Site icon mladibl.com

GAL: Artcamp: umjetnost, radionice, mentorstvo, oh my!

Učestvuj u GAL: artcamp – od nas imaš radionice u Banjoj Luci i Sarajevu, vrhunske mentore te šansu da učestvuješ u izgradnji sigurnijeg interneta!

Ponuda je vrlo prosta – tražimo umjetnike, grafičke dizajnerke, glumce, spisateljice koje žele ispričati priče i stvoriti umjetnička djela koje će postići jedan od ova dva cilja:

  1. Podići svijest kod mladih, i djevojaka i momaka, o načinima zaštite od nasilja na internetu
  2. Upoznati širu javnost (roditelje, naročito Gen Z) o oblicima, rizicima i posljedicama nasilja na internetu

Ova dva cilja ćemo zajedno postići kroz razvijanje inovativnih, zanimljivih i informativnih sadržaja koristeći:

  1. Video – Youtube, Reels, TitTok: vizualan/na si, znaš da ljudi imaju ultra kratku pažnju i shvataš da moramo proizvesti stvari koje se lako gledaju, još lakše dijele i koje preporučujemo prijateljima – kako da u manje od tri minuta objasniš svima zašto je nasilje nad ženama na internetu neprihvatljivo?
  2. Primijenjenu umjetnost – forum teatar predstave, flashmob događaji, ulični performansi, murali i sl.: događaji koji potiču na duboko promišljanje i o kojima danima smaramo sve ljude koje znamo jer smo pod utiskom onoga što smo videli – kako da javno razgovaramo o nasilju nad ženama na internetu na način koji će dopreti do što većeg broja ljudi?

Potrebno je da:

A na raspolaganje ćemo ti staviti:

Kampanja za podizanje nivoa svijesti o nasilju nad ženama u virtualnim prostorima.

Definiranje narativa o tehnologiji olakšava RZN – “učvršćivanje apstraktnog”
Historijat: Često, kada se misli o nasilju to je obično fizičko ili seksualno nasilje. Uloženi su ogromni napori kako bi se emocionalno nasilje i ekonomsko nasilje prepoznalo kao vrste rodno zasnovanog nasilja, ali kada je riječ o nasilju na internetu, još je dug put pred nama. Nasilje u virtualnim prostorima ostaje apstraktno za obične ljude. Uobičajena zabluda je da ako se nasilje dogodilo na internetu, nije se stvarno dogodilo i posljedice i efekti nisu tako strašni kao što bi bili da se dogodilo u stvarnom svijetu. Međutim, zbog očito rastućeg trenda nasilja na internetu koje disproporcionalno pogađa žene, jasno je da je vrijeme za djelovanje sada.

Gen Z (generacija rođena od sredine devedesetih do 2010. godine) je identificirana kao jedna od grupa koja je najviše pogođenja nasiljem na internetu. Oni su odrasli s internetom i društvenim medijima i vjerojatno su bili izloženi govoru mržnje i oblicima nasilja putem interneta od rane dobi i tokom svog života. Međutim, budući da su toliko navikli na to, moglo bi biti da to smatraju samo nesretnom nuspojavom interneta, statusom quo, pa čak i učestvovati u počinjenju nasilja putem interneta.

Vodeća pitanja

E sad, kad imaš sve osnovne informacije – šta je uopšte GAL?

GAL (Laboratorija za djevojke) je program UNFPA (Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija) usmjeren ka unaprjeđivanju položaja djevojaka i žena u BiH društvu kroz mobilizaciju talentovanih mladih osoba sa iskustvom u volonterskom radu i organizovanju na nivou lokalnih zajednica, rješavanju kompleksnih problema i pokretanje konkretnih inicijativa usmjerenih ka poboljšanju života svih građana. Uz to, tražimo i kreativce i sanjare i sve one koji žele da koriste umjetnost, kulturu i tehnologiju kako bi unaprijedili kvalitet života djevojaka i žena.

Naša vizija je da GAL postane prepoznatljiva platforma za mlade osobe koje zajedno kreiraju bolju budućnost za djevojke i koji dovode do temeljite promjene tako što preispituju klasične načine bavljenja duboko ukorjenjenim problemima u našem društvu.

Mi nudimo program podrške mladim osobama koji počinje sa zajedničkim razvojem konceptualnih ideja, i nastavlja kroz konkretnu podršku da se te ideje sprovedu u djelo – fokusirajući se na zaustavljanje nasilja nad ženama i djevojkama na internetu.

Zašto se fokusiramo na nasilje na internetu?

Nasilje nad ženama i djevojčicama je ukorijenjeno u rodnoj nejednakosti, odavno nadilazi fizičke prostore i sve se više događa i na internetu. Nasilje je danas nažalost dodatno potaknuto tehnologijom i žene i djevojčice, manjine i marginalizirano stanovništvo su izloženi velikom riziku od digitalnog nasilja s velikim, dalekosežnim i ozbiljnim posljedicama po psiho-fizičko zdravlje i sigurnost.

Međutim, ovaj trend porasta nasilja na internetu se može usporiti ili čak potpuno zaustaviti i u njemu svako ima svoju ulogu – od međunarodnih do lokalnih organizacija, organizacija civilnog društva, tehnoloških kompanija i pojedinaca – uključujući mlade. Zajedno moramo osigurati da sve žene i djevojke žive u svijetu bez straha od nasilja u stvarnom životu ali i u virtuelnim prostorima. UNFPA je u sklopu svoje osnovne misije predan okončanju svih oblika nasilja nad ženama, djevojčicama i mladima, svugdje.

Šta je nasilje na internetu?

Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja kršenje ljudskih prava i tjelesne autonomije i trebamo ga simultano štititi u stvarnom životu ali i na internetu. Važno je da imamo na umu da je digitalno nasilje obično visoko seksualizirano kao i da poprima mnoge oblike, uključujući uznemiravanje na internetu, govor mržnje, objavljivanje privatnih informacija o nekome (doxxing) i korištenje slika i videozapisa bez pristanka, kao što su deepfake videi (lažni, digitalno montirani sadržaji koji koriste fotografije žrtve koje se digitalno nadograde na druge video sadržaje, stvarajući uznemirujuću, izvrnutu verziju stvarnosti).

U sve digitalnijem dobu, sve može biti i bit će upotrebljeno kao oružje protiv žena – uključujući slike koje se koriste i zloupotrebljavaju na internetu. Ljudi su na meti uvreda, uključujući pozivanje na silovanje, na temelju spola, rase, statusa LGBTQ+, tjelesne građe i drugih karakteristika. Na globalnom nivou je 85% žena svjedočilo digitalnom nasilju, 57% žena su doživjele da neko zloupotrebljava njihove slike na internetu, a čak 96% svih deepfake videa na internetu su pornografija u kojoj su žrtve žene. Devet od deset žena (92%) je prijavilo da nasilje putem interneta šteti njihovom osjećaju dobrobiti, a više od trećine (35%) je iskusilo probleme s mentalnim zdravljem zbog nasilja putem interneta.

Za žene, djevojke, rasne i etničke manjine, LGBTQ+ i druge marginalizirane zajednice je vjerovatnoća velika da će biti zlostavljane na internetu. To izaziva dugotrajnu psihoemotivnu bol i društveno odbacivanje i stigmatizaciju. I pored tako teških posljedica ove vrste nasilja, naša društva još uvijek ovaj problem ne uzimaju za ozbiljno, i zaštite koje smo razvili protiv nasilja na internetu u velikom kasne u odnosu na zaštite koje smo razvili u stvarnom svetu. Ova mizoginistička mržnja i devalvacija žena na internetu uzrokuje dugotrajnu psihološku, emocionalnu i fizičku uznemirenost.

Preduzeti su ogromni napori na poboljšanju, usklađivanju i usvajanju zakonodavstva za zaštitu žena od nasilja kao i građenja sistema podrške nakon što se to nasilje desi. Međutim, zakonodavstvo za zaštitu žena od rodno zasnovanog nasilja uvijek kaska za počiniteljima i sve većim brojem alata, mjesta i pristupa koje oni koriste za viktimizaciju žena. U tom smislu, zakoni u ovom području nisu išli u korak s tehnologijom i moraju je brzo sustići.

Moramo se zalagati za svijet u kojem su svi zaštićeni od zloupotrebe na internetu dosljednim i efektivnim zakonskim mjerama i mehanizmima.

GAL: artcamp – vremenski okvir

A šta je tu za tebe?

GAL: artcamp će ti na raspolaganje staviti:

Prijavi se

Preuzeto sa: lonac.pro

Exit mobile version