih osoba, naziva nasiljem. Disciplinovanje djece zna\u010di nau\u010diti ih prihvatljivom pona\u0161anju, usmjeravati ih i podr\u017eavati, i ne zasniva se na strahu i sili, ve\u0107 na izgradnji povjerenja, razumijevanja, bliskosti i uzajamnog po\u0161tovanja\u201c, rekla je Radovi\u0107eva.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nasilje ne prestaje sa pandemijom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema Izvje\u0161taju o primjeni Protokola o postupanju u slu\u010daju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece za 2019. godinu u Republici Srpskoj 836 djece (778 djece u 2018. godini) su bili \u017ertve nekog od oblika nasilja, 422 dje\u010daka ili 50,50% i 414 djevoj\u010dica ili 49,50%. Najve\u0107i broj djece \u017ertava nasilja je u dobi od 10 \u2013 14 godina, ukupno 247 ili 29,50%. U uzrastu od 5 do 9 godina evidentirano je 242 djece ili 29%, a u dobi izme\u0111u 15 i 18 evidentirano je 200 djece ili 24%. U dobi od 0 \u2013 4 godine evidentirano je 147 ili 17,50 % djece \u017ertava nekog od oblika nasilja. Nad 836 djece koja su evidentirana kao \u017ertve nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja, izvr\u0161ena je 881 radnja nasilja ispoljena kroz razli\u010dite oblike nasilja. Zanemarivanje i nemarno postupanje je naj\u010de\u0161\u0107e evidentiran oblik nasilja u 2019. godini.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"
Izvor: Godi\u0161nji izvje\u0161taj Ombudsmana za djecu 2020. godine<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Od ukupno 881 izvr\u0161enih radnji nasilja nad djecom u 2019. godini zanemarivanje i nemarno postupanje evidentirano je u 333 slu\u010daja ili 37,8 %. Emocionalno\/psihi\u010dko nasilje je evidentirano u 237 slu\u010dajeva (26,9%), a fizi\u010dko nasilje nad djecom u 173 (19,6%) slu\u010daja.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U 2019. godini evidentirana su 53 slu\u010daja seksualnog nasilja i zloupotrebe djece (6%), od kojih su 45 \u017ertava bile djevoj\u010dice, a u 8 slu\u010dajeva dje\u010daci. Socijalno nasilje je evidentirano u 48 slu\u010dajeva (5,4%), a 19 djece (2,2%) su bili \u017ertve nasilja kori\u0161\u0107enjem informacionih tehnologija\/elektronsko nasilje. Zloupotreba djece35 je evidentirana u 10 slu\u010dajeva ili 1,1%, a eksploatacija djece u osam slu\u010dajeva (0,9%) \u2013 <\/em>navodi se u godi\u0161njem izvje\u0161taju Ombudsmana za djecu 2020. godine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eNajve\u0107i broj prijava, \u017ealbi koje Institucija primi u toku godine odnosi se na ostvarivanje prava djeteta na kontakte i dru\u017eenja sa roditeljem sa kojim ne \u017eivi u slu\u010dajevima razvoda braka kao i ostvarivanje drugih prava djeteta u tim situacijama, kao \u0161to je pla\u0107anje alimentacije, obezbje\u0111enje putne isprave, ostvarivanje prava na kontakte sa srodnicima, a zatim prijave kojima se ukazuje na povredu prava djeteta na za\u0161titu od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja\u201c,<\/em> kazala je Radovi\u0107eva.<\/p>\n\n\n\n

Fizi\u010dko ka\u017enjavanje djece nikada ne smije pre\u0107i granicu i postati nasilje<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Batina nije iz \u201eraja\u201c iza\u0161la<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prava djece nemaju rok trajanja. Ona su univerzalna i svevremenska. Djeca su na\u0161a budu\u0107nost, a njihova budu\u0107nost po\u010dinje sada. Svaka generacija, prilika je za stvaranje temelja za novi, bolji svijet, te prilika koju ne smijemo propustiti. Ovo je prilika da stvorimo svijet dostojan djeteta.<\/p>\n\n\n\n

Predsjednik Upravnog odbora Dru\u0161tva psihologa Republike Srpske Sanja Radeti\u0107 Lovri\u0107<\/strong> ka\u017ee da koliko god da je u kulturi na\u0161eg dru\u0161tva uvrije\u017eeno vjerovanje da je \u201ebatina iz raja iza\u0161la\u201c i da je ista efektivna vaspitna metoda djece, stru\u010dna praksa, istra\u017eiva\u010dki nalazi, ali i roditeljska iskustva potvr\u0111uju suprotno.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIako djecu ka\u017enjavamo, ona ponavljaju ista pona\u0161anja za koja su prethodno ka\u017enjena. Zamislite da dijete od dvije godine koje gura prsti\u0107 u struju udarimo po ruci i o\u0161tro viknemo \u201ene\u201c. Dvogodi\u0161njak radoznalo ispituje svijet oko sebe, on nije zreo da shvati da se u uti\u010dnici nalazi struja koja mo\u017ee biti opasna. U situaciji kada poviknemo i udarimo ga po ruci osjeti\u0107e bol i strah, ali i dalje ne\u0107e biti kognitivno zrelo da shvati uzro\u010dno posljedi\u010dni odnos izme\u0111u opasnosti uti\u010dnice i svog pona\u0161anja. Na taj na\u010din nau\u010di\u0107emo dijete da fizi\u010dka kazna boli, da ne istra\u017euje, da je svijet opasno mjesto, da mama ili tata znaju biti grubi, da drugi odrasli, pa i druga djeca mogu da ga fizi\u010dki ka\u017enjavaju. Umjesto fizi\u010dke kazne, jedino sigurno je da za\u0161titimo uti\u010dnice kako se dvogodi\u0161njak ne bi mogao povrijediti.\u201c,<\/em> isti\u010de Lovri\u0107eva.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Izvor fotografije: pixabay<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Posljedice batina te\u0161ke i dugotrajne<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eave – potpisnice \u0107e preduzeti sve odgovaraju\u0107e zakonske, upravne, dru\u0161tvene i obrazovne mjere da bi se dijete za\u0161titilo od svih oblika fizi\u010dkog, ili mentalnog nasilja, povrede ili zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog postupka, zloupotrebe ili eksploatacije, uklju\u010duju\u0107i i seksualno zlostavljanje dok je na brizi roditelja, zakonskih staratelja ili bilo koje druge osobe koja se brine o djetetu. Takve za\u0161titne mjere treba da u odgovaraju\u0107oj mjeri uklju\u010duju i djelotvorne postupke na uspostavljanju dru\u0161tvenih programa da bi se pru\u017eila potrebna podr\u0161ka djetetu i onima koji se brinu o djetetu, kao i drugih oblika spre\u010davanja i identifikacije, prijavljivanja, preporu\u010divanja, istra\u017eivanja, lije\u010denja i pra\u0107enja slu\u010dajeva zlostavljanja djece opisanih ranije i, kada je to potrebno, sudsko uklju\u010divanje \u2013 Konvencija o pravima djeteta, \u010dlan 19<\/strong>.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Kao jedan od razloga za\u0161to roditelji koriste ove metode navodi se da oni djecu fizi\u010dki ka\u017enjavaju iz sopstvene nemo\u0107i, kao i obrazcima pona\u0161anja kojim su i sami vaspitavani u svojim primarnim porodicama, obja\u0161njava predsjednik Upravnog odbora Dru\u0161tva psihologa Republike Srpske Sanja Radeti\u0107 Lovri\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUkoliko je fizi\u010dko ka\u017enjavanje u\u010destalo, ponavljano, ukoliko je dijete izlo\u017eeno scenama nasilja u porodi\u010dnom okru\u017eenju dijete u\u010di da je nasilje nad njim prihvatljivo, ali da i ono mo\u017ee vr\u0161iti nasilje nad drugima. Djeca koja trpe nasilje u kasnijem uzrastu pokazuju manjak samopouzdanja i nagativnu sliku o sebi, odnosno kroz fizi\u010dko nasilje maskiraju nedostatak vlastitih li\u010dnih kompetencija.\u201c,<\/em> ka\u017ee Lovri\u0107eva.<\/p>\n\n\n\n

Ona navodi da preza\u0161ti\u0107ena djeca, kao i zanemarena djeca i djeca koja su u\u010destalo fizi\u010dki ka\u017enjavana su djeca sklona trpljenju nasilja od strane drugih ili \u010dinjenu razli\u010ditih vrsta nasilja u adolescentskom dobu, upravo zato \u0161to su odrastala u okru\u017eenju u kojem su trpila nasilje ili u kojem su bila preza\u0161ti\u0107ena od realnosti, te i njihova struktura li\u010dnosti postaje specifi\u010dna.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZbog preza\u0161ti\u0107enosti, kao i zanemarenosti djeca nau\u010de da svijet nije sigurno mjesto, a potreba za sigurno\u0161\u0107u je osnovna potreba svih ljudi, pa i djece\u201c, <\/em>naglasila je Lovri\u0107eva.<\/p>\n\n\n\n

Prihvatljivi na\u010dini rje\u0161avanja problema<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ombudsman za djecu Republike Srpske Dragica Radovi\u0107 navodi da za\u0161tita prava djece u svim oblastima zahtijeva sistemska rje\u0161enja – zakone uskla\u0111ene sa zahtjevima Konvencije, definisane procedure postupanja nadle\u017enih slu\u017ebi, multidisciplinovan pristup, obavezno u\u010de\u0161\u0107e djece u postupcima koji se njih ti\u010du, osiguran nadzor u postupanju nadle\u017enih slu\u017ebi, ocjena efekata primjene postoje\u0107ih zakonskih rje\u0161enja, vo\u0111enje odgovaraju\u0107ih evidencija i redovno izvje\u0161tavanje o ostvarivanju svakog prava iz Konvencije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Izvor: Godi\u0161nji izvje\u0161taj Ombudsmana za djecu 2020. godine<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Svako od nas ima priliku za zagovaranje, promociju, pokretanje dijaloga i akcija koje \u0107e izgraditi bolji svijet za djecu i svakako, ali svakako, ja\u010dati i svijest o \u0161tetnosti fizi\u010dke kazne kako takav na\u010din ka\u017enjavanja djece ne bi prihvatili kao ispravan i po\u017eeljan oblik disciplinovanja u budu\u0107em vlastitom roditeljstvu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU\u010denje djece da prepoznaju vlastite emocije od najranijeg uzrasta, da se snose sa razli\u010ditim emocijama, kako prijatnim, tako i neprijatnim, razgovor sa djecom, prepoznavanje i uva\u017eavanje potreba djece, izgradnja povjerenja na relaciji dijete roditelj, osamostaljivanje djece, postavljanje granica dozvoljenog u pona\u0161anju, roditeljska dosljednost u uspostavljanju granica, autoritarnost roditelja uz emocionalnu toplinu predstavljaju efektivne vaspitne metode i izgradi\u0107e djecu koja \u0107e postati odgovorna i sposobna za samostalan \u017eivot u savremenom dru\u0161tvu. Djeca koja odrastaju u takvim uslovima socijalizacije ne\u0107e pripadati \u201egeneraciji razma\u017eene djece bez granica\u201c,<\/em> kazala je Sanja Radeti\u0107 Lovri\u0107, predsjednik Upravnog odbora Dru\u0161tva psihologa Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n

Prisjetimo se rije\u010di \u010duvenog Du\u0161ka Radovi\u0107a – “Volimo djecu i kada su kriva, jer \u0107e ih \u017eivot ka\u017enjavati i kada nisu”, prepri\u010dajmo ih nekome i djeca \u0107e svakako biti bar malo sre\u0107nija u na\u0161em \u010dudnom, strogo ozbiljnom i namr\u0161tenom svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Konvencija o pravima djeteta usvojena je na Generalnoj skup\u0161tini Ujedinjenih nacija 20. novembra 1989. godine i postigla je jedinstven uspjeh tako \u0161to je u veoma kratkom roku bila prihva\u0107ena od velikog broja zemalja.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

UN Konvencija o pravima djeteta je dogovor izme\u0111u zemalja koji djeci garantuju ista prava gdje god \u017eivjela. Kada vlada neke zemlje prihvati UN Konvenciju, zna\u010di da ona pristaje po\u0161tivati prava djeteta koja su u njoj propisana. Ovom Konvencijom djeca su po prvi put izdvojena kao poseban subjekt me\u0111unarodnog prava i za\u0161tite.<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eKad bi batine nekog mogle nau\u010diti pameti, najpametniji bi bili volovi.\u201c – Madagaskarska poslovica. Pi\u0161e: Nata\u0161a Gavur Na prvi pogled<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12154,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1784],"tags":[42,6087,6089,3395,4115,6088],"class_list":["post-12149","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog","tag-djeca","tag-fizicko-kaznjavanje-djece","tag-lazni-roditeljski-autoritet","tag-natasa-gavur","tag-strah","tag-stvaranje"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.mladibl.com\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/BLOG-FIZICKO-KAZNJAVANJE-DJECE_-Stvaranje-laznog-roditeljskog-autoriteta-zasnovanog-na-strahu.jpg","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12149","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12149"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12149\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14137,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12149\/revisions\/14137"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12154"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12149"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12149"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mladibl.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12149"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}