Kreativnost nije slu\u010dajni dar darovan sretnim pojedincima. To je vje\u0161tina koja se vje\u017eba i razvija kao i svaka druga. I Einstein je rekao: ja nisam pametniji od drugih, ja samo vi\u0161e razmi\u0161ljam!<\/p>\n\n\n\n
Kao i vo\u017enja biciklom, pisanje\u2026 kreativnost se mo\u017ee u\u010diti i razvijati. Va\u017eno je razumjeti da je potrebno ulo\u017eiti vrijeme, ustrajnost i interes. Ali ono \u0161to nas sputava je nedostatak strpljenja i energije za ulaganje napora i vremena u razvijanje jo\u0161 jedne vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u0107 navike<\/p>\n\n\n\n
Svaka vje\u0161tina je radnja koja nam je u po\u010detku nepoznata i zahtijeva svjestan napor, te nam kroz \u010desto ponavljanje postaje sve vi\u0161e automatiziranom navikom. Na\u0161 mozak je razvijen tako da sve \u0161to se ponavlja nastoji automatizirati, kako bi se mogao preusmjeriti na u\u010denje novoga. Sve \u0161to ponavljamo, bilo da su to \u017eeljene vje\u0161tine, ili manje po\u017eeljne navike, stvara neuronske veze u na\u0161em mozgu koje olak\u0161avaju da svaki sljede\u0107i put bude sve lak\u0161e i vi\u0161e automatizirano \u010diniti to isto.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi razvili kreativnost, moramo ulo\u017eiti svjestan trud da naviknemo svoj mozak na ne\u0161to te\u017ei i slo\u017eeniji na\u010din funkcionisanja \u2013 razmi\u0161ljanje izvan okvira, izvan automatizama, stvaranje novih i nepoznatih misli, \u010desto kroz povezivanje dotad nepovezanih ideja i informacija.<\/p>\n\n\n\n
Ovo zvu\u010di pomalo poput paradoksa, jer nastojimo stvoriti automatiziranu naviku da izbjegnemo automatizirane navike u razmi\u0161ljanju. To mo\u017eda nikad nije mogu\u0107e ostvariti u potpunosti. Mo\u017eda je bolje to opisati kao stvaranje navike na obra\u0107anje svjesne pa\u017enje na svoje misli i njihovo usmjeravanje u neo\u010dekivanim smjerovima, povezivanje informacija koje ne bi povezali rutinski. Ta sposobnost nikad ne\u0107e postati potpuno rutinska \u2013 za stvaranje novoga potrebna je odre\u0111ena doza svjesnosti i aktivnog sudjelovanja u procesu \u2013 no mo\u017eemo uvje\u017ebati svoj um da to \u010dini mnogo lak\u0161e, br\u017ee i efikasnije.<\/p>\n\n\n\n
Znanje i interes<\/p>\n\n\n\n
Poput inteligencije, razvoj kreativnog razmi\u0161ljanja \u010desto \u0107e biti najefikasniji u u\u017eem broju podru\u010dja u koja i ina\u010de ula\u017eemo vrijeme i interes, no jednom uvje\u017eban na\u010din razmi\u0161ljanja davat \u0107e rezultate i u drugim podru\u010djima, premda mo\u017eda ne\u0161to manje \u010desto i efikasno.<\/p>\n\n\n\n
Poznati kreativni ljudi \u2013 Einstein, Tesla, brojni umjetnici \u2013 u pravilu su imali jedno ili vrlo mali broj podru\u010dja u kojima su bili najkreativniji \u2013 podru\u010dja koja su ih najvi\u0161e privla\u010dila, zanimala, emocionalno anga\u017eirala, o kojima su u\u017eivali razmi\u0161ljati i u koja su u\u017eivali ulagati svoje vrijeme. No isto tako to im je olak\u0161avalo i da u brojnim podru\u010djima izvan svojih osnovnih interesa razmi\u0161ljaju izvan okvira i budu kreativniji nego prosje\u010dni pojedinac \u010dije su navike razmi\u0161ljanja rutinizirane.<\/p>\n\n\n\n
Osim navika usmjeravanja misli, za istinsku kreativnost potrebno je i znanje, poznavanje detalja o podru\u010dju u kojem \u017eelimo biti kreativni. Jedna jednostavna i odli\u010dna definicija glasi: nova ideja je povezivanje starih informacija na nov na\u010din. Da bismo mogli povezati informacije, moramo ih prvo imati \u2013 dakle, moramo imati znanja o podru\u010dju u kojem \u017eelimo biti kreativni.<\/p>\n\n\n\n
Za kreativnost je danas, \u0161tovi\u0161e, potrebno mnogo znanja, s obzirom na dana\u0161nju brzinu stvaranja ideja i informacija i koli\u010dinu ve\u0107 postoje\u0107ih. Da bismo skupili to znanje, potrebno je vrijeme, motivacija i zanimanje. Najkreativniji \u0107emo biti u podru\u010djima o kojima \u010desto razmi\u0161ljamo, kojima se u\u017eivamo baviti, u kojima nam skupljanje znanja nije obaveza, nego u\u017eitak.<\/p>\n\n\n\n
Za razvoj svake vje\u0161tine, presudna je motivacija, interes i u\u017eivanje u samom procesu. Zbog toga je klju\u010dni element uspjeha prona\u0107i na\u010dine na koji vje\u017ebanje kreativnosti mo\u017eete u\u010diniti ugodnim i zabavnim samo po sebi.<\/p>\n\n\n\n
Spremnost na gre\u0161ku<\/p>\n\n\n\n
Upravo spremnost da ne razmi\u0161ljamo uvijek logi\u010dno i ispravno, iznimno je va\u017ena za razvoj kreativnosti. Kreativnost zahtijeva da budemo spremni na mnoge gre\u0161ke prije nego \u0161to postignemo uspjeh, na istra\u017eivanje pravaca koji \u0107e se \u010desto pokazati \u201cuzaludni\u201d, na stvaranje brojnih ideja od kojih \u0107e samo mali broj biti upotrebljiv.<\/p>\n\n\n\n
Odbacivanje ideja jo\u0161 je jedna posljedica potrebe da budemo savr\u0161eni i \u201cnajbolji\u201d. Ve\u0107ina ljudi \u0107e automatski odbaciti sve ideje koje ne djeluju ba\u0161 impresivno, gotovo i prije nego \u0161to stvarno malo razmisle o njima. Kad sebi dopustimo prihvatiti ideju koja nije ba\u0161 najblistavija i malo razmislimo o tome kako mo\u017eemo ukloniti njezine nedostatke, \u010desto se takva ideja mo\u017ee pokazati kao putokaz prema boljem rje\u0161enju.
Drugi je uzrok odbacivanja ideja nepovjerenje u svoje mogu\u0107nosti i sposobnosti. Ljudi u pravilu imaju kvalitetne ideje s vremena na vrijeme, koje imaju puno potencijala. No, ve\u0107ina ljudi ne slijedi te ideje zbog strahova, nepovjerenja u sebe ili nedostatka motivacije za u\u010denje i rad koje bi ostvarenje ideje zahtijevalo.<\/p>\n\n\n\n
Utjecaj okoline<\/p>\n\n\n\n
Kreativnost se, premda nenamjerno, sistemski obeshrabruje kod ve\u0107ine djece. Mnogi roditelji imaju potrebu stalno ispravljati djecu, vo\u0111eni \u010desto navikom, \u017eeljom da im \u0161to prije usade \u0161to vi\u0161e znanja, ali ponekad i svojim dje\u010djim, uvjetovanim strahovima da dijete ne bi previ\u0161e izlazilo izvan okvira i tako privuklo negativnu pa\u017enju okoline. Tako\u0111er se i ovdje mo\u017ee pokazati nezrela potreba da dijete bude savr\u0161eno i bolje od drugih, kako bi se kroz to i roditelj mogao osje\u0107ati vredniji i sposobniji.<\/p>\n\n\n\n
Unutarnja svjesnost<\/p>\n\n\n\n
Za kreativnost je, osim svjesne pa\u017enje, potrebna i svjesnost o vlastitim unutarnjim procesima, kako biste ih mogli percipirati i prevesti u rije\u010di \u0161to je mogu\u0107e bolje. Kreativnost nije racionalni proces. Racionalno ga pokre\u0107ete, daju\u0107i svom umu va\u017ene informacije i namjeru stvaranja nove ideje, me\u0111utim to je rijetko dovoljno. Zna\u010dajne ideje naj\u010de\u0161\u0107e se javljaju u obliku iznenadnih uvida, poznatih \u201eaha-efekata\u201c kojima me\u0111utim prethodi odre\u0111eni period podsvjesne obrade informacija.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to ste svjesniji svojih emocija i sposobniji da ih osjetite, to \u0107e vam biti lak\u0161e prepoznati i izraziti sadr\u017eaje koji dolaze iz podsvijesti, ponekad vrlo suptilne i kratkotrajne, \u0161to je jedan od temelja kreativnosti. Za svijest o svojim osje\u0107ajima mnogim ljudima je tako\u0111er potrebna vje\u017eba. Ako smo \u2013 a naj\u010de\u0161\u0107e jesmo \u2013 ve\u0107inu \u017eivota proveli kontroliraju\u0107i i potiskuju\u0107i emocije, na\u0161a sposobnost njihovog osje\u0107anja mo\u017ee biti \u201ezakr\u017eljala\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Dajte si vremena! Mnogi ljudi vrlo brzo odustaju nakon \u0161to ih njihove prve dvije-tri ideje ne zadovolje. Kroz iskustvo sam otkrila da je meni obi\u010dno potrebno dva do tri dana intenzivnog razmi\u0161ljanja o problemu kako bi moja podsvijest po\u010dela aktivno raditi na njemu i generirati kvalitetne ideje.
Po\u010dnite! Kreativnost dolazi samo kroz akciju, nikad \u010dekanje da se ne\u0161to dogodi i ideja vam do\u0111e \u201ena pladnju\u201c. To se gotovo nikad ne\u0107e dogoditi. Ponekad jednostavno sjesti pred papir i pokrenuti tok misli mo\u017ee rezutirati iznena\u0111uju\u0107im rezultatima. Zanimljiva je \u010dinjenica da vremenski rok (koji se pribli\u017eava isteku) kod mnogih ljudi poti\u010de brzinu i kvalitetu stvaranja ideja. Kao da podsvijesti po\u0161aljemo poruku \u201eSad je ovo stvarno va\u017eno!\u201c i ona sura\u0111uje. S druge strane, poneke ljude vremenski pritisak mo\u017ee opteretiti stresom koji \u0107e smanjiti u\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n
Ukratko, osnovica kreativnog razmi\u0161ljanja je izla\u017eenje izvan na\u0161ih uobi\u010dajenih misaonih tokova i istra\u017eivanje neuobi\u010dajenih asocijacija i ideja.<\/p>\n\n\n\n
Autorica: Kosjenka Muk<\/p>\n\n\n\n
-akos.ba<\/p>\n\n\n\n