Lideri Zapadnog Balkana moraju odgovorno da ispune preuzete međunarodne obaveze i ublaže klimatsku krizu, upozoravaju stručnjaci za životnu sredinu iz ovog regiona nakon konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama – COP 26 koja je održana prošle sedmice u Glazgovu.
Na ovoj konferenciji više od 40 zemalja iz cijelog svijeta se obavezalo da će postepeno ukinuti upotrebu uglja. Od zemalja Zapadnog Balkana među njima je samo Sjeverna Makedonija, iako su i ostale države ovog regiona potpisale i ratifikovale brojne međunarodne sporazume o smanjenju emisije štetnih gasova, i prije svega – ukidanju termoelektrana na ugalj.
“Regionalni lideri treba da ispune svoja politička obećanja i da se bez odlaganja posvete Zelenoj agendi za Zapadni Balkan. Razarajući uticaji klimatskih promjena, kao i svakodnevno toksično zagađenje vazduha, trpe građani širom regiona i plaćaju visoku cijenu neefikasnih i nemarnih državnih politika. Sve vlade su dužne da postave precizne i ambiciozne vremenske okvire za postepeno ukidanje upotrebe uglja. Snažne nacionalne politike, sa akcionim planovima, predstavljaju okosnicu pravedne energetske tranzicije i put ka suzbijanju klimatskih promjena”, navodi se u saoppštenju koje potpisuju organizacije za zaštitu životne sredine iz Beograda, Podgorice, Prištine, Banjaluke i Skoplja.
Aktivisti pozivaju svoje državnike da donesu ambiciozne planove za postepeno ukidanje upotrebe uglja do 2030. godine, što podrazumijeva urgentne i smjele nacionalne strategije energetske i pravedne tranzicije sa fosilne na zelenu energiju te navode da je potrebno bez odlaganja pokazati jasnu političku volju i ambiciju, i razraditi planove aktivnosti sa ciljem da se ostvari potpuna dekarbonizacija regiona do 2050. godine.
“Za zemlje u razvoju poput Zapadnog Balkana nema alternative: ugalj mora biti izbačen iz upotrebe do kraja ove decenije. Realnost je da, šest godina nakon Pariskog sporazuma, planovi za smanjenje gasova staklene bašte (Nacionalno utvrđeni doprinosi) ili nisu doneseni ili se ne sprovode. Pored toga, proces koncipiranja i usvajanja ovih zakona nije bio inkluzivan i transparentan, zbog čega su izostali brojni društveni i ekološki aspekti ovih procesa, što njihovu buduću implementaciju čini problematičnom”, stoji u saopštenju.
Česte i ozbiljne klimatske nepogode sve češće ugrožavaju normalne živote ljudi u regionu što dokazuju i nedavne razorne poplave u Bosni i Hercegovini, koje su u sarajevskoj regiji ostavile čitava naselja paralizovana i satima bez struje.
„Trenutna situacija u BiH je veoma simbolična, jer su se bujične poplave dešavale upravo u vrijeme najveće klimatske konferencije u Glazgovu. To samo pokazuje da je naša zemlja, iako mala, takođe teško pogođena klimatskom krizom što naši političari često vole da zanemare. Slušamo prazne fraze bez istinskih opredjeljenja za smanjenje i prevenciju glavnog uzroka ove ekološke krize, a to je industrija uglja. Zbog toga zahtijevamo da scenario za dekarbonizaciju odmah postane dio političke agende, te da se ukinu svi novi projekti za nove termoelektrane na ugalj i da se vlada obaveže na tačan datum za postepeno ukidanje upotrebe uglja”, apeluju iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Razni su nivoi aktivnosti na polju klimatskih promjena u državama Zapadnog Balkana, ali čak i one države koje su ispred ostalih treba da pojačaju svoje napore. Iako je Sjeverna Makedonija nazvana regionalnim liderom zbog postavljanja jednog od najambicioznijih klimatskih i energetskih ciljeva, nedostaje jasan plan kako da se to ostvari. Na drugoj strani spektra, BiH i Srbija čak planiraju otvaranje novih termoelektrana na ugalj: Kostolac, Kolubara B, Ugljevik 3 i Tuzla 7. Kosovo* je, uprkos tome što još nije zemlja članica UN-a, učesnik Sporazuma o energetskoj zajednici, te je stoga u obavezi da pokaže odlučnu posvećenost ciljevima postepenog ukidanja upotrebe uglja. Istovremeno, organizacije Green Home i Eko-tim iz Crne Gore pozdravljaju zvaničnu najavu Crne Gore o prestanku dalje zavisnosti od fosilnih goriva nakon 2035. godine, ali pozivaju na jaču ambiciju:
“Sada je imperativ da vlada usvoji jasnu mapu puta kako bi osigurala da je energetska tranzicija pravedna i da niko ne ostane zaboravljen. Dekarbonizacija i reorganizacija energetskog sektora se već dešava, tako da su nam potrebne konkretne aktivnosti, kao npr. hitno usvajanje Nacionalnog i energetskog klimatskog plana (NECP) i Nacionalnog plana adaptacije (NAP)”.
Srbija je posljednja od zemalja iz regiona koja je počela da razvija NECP, i to, kako navode iz Regulatornog instituta za obnovljive izvore energije i životnu sredinu i Beogradske otvorene škole bez adekvatnog učešća javnosti.
“Energetska tranzicija je u Srbiji započeta bez otvorenog i transparentnog javnog dijaloga, ciljevi i ambicije nisu jasni, a društvene i ekonomske implikacije nisu predstavljene građanima. Cjelokupni proces razvoja energetske i klimatske politike šalje pomiješane poruke, sa izradom NECP-a i Strategije razvoja energetike sa jedne strane, i otvaranjem vrata za nove 3GV termoelektrane u Nacrtu prostornog plana, sa druge strane. Kontroverzne poruke se šalju i od nadležnih institucija u vezi sa energetskom tranzicijom, ali jedna poruka zvoni glasnije od drugih: predsjednik Vučić je svijetu u Glazgovu najavio da Srbija ne može da obeća vremenski rok kada je reč o povlačenju upotrebe uglja. Ovo nas ostavlja bez nade i optimizma kada razmišljamo o zelenoj budućnosti naše zemlje”.
Poslije nekoliko nedjelja pregovora na UN-ovoj konferenciji za klimatske promjene gdje je zaključeno da su naučni dokazi jasni i svijet treba da ograniči porast globalne temperature za 1,5 stepeni Celzijusa kako bi se usporile klimatske promjene, ekolozi iz regiona se slažu u jednom: do sada su regionalni napori bili slabi i zaostaju u svakom pogledu.
„Naše zemlje ne mogu sebi da priušte ovo odlaganje, jer će teret biti još veći po naše zdravlje i štete uzrokovane destruktivnim uticajima klimatskih promjena će stalno rasti. Štaviše, kriza COVID-19 ili bilo koja unutrašnja politička situacija, ne mogu se koristiti kao izgovor za odlaganje postavljanja konkretnih ciljeva i jasnih akcionih planova za postepeno izbacivanje upotrebe uglja u ovoj deceniji, uz pravednu tranziciju. Pozivamo sve regionalne vlade da poštuju svoje političke obaveze i da pokažu odgovornost i istinsku posvećenost interesima i dobrobiti svojih građana i usmjere region na put Zelene agende za Zapadni Balkan”!
Centar za životnu sredinu, Bosna i Hercegovina
Eko-svest, Severna Makedonija
Green Home i Eco-team, Crna Gora
RERI i BOŠ, Srbija
Mreža za klimatsku akciju Evrope
Preuzeto sa: Centar za životnu sredinu