Probleme na poslu treba rješavati svakodnevno. Neki od njih su žalbe korisnika, problem kvaliteta, smanjenje budžeta ili problemi u komunikaciji i dinamici tima.
Zbog toga ne bi trebalo da bude iznenađenje da je jedna od glavnih vještina koju poslodavci traže od kandidata “rješavanje problema”.
Karijerni trener Ešli Stahl je shvatila tokom godina rada sa klijentima, koji osjećaju da su zaglavljeni ili ne vole njihov trenutni posao, da rješavanje problema nije samo sposobnost, već se svodi na to koliko možete da se fokusirate na identifikaciju samog problema.
Kako Albert Ajnštajn kaže: “Kada bih dobio jedan sat da spasim planetu, potrošio bih 59 minuta da definišem problem i jedan minut da ga riješim.”
Šta je problem koji rješavamo?
Pa ipak, u svijetu u kojem umjesto da slušamo, često pripremamo odgovore za druge, čini se da rijetko slijedimo njegov savjet.
U većini slučajeva krećemo direktno u akciju da ugasimo požar, umjesto da odvojimo vrijeme da shvatimo odakle plamen potiče. Ne trošimo vrijeme da bismo razumjeli šta je problem koji u stvari rješavamo, što dovodi do trošenja vremena fokusiranog na aspekte koji zapravo ne dopiru do korjena problema.
Na primer, tokom godina treniranja klijenata koji traže jasnoću, otkrila je da jasnoća nije ona koja im je zaista potrebna. Prema njenim riječima, korjen njihove nelagode i borbe je u tome što treba da se ponovo povežu sa onim što su autentično. Isključivanje je korjen problema.
Bilo da se radi o profesionalnom ili privatnom životu, postoje četiri koraka za rešavanje problema na pravi način, piše Forbs.
- Provjerite svoje pretpostavke
Kada prvi put identifikujete problem, uvjerite se da vaša izjava nema traga rješenja. Ako ste, na primjer, prodavali online kurs, a prodaja nije ono što ste zamišljali, možda ste pomislili da bi bilo mudro da šaljete više e-poruka. Ali šta ako vaša publika nije bila na listi e-pošte? Ili šta ako ponuda proizvoda nije nešto što su oni zainteresovani da kupe? Postoji mnogo mogućih uzroka za ovaj problem. Sve pretpostavke dovode do toga da iskaz problema postane nejasan.
Prvo, shvatite da su pretpostavke urođena ljudska karakteristika i nešto što svi rade da bi preživjeli na najprimarnijem nivou. Istraživanja su otkrila da mozak zapravo nagrađuje pretpostavke i da nas ubjeđuje da smo u pravu, čak i kada možda griješimo.
Prema istraživanju koje je sprovela Bojana Kuzmanović sa Instituta Max Planck za istraživanje metabolizma u Kelnu, svaki put kada čujemo informacije koje potkrepljuju naše pretpostavke, mozak aktivira dvije oblasti predfrontalnog korteksa – dio mozga odgovoran za donošenje odluka i kognitivno ponašanje – povezano sa nagradom.
Imajući ovo na umu, transformišite svoje pretpostavke u pitanja. Umjesto da vjerujete u pretpostavku: “Niko nije kupio moj proizvod zato što nije vidio reklame putem e-pošte“, preoblikujte to u pitanje: “Zašto niko nije kupio moj proizvod?“ Ovo vas odmah izvlači iz režima pretpostavke i otkriva korjen problema.
- Dođite do korjena problema
Nije dovoljno da identifikujete problem ako ne razumijete zašto je to problem.
Istraživanje postaje nevjerovatno vrijedna komponenta u ovom procesu rješavanja problema.
Počnite da razgovarate sa svojom publikom, bilo da su to kupci, potencijalni klijenti ili saradnici. Pronađite gdje provode svoje vrijeme na mreži i počnite da se povezujete sa njima kao sredstvo da otkrijete njihova razmišljanja o vašem problemu. Dođite do knjiga i počnite da proučavate druge ljude koji žive u istom profesionalnom prostoru kao i vi da biste bolje razumjeli probleme koje su prevazišli i kako su to uradili. Pročitajte recenzije proizvoda konkurenata i obratite posebnu pažnju na odjeljak za komentare njihovog feed-a da biste vidjeli da li imaju iste probleme. Uradite sva ova istraživanja prije nego što preduzmete bilo kakvu akciju.
- Navedite problem na što više načina
Da li ste se ikada uvjerili da je ideja rješenje? Prihvatanje samo jedne izjave o problemu na ovaj način može da vam da tzv. viziju tunela.
Kada ste pod stresom, vaš mozak je iscrpljen zbog nedostatka dopamina, ali kada se fokusirate na nešto, aktivirate predfrontalni korteks, pokrećući dopamin u vašem mozgu. Pod velikim stresom čula postaju prigušena kako biste se osjećali dobro i išli naprijed.
Da biste se izborili sa “vizijom tunela”, napravite listu potencijalnih razloga zašto možda imate problem, bez obzira koliko oni bili glupi ili čudni. Ne osuđujte sebe zbog problema koje stvarate, posmatrajte ovo jednostavno kao vježbu vašeg mozga da pokrenete stvari i ponovo se povežete sa svojom kreativnošću. Nakon kreiranja liste, vratite se na prvobitnu izjavu o problemu i referencirajte istraživanje koje ste napravili da biste vidjeli da li se pojavljuju nova rješenja ili pravi problem.
- Pitajte šta biste mogli da uradite
Svi želimo da “ispravimo to kako treba“, zbog čega je toliko primamljivo pitati se: “Šta da radim?“ Ali reći “trebalo bi“ ima tendenciju da zaključa naše umove.
Eksperiment Akademije za menadžment pokazao je da je jednostavno prebacivanje sa “trebalo“ na “moglo“ dovelo učesnike do toga da generišu kreativnija rešenja za izazove. Budite onaj koji će pitati: “Šta ako…?“ i “Šta kažeš na…?“ Možda ćete biti iznenađeni onim što dolazi.
Iako ova četiri koraka u početku mogu da izgledaju kao da usporavate stvari, važno je da zapamtite da ulaganje ovog dodatnog vremena spriječava gubljenje vremena kasnije na sprovođenje pogrešnih radnji i neefikasnih rješenja.
Preuzeto sa: manager.ba