Piše: Nataša Gavur
Prema istraživanju koje je u 35. zemalja Evrope provela Inicijativa evropskih politika pri Institutu za otvoreno društvo u Sofiji, zemlje Zapadnog Balkana zauzele su posljednja mjesta po medijskoj pismenosti. Korupcija, medijske slobode, nepovjerenje prema novinarima i uopšteno nepovjerenje građana jednih prema drugima jedni su od navedenih parametara ovog istraživanja koji utiču na medijsku pismenost.
Šta je medijska pismenost?
Postoje na desetine definicija koje govore o medijskoj pismenosti koje možete čuti, a jedna od njih je da medijska pismenost predstavlja sposobnost pristupa, analize, procjene i stavranja sadržaja u različitim formama. Medijska pismenost podrazumijeva kompetencije koje građani savremenog društva treba da posjeduju.
Unesko je prvi pokrenuo pitanje medijske pismenosti 70-tih godina 20-og vijeka.
Deklaracija o medijskom obrazovanju potpisana je 1982. godine i tada je utvrđen osnovni koncept medijske pismenosti koji je utemeljen na ideji koja podrazumijeva komunikacijska prava koja proističu iz osnovnih ljudskih prava.
„ Medijska pismenost razvija različite vještine: tehničke (sposobnost pristupa medijima), kritičke (razumjevanje medijskih sadržaja, sposobnost njihovog tumačenja i kritičkog vrijednovanja) te praktične (sposobnost stvaranja medijskih poruka). One omogućavaju da mediji budu shvaćeni i na dobar način, bez stereotipa, prihvaćeni u društvu koje ih pažljivo i kritički posmatra.“
Koliko je zapravo važna našem društvu?
Kažu da mediji utiču na oblikovanje uvjerenja, mišljenja.. Onda se postavlja pitanje ko posjeduje te iste medije, a ko kontroliše informacije?
Politički pritisci na medije i te kako su prisutni u BiH, a i šire i prosto je nevažno radi li se o javnim ili komercijalim medijima.
Svjesni smo da je politika ušla u sve pore društva i da je sastavni dio života. Politika je široko rasprostranjena u medijima i oko njih. Znate kako kažu:“Ako nećemo da se bavimo politikom, politika će se baviti nama“.
Medijska pismenost znači da medijski korisnici, podjednako i djeca i odrasli:
- imaju pristup medijima i znaju kako ih koristiti
- znaju vrednovati i kritički analizirati različite medijske sadržaje
- razvijati vlastite medijske sadržaje kojima će ostvarivati svoja komunikacijska prava, ali i postati aktivnim sudionicima u društvu izražavanjem vlastitih stavova i mišljenja o svijetu koji ih okružuje.
Vještine medijske pismenosti veoma su važne da građanima pomognu pronaći relevantne i vjerodostojne informacije te da se zaštite od uticaja brojnih neprovjerenih informacija i dezinformacija.
Znate li prepoznati lažnu vijest?
Fake news – lažne vijesti, često senzacionalističke naravi, predstavljaju lažne ili obmanjujuće informacije predstavljene kao vijest.
Svjedoci smo da u vrijeme lokalnih izbora koji su iza nas i pandemije virusa Covid-19 koji nažalost ne jenjava sve češće možemo pročitati informacije za koje se kasnije ispostave da su neprovjerene i netačne. Količina informacija dostupna ljudima svakim danom sve je veća, a dio ljudi često im ne pristupa kritički i ne analizira da li su one istinite. Neograničenom širenju lažnih vijesti pogoduje internet, prostor na kojem vijest može plasirati ili dijeliti bilo ko.
Istraživanje „Dezinformacije u online sferi: Slučaj BiH“ koje je sprovelo UG „Zašto ne“ ukazuje na dvije glavne kategorije „proizvođača deformacija“: Vlasnici/e anonimnih portala koji na taj način privlače čitatelje/ke kako bi povećali profit od online reklama i mediji koji kontinuirano objavljuju dezinformacije koje odgovaraju političkim agendama različitih političkih aktera iz BiH, a i izvan nje.
U BiH postoje portali za koje je i više nego jasno da su naklonjeni nekoj političkoj partiji, a koje služe za blaćenje konkurencije ili za hvaljenje stranke iza koje stoje.
Jedan od eksperata iz ove oblasti, Claire Wardle, podjelila ih je na sljedeće kategorije:
Prvo i osnovno je razmisliti o izvoru informacije, ne suditi prema naslovu koji je često senzacionalistički, i provjeriti da je li autor stvarna osoba te pročitati dodatne izvore.
„Laž leti, istina šepa za njom“ rekao je Johnatan Swift još 1710. godine.
Infografika IFLA-e (International Federation of Library Associations and Institutions) navodi 8 stvari koje morate provjeriti ako želite biti sigurni da je informacija tačna.
I zapamtite, lažne vijesti su podloga za govor mržnje.
Provjerite prije nego što podijelite!
Impressum kao lična karta
Danas postoji veliki broj internet portala preko kojih publika može saznati ono što je zanima.
Internet je otvorio i mogućnost da svako može proizvoditi svoje medijske sadržaje i plasirati ih bez nekih velikih finansijskih ulaganja. Problem nastaje pojavom portala bez impresuma, a utisak je da konzumente upravo tih informacija nije ni briga.
Prije nego što krenete čitati vijesti na portalima provjerite o kakvom portalu se zapravo radi. U svakom mediju se obavezno objavljuju osnovni podaci u obliku impresuma.
Impressum sadrži: naziv medija, naziv i sjedište izdavača, adresu elektronske pošte ili internet-stranice, lična imena odgovornih urednika/ca medija, te odgovornih urednika/ca njegovih pojedinačnih izdanja ili programskih cjelina (rubrika), kao i imena osoba koje čine redakciju medija.