Republika Srpska će, po svemu sudeći, da obori vlastiti turistički rekord, jer se po prvi put očekuje milionski broj registrovanih noćenja.
Rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji RS, Marko Radić, za Srpskainfo kaže da je, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, za šest mjeseci ove godine Republiku Srpsku posjetilo oko 190.000 turista koji su ostvarili gotovo pola miliona registrovanih noćenja.
- To je u rangu sa rezultatima uporednog dijela 2019. godine, koja se uzima u obzir kao predpandemijska godina, u kojoj su ostvareni najbolji rezultati do sada. S obzirom da ulazimo u period godine kada je intenzitet dolaska turista na vrhuncu i kada je turistička ponuda najraznovrsnija, vjerujem da bi ova godina mogla prevazići te rekorde i biti prva godina u kojoj će se zabilježiti milionski broj registrovanih noćenja. Kažem registrovanih iz razloga zato što je broj dolazaka i noćenja turista dosta veći od onoga što se prijavi i da su brojke odavno prešle taj prag, ali da ćemo bez obzira na to i u ovome smislu preći milionski broj, što će, nadam se, biti jedan od razloga da se turizmu posveti više pažnje, jer bi u vremenu koje dolazi ova grana mogla biti jedna od naših najvažnijih izvoznih aktivnosti – ističe Radić.
Prema podacima s kojima raspolažu u Turističkoj organizaciji RS, turisti se kod nas u prosjeku zadržavaju 2,4 dana, a lokacije koje najviše obilaze su Banjaluka, Trebinje, Banja Vrućica i Istočno Sarajevo.
- Međutim, kao adute bih spomenuo i neke proizvode koje imamo poput skijanja na Jahorini, vožnje dajakom, sadržaja Grada sunca, gastro ponude, sadržaja koji podrazumijevaju boravak u prirodi poput raftinga na Tari i Vrbasu, Via ferate na Romaniji, obilaske nacionalnih parkova, manifestacije kojima su organizatori u stanju dovesti hiljade posjetilaca na više dana… To su sve aduti zbog kojih se turisti odlučuju posjetiti Republiku Srpsku – dodaje Radić.
Jedinstven plan
Kao jedan od planova u razvoju turizma Srpske jeste i stvaranje jedinstvene ponude lokalnih zajednica koje gravitiraju aerodromu u Mahovljanima kod Banjaluke. Zahvaljujući i direktnim letovima s banjalučkog aerodroma, Srpska bilježi turističke posjete iz zapadne Evrope zbog čega je zamišljeno da se napravi turistički plan.
- Ideja je da se analizira ponuda i usluge u lokalnim zajednicama, koje će biti interesantne stranim turistima i koje se nalaze u krugu od 100 kilometara, ili dva sata vožnje, od aerodroma, te koje ćemo kroz promociju i prodajne kanale naših agencija ponuditi turistima iz zemalja s kojima smo vezani avio-linijama. Vjerujem da bismo po ovom pitanju imali podršku Vlade RS, resornog ministarstva, Aerodroma RS, te svih lokalnih zajednica koje se nalaze u krugu o kojem govorimo – navodi Radić.
Prije svega misli na ponudu Banjaluke i okoline i njenu turističku ponudu, sa posebnim dijelom koji je posvećen događajima, zatim banjska mjesta, usluge koje spadaju u red medicinskog turizma, Nacionalni park Kozara, smještajne i ugostiteljske objekte, pecanje na rijeci Ribnik, sadržaje u prirodi i slično.
- Dobro osmišljeni aranžmani s kvalitetnom promocijom i platformom preko koje se direktno može rezervisati ponuđeni paketi je nešto od čega bi turistički sektor imao veliku korist – napominje Radić.
Kada je riječ o prosjeku godina, gledajući strukturu turista i ponudu, može se reći da Republiku Srpsku posjećuju sve generacije.
Noćni život
U tom smislu, kako kaže Radić, banje uglavnom posjećuju turisti srednje i starije životne dobi, željni odmora i relaksacije, u Banjaluku dominantno dolaze mlađi turisti željni sadržaja koji podrazumijevaju istraživanje okoline, sadržaje u prirodi, ali kojima je interesantna i Banjaluka u smislu noćnog života. U Višegrad ili Trebinje, recimo, mahom dolaze porodični ljudi i hedonisti, kojima se nudi kvalitetna ponuda u smislu kulturnog turizma, bilo da se radi o kulturi življenja, gastro ponudi ili prosto odmoru i bijegu od obaveza.
Jahorina kao skijaški centar Balkana, nacionalni parkovi, rafting centri, nude sadržaje za turiste koji traže iskustva aktivnog odmora…
- Turistička ponuda je raznovrsna i nudi mogućnosti sticanja različitih iskustava. Podizanjem kvaliteta postojećih sadržaja, infrastrukture, kvaliteta usluge, te zakonodavnih okvira, doći ćemo u samo središte interesovanja turista, jer se radi o destinaciji koja je u srcu Evrope, a opet neistražena. Turisti željni novog iskustva će sve više dolaziti u potrazi za boravkom u prirodi, a na destinaciji sa toliko rijeka i jezera, te planina prošaranih pješačkim i biciklističkim stazama, u destinaciji bogatog kulturnog nasljeđa i nevjerovatne gastro ponude, naći će potpunu svrhu dolaska i odlaziti zadovoljni – poručuje Radić.
Godina prije pandemije je bila rekordna u domaćem turizmu. Koliko je Republika Srpska zaradila te 2019. godine?
- Godina prije pandemije nam je donijela neke nove momente i rekordne rezultate, gdje prije svega mislim na broj dolazaka i registrovanih noćenja, kojih je bilo 970.000, a prihod od boravišne takse je prešao iznos od 1,6 mil KM. Nažalost, nisam u mogućnosti da kažem koliki je bio priliv sredstava samo od turizma, jer na nivou BiH ti podaci nisu potpuno pouzdani i nisu u skladu s međunarodno definisanim standardima. Podaci koji su dostupni govore da, na nivou BiH, učešće turizma u BDP varira između dva i tri odsto od ukupnog BDP – kaže Radić.
Vaučeri i banje
U Republici Srpskoj je od 1. jula do sada iskorišćeno oko 5.676 turističkih vaučera, podaci su Ministarstva trgovine i turizma RS.
Građani su turističke vaučere najviše koristili na području opštine Teslić i to zbog ZTC Banja Vrućica, gdje je iskorišteno više od 2.800 vaučera. Slijedi Trebinje, u kojem je turistička posjeta u ovom dijelu godine i bez vaučera na vrhuncu. Poslije Trebinja, po broju turističkih vaučera slijedi opština Petrovo, zbog banjskog turizma kao i u Tesliću.
Korisnik vaučera je svaki punoljetni građanin Republike Srpske, kao i građanin sa prebivalištem u Brčko Distriktu koji posjeduje državljanstvo Republike Srpske, bez obzira na visinu ličnih primanja. Vrijednost turističkog vaučera iznosi 100 KM i može se koristiti jednom od 1. jula do 30. oktobra ove godine za plaćanje usluge smještaja (noćenje sa doručkom), bez obzira na vrijednost usluge smještaja.
Prijavljeno je 40 subjekata koji raspolažu sa 48 ugostiteljskih objekata. Takođe, prijavljeno je 11 agencija.
Preuzeto sa: ba.ekapija.com